Foto:
Dave Haygarth / Flickr.com Reč je o delu mozga koji luči hemikalije koje su ključne za osećanje razočaranja.
Ako postoji adekvatan hormonalni balans, čovek se lakše “izvlači” iz teških perioda života.
Međutim, ako hemikalije “podivljaju”, osoba postaje trajno pesimistična.
Istraživač Roberto Malinov objašnjava: “To što je nekim ljudima čaša uvek poluprazna delo je hemikalija u mozgu”.
Kako bi otkrio zašto je nekim ljudima teško da budu optimistični, profesor je proučavao lateralnu habenulu, malu oblast u mozgu.
Studije su pokazale da ovaj deo mozga kod majmuna postaje veoma aktivan kada su istraživači odbili da nahrane svoje “ispitanike”.
U eksperimentima na pacovima i miševima, profesor Malinov shvatio je da je balans dve hemikalije u ovoj oblasti mozga ključan.
Jedna je glutaminska kiselina, koja povećava aktivnost u ovoj oblasti, dok je druga, GABA, smanjuje.
Pacovi s depresijom proizvodili su manje GABA od drugih. Međutim, kada su dobili terapiju antidepresivima, njen nivo se povećao.
Naučnici smatraju da pesimisti prirodno proizvode manje GABA, zbog čega sve poraze u životu doživljavaju mnogo negativnije i očekuju da će im se loše stvari uvek događati.
Istraživanje profesora Malinova s Univerziteta u Kaliforniji objavljeno je u žurnalu Science i ne objašnjava samo zašto su neki ljudi pesimističniji od drugih, nego i pomaže naučnicima da pronađu nove lekove za depresiju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 25
Pogledaj komentare