Verujte meteoropatama
3. februar 2009.
Pošaljite komentar
Informacija o vremenskoj prognozi postala je vrlo bitna ne samo zbog toga kako da se obučemo, već i da bismo znali kako ćemo se sutra osećati. Sve više ljudi se žali da oseća svaku promenu vremena i oni nisu umišljeni bolesnici, već osobe koje ozbiljno osećaju vremenske promene i u savremenom društvu sve ih je više.
Tekst: Marina Speich, Grazia Italija
Izvor: Magazin "Grazia"
 |
Donedavno se verovalo da su meteoropate pravi predstavnici hipohondara, dok danas sve više naučnika dovodi u vezu naglu promenu vremena s opštim zdravstvenim stanjem. Vetar, sparina, kiša i klimatske promene zaista mogu da izazovu razne simptome, od migrene ili astme do anksioznosti i nesanice. To su dokazala najnovija istraživanja koja ukazuju na impresivne podatke: 30 odsto populacije osetljivo je na promene vremena. Drugim rečima, svaka treća osoba oseća se slomljeno kad nebo iznenada postane oblačno ili počne da pada kiša.
Prvi koji je proučavao vezu između zdravstvenog stanja i klimatskih uslova bio je Hipokrat u V veku pre nove ere. To je tradicija koja je preuzeta iz istočnjačke medicine, objašnjava Kvaiser Moghal, lekar poreklom iz Pakistana, koji živi i radi u Švajcarskoj.
Moghal je nedavno napisao knjigu "Boli me glava, da nije zbog vetra? Sredina nas čini bolesnima: uzrok i lek za meteoropatiju". "Zdravstveno stanje osobe zavisi od interakcije temperamenta osobe i sredine koja je okružuje. Klima ima mnogo važniju ulogu u dijagnozi i lečenju bolesti nego što možemo da pretpostavimo", kaže ovaj lekar i dodaje: "Na primer, svaki čovek bi trebalo da izabere mesto za odmor u geografskoj zoni koja najviše odgovara njegovom organizmu." To je lako reći, ali kako da procenite da li je bolje da odete na put u Norvešku ili da leškarite na Forte dei Marmi u Toskani da biste se izlečili od glavobolje? Moghal se poziva na Hipokrata: "Postoji četiri tipa ljudi, baš kao i godišnjih doba.
U svakom čoveku prisutna su istovremeno sva četiri tipa, ali uvek jedan preovlađuje." Tajna je u tome da pronađete koje godišnje doba prija vašem senzibilitetu."
Letnji ili zimski tip?
 |
Letnji tip osobe, na primer, ukazuje na osobu punu entuzijazma, ekstravertnu, hiperaktivnu osobu koja ima optimizma, ogromne ambicije i ne pretura po prošlosti. "Nadbubrežne žlezde kod takvih osoba rade aktivnije nego što je to normalno. Posledica toga jeste da je letnji tip otporniji na fizičke i klimatske stresove", kaže doktor Moghal. "Njemu smeta samo prekomerna vrućina. Tada beži u hranu nabacujući koji kilogram, ali nije meteoropata."
Zatim, postoji zimski tip, koji je u izvesnom smislu suprotan prethodnom. Te osobe su lenje, flegmatične, introvertne i usamljene. Izgledaju mirne, ali loše podnose bol. Ne vole nepredviđene situacije, vrlo su rigidne sa svojim rasporedom, više vole da izvršavaju naredbe nego da ih daju. Pune su poverenja, ali mogu biti sklone depresiji. Ne vole sport i njihova averzija prema fizičkom naporu može se povezati sa slabom aktivnošću tiroidne i ostalih žlezda. "Ovaj tip osobe je osetljiv na vlažnost i hladnoću", kaže doktor Moghal i dodaje: "Kiše i niske temperature, na primer, kod ovih ljudi izazivaju bolove u zglobovima, zadržavanje tečnosti i povećanje telesne težine. Za njih je, dakle, bolje da idu na odmor u suve i tople krajeve, što će na njih delovati terapeutski. Doduše, dovoljno je da iznenada padne kiša i odmah će postati strašno neraspoloženi."
Prolećni tip ljudi je nepomirljiv i ekstravertan. Njihov život je stresan jer su vrlo agresivni u odnosu na sebe i druge ljude. Teško ih je utešiti, ne prihvataju stvarnost i idu kod doktora samo kad moraju. Njihove hormonalne žlezde su hiperaktivne, zbog čega im je životni ritam uvek neobuzdan. Oni se obično ne umaraju, ali imaju i svoju slabu tačku, a to je da nikad ne mogu da sede s mirom. "Ovaj tip osobe je izuzetno tople naravi, da bi se bolje osećao trebalo bi da izabere planinu kao mesto na kom će provesti odmor. Jer, more ga još više unervozi. I mora da pazi na vetar, koji previše utiče na njegov nervni sistem", kaže ovaj stručnjak koji se godinama bavi meteoropatama.
Poslednji temperament je jesenji. To su sentimentalne, hipersenzibilne osobe, pesimistične i gorde. Često su anksiozne, konsultuju gomilu lekara i brzo se umaraju. "Teško podnose stres izazvan klimatskim faktorima (velika hladnoća ili velika vrućina)", objašnjava doktor iz Pakistana i dodaje: "Zato se često razboljevaju prilikom promena godišnjih doba. Koja bi bila idealna klimatološka terapija? Da pronađu ambijent koji će probuditi njihov organizam. Idealno bi bilo letovanje na moru, koje će stimulisati sve njihove hormonalne žlezde."
Lekari bioklimatolozi
 |
Nije samo istočnjačka medicina otkrila da je oblačno nebo dovoljno da se osetimo slomljeno. I savremena naučna istraživanja su to dokazala. Na državnom univerzitetu u Milanu, na primer, osnovan je Centar za istraživanja medicinske bioklimatologije koji priprema specifične prognoze vremena za meteoropate (www.naturmed.unimi.it ).
Ali, ono što pogađa više od poslednjih istraživanja, ističe Sabrina Barbijeri u svojoj knjizi "XXXX", jeste činjenica da je osetljivost na promene vremena pre svega ženska karakteristika i pogađa skoro svaku drugu žena, a samo svakog četvrtog muškarca. Jedno je svakako sigurno: promena vremena izaziva fizičke smetnje zbog lošeg funkcionisanja našeg termoregulacionog sistema, koji je neka vrsta telesnog termostata, biološkog sistema koji nam pomaže da telesnu temperaturu održimo stalnom.
Meteoropate, praktično, reaguju neadekvatno na spoljašnje uticaje (hladnoća, kiša, vetar), ne uspevaju da se prilagode i osećaju se loše. Za to su krivi hormoni koje luče moždane žlezde. Posledice variraju od osobe do osobe, ali obično nemir, anksioznost i nesanica prethode vremenskoj promeni. Dok se depresija i osećaj umora javljaju kad već nastupi sparina, nevreme, vlažnost ili brzi porast temperature. Ali, koji klimatski uslovi su najopasniji? Nisu hladnoća ili kiša, već vetar. Naime, kad jako duva, u organizmu se poveća nivo serotonina, koji utiče na naše raspoloženje. Promena elektriciteta vazduha, koja je ponekad iznenadna, upravo je ono što izaziva anksioznost. Ali, s naletima vetra dolazi i glavobolja, mučnina, napetost mišića. Rečju, meteoropate bi na odmoru trebalo da se klone vazdušnih strujanja.
Zašto žene više pate?
 |
Žene više pate usled klimatskih promena od muškaraca. Nauka još nije objasnila zašto. Jedno objašnjenje dao je, međutim, francuski sociolog Patrik Lemoan u eseju "Blagodeti sreće": "Krenimo od činjenice da ženski pol češće pati od depresije od muškog pola. Ovo ima veze s unutrašnjim biološkim satom kod žena, koji prati hormonalni ciklus.
Nije slučajno što se u danima pre ciklusa povećavaju depresivni momenti i hospitalizacije. Naime, lučenje progesterona čini žene labilnijim. Pojava depresije je pet puta veća kod promene godišnjih doba (posebno iz jeseni u zimu) u odnosu na ostale periode. Objašnjenje nema samo biološke, već i antropološke osnove. Ljudska vrsta nastala je u ekvatorijalnom pojasu. Kada je prešla u umerenija područja, žene nisu uspele sasvim da se prilagode. Muškarci su morali da budu vrlo aktivni, da se brinu o grupi ili da traže hranu.
Žene su, s druge strane, bile žrtve neke vrste hibernacije, više su jele, imale su sporiji metabolizam, brinule su se o kući. Sada rade napolju kao i muškarci i ispaštaju zbog nedovoljne prilagođenosti."
Meteoropatija u brojkama
- 40 odsto žena pati od promena vremena (naspram 24 odsto muškaraca)
- 70 odsto meteoropata ima anksiozne poremećaje
- Najlošije se osećaju 10 do 20 minuta pre nevremena
- Serotonin se luči 1.000 odsto više kod osoba koje pate zbog vetra
- Osetljivost na promene vremena pogađa skoro svaku drugu žena, a samo svakog četvrtog muškarca
MAGAZIN GRAZIA U FEBRUARSKOM BROJU DONOSI:
Ekskluzivno:
Rijana, Žilijet Binoš, Kejt Vinslet, Vjera Mujović
Modni specijal:
Veš u prvom planu
Meteoropatija:
fenomen modernog doba
Suze, ženska strana jačeg pola
Putovanja:
Provod na snegu bez skija
|
Polja obelezena zvezdicom je obavezno popuniti. Ostavljanje e-mail adrese
nije obavezno, naročito ako zelite da izbegnete da vaša e-mail adresa bude
javno objavljena uz vas komentar, čime dajete mogućnost drugim čitaocima
da vas privatno kontaktiraju. B92 ne snosi odgovornost za eventualne zloupotrebe
vaše adrese. Komentari sa validnom e-mail adresom imaju prednost nad komentarima
bez nje. Anonimni komentari se ne objavljuju.
Molimo vas da obratite pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost komentara
koje šaljete jer time znatno olakšavate posao moderatorima. Komentari napisani
suprotno elementarnim pravilima gramatike neće biti objavljeni. To posebno
vazi za komentare napisane isključivo velikim ili malim slovima.
Komentari koji sadrze vređanje, nepristojan govor, rasnu i nacionalnu mržnju
kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen
na sajtu B92.
Zbog ograničenog prostora, komentare koji predstavljaju komentar drugih
(već objavljenih) komentara ne objavljujemo, kao ni polemike između komentatora.
Ljubazno vas molimo da u svrhe nastavka diskusije sa komentatorima koristite
Forum B92
ili direktno kontaktirate autore sa kojima želite da polemisete.
Pre pisanja samog komentara, molimo vas da izaberete tačan naslov vesti
na koju se odnosi komentar. Komentari koji sadržajem ne korespondiraju sa
vešću sa koje su poslati, neće biti objavljeni.
Molimo vas da duže komentare, kao i komentare koji se ne odnose na same
vesti, saljete u Forum
B92. Prihvatljivom dužinom smatramo do desetak rečenica.
B92 ne odgovara za sadrzaj objavljenih komentara.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara
i ne predstavljaju stavove redakcije B92.
|