Toplomer otkriva bolest

Temperatura je ponekad jedini simptom skrivenog zapaljenja. Skok žive na skali mogu da izazovu imunološke ili hematološke bolesti - limfom, maligniteti, upala štitaste žlezde, pa i sepsa.

Izvor: B92

Subota, 06.09.2014.

21:54

Default images

Foto: Claus Rebler/Flickr.com

Povišena telesna temperatura najčešće prati razne virusne, bakterijske i parazitarne infekcije, koje se lako prepoznaju i koje, uglavnom nakon nekoliko dana, uz antibiotike ili bez njih, spontano prolaze. Međutim, temperatura može da se javi i bez dodatnih simptoma, što otežava pronalaženje pravog uzroka. Posetu lekaru ne treba odlagati jer u nekim slučajevima skok temperature mogu da izazovu i određene imunološke ili hematološke bolesti, kao što su limfom, maligniteti i upala štitaste žlezde. Kod nekih žena čak i korišćenje kontraceptivnih pilula može da izazove porast temperature!

Godišnje se infektolozima Kliničkog centra Srbije javi više stotina pacijenata sa problemom nejasnih febrilnih stanja, kojima temperatura veća od 38 stepeni Celzijusa traje duže od tri nedelje, a osnovne laboratorijske analize, urinokultura i rendgen pluća ne ukazuju šta bi mogao da bude uzrok bolesti. Nakon detaljnih ispitivanja u oko 50 odsto slučajeva pronađe se infekcija, a drugoj polovini se povišena telesna temperatura javlja zbog neke druge internističke bolesti. Recimo, povišena temperatura je jedini simptom koji postoji kod sepse ili zapaljenja srčanog zalistka - endokarditisa, kada eventualno mogu da se jave i zamarenje uz povišene vrednosti parametara zapaljenja u krvi.

- Mnogo brže otkrijemo šta se krije iza temperature veće od 38 stepeni, nego kada pacijent dođe sa tinjajućom, oko 37,2 - objašnjava asistent dr Lidija Lavadinović, načelnik Odeljenja izolacije Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije. - Nekada ispitivanje može da potraje čak i mesecima, a pacijenti dolaze na redovne kontrole, jer u međuvremenu može da se ispolji još neki simptom koji nas usmerava u kom pravcu treba dalje da ispitujemo.

Kada se traga za uzrokom nejasnih febrilnih stanja važni su i epidemiološki podaci: iz kog mesta je pacijent, da li je u skorije vreme putovao i gde, koje poslove obavlja. Recimo, kada se neko vrati iz egzotičnih krajeva pa dobije povišenu telesnu temperaturu, lekari mogu da posumnjaju na malariju. Nakon boravka u nekim delovima crnogorskog primorja u obzir može da dođe i kala azar ili visceralna lajšmanioza koju prenosi insekt sličan komarcu - flebotomus ili peščana mušica.

- Kod nas trenutno može da bude aktuelna leptospiroza koja se javlja nakon poplava - kaže dr Lavadinović. - Bakterija iz vode zagađene mokraćom zaraženih životinja ulazi u telo čoveka kroz kožu. Uz porast telesne temperature, pacijenti se žale na bolove u mišićima, glavobolju, žućkastu boju kože. Kasnije prestaju da mokre i počinju da se guše zbog otoka pluća.

I bruceloza, još jedna od zoonoza sa kojima se srećemo u praksi, počinje sa temperaturom i obilnim preznojavanjem. Ovo stanje može da prestane, temperatura padne na 37 ili čak potpuno da se povuče, a posle nekoliko meseci počnu bolovi u zglobovima. Najpre stradaju sakroilijačni zglobovi, na mestu gde se spajaju karlična i krsna kost, može i kičma da boli, ali i bilo koji drugi zglob, a temperatura raste na 37,2.

- Obavezno pitamo takve pacijente odakle su i čime se bave. Brucelozu najlakše dobijaju ljudi koji se bave životinjama, veterinari, čuvari stoke, ali zaraza može da se nalazi i u ovčijem i kozjem siru, ako se mleko ne kuva - objašnjava dr Lavadinović.

Kad se pacijent žali na temperaturu nižu od 38 stepeni, lekari mogu da posumnjaju i na tuberkulozu. Osim na plućima ova bolest može da se javi i na svim drugim organima - urogenitalnim i limfnim žlezdama, srčanoj ili trbušnoj maramici, testisima, jetri. I kod limfoma je temperatura povišena, javljaju se malaksalost, preznojavanje, slab apetit, gubitak u telesnoj težini, a slične tegobe mogu da se pojave i kod imunoloških bolesti (sistemske bolesti vezivnog tkiva) kao što su lupus, i reumatoloških (vaskulitis, reumatoidni artritis). Neke od ovih bolesti se teško dokazuju isključivanjem malignih i infektivnih bolesti.

Izvor: Novosti.rs

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: