Dojenje – lek za ceo život

Brojne studije govore da dojenje smanjuje smrtnost beba, štiti od astme i alergija, reguliše krvni pritisak, utiče na razvoj inteligencije i emotivno sazrevanje deteta, ali ujedno i topi mamine suvišne kilograme nakon porođaja.

Izvor: Sunèica Nešiæ

Četvrtak, 01.09.2011.

16:43

Default images

Neke od ovih tvrdnji su dokazane, druge su samo pretpostavke koje se i dalje ispituju, ali je jedno sigurno: dojenje je zdravo i podjednako važno za dobro pishičko i fizičko stanje i bebe i mame. Ono je najprirodniji način ishrane koji samo majka može da obezbedi svom detetu.

“Majčino mleko je jedinstvena hrana za naše potomstvo i bez obzira na brojne formule koje se mogu naći na tržištu, suštinski je nezamenjivo. Samo majčin organizam koji je negovao plod tokom trudnoće može da prepozna šta je potrebno detetu”, kaže za B92 dr Slavica Simić, načelnica Odeljenja za majke dojilje na Institutu za neonatologiju i koordinatorka Banke humanog mleka.

Ali šta kada dojenje nije moguće?

Postoje određene situacije kada dojenje iz opravdanih razloga nije moguće. To se odnosi na prevremeno rođenu decu, terminsku novorođenčad sa zdravstvenim problemima ili u slučaju bolesti majke. Zbog toga je veoma važno postojanje banke humanog mleka.

Ovakve institucije odavno postoje u celom svetu. Bave se prikupljanjem, obradom, čuvanjem i distribucijom donorskog mleka.

U Srbiji je Prva banka humanog donorskog mleka osnovana u maju 2009. godine na Odeljenju za majke dojilje Instituta za neonatologiju u Beogradu kao neprofitna organizacija. Rosa je prošle godine podržala opremanje prve Banke humanog mleka u Srbiji, a podršku će nastaviti i ove godine.

Donori mogu da budu sve zdrave majke koje imaju višak mleka u odnosu na svoje dete koje dobro napreduje. To su žene sa izdašnom laktacijom čija deca nisu ni za šta uskraćena. Redovnim izmlazanjem viškova mleka posle podoja sopstvenog deteta, mama ne uskraćuje ništa svom detetu već omogućava da laktacija duže traje.

„Banka mleka je kompletno opremljena najsavremenijom opremom, a mame koje žele da doniraju svoje mleko ne moraju da dolaze na Institut. Dovoljno da se jave telefonom 011 36 30 127 i sve će se dogovoriti sa sestrama “, objašnjava dr Simić.

Prevremeni porođaj svaku majku dovodi u veoma tešku situaciju. Uz potpuni haos koji nastaje u organizmu i neizmernu brigu za novorođenče za koje se ne zna da li će preživeti, potrebno je da bude dovoljno jaka da sačuva sebe kako bi bila od koristi svojoj bebi. Svest majke da je njeno mleko veoma značajno za preživljvanje njenog prevremeno rođenog deteta daje joj snagu da redovno pokušava da se izmlaza pumpicom i sačeka nekoliko dana da se pojavi prvo mleko neprocenjivog kvaliteta – kolostrum.
„Pošto imam i starije dete, dilema o značaju dojenja nije bilo. Posle prevremenog rođenja drugog deteta, jedan od najvažnijih ciljeva bio mi je da uspostavim normalnu laktaciju, i da je održim zbog svoje bebe“, kaže za B92 Danijela Kerekeš, mama prevremeno rođene bebe, sada zdravog trogodišnjeg dečaka.

Zašto mleko nekad neće da poteče?

Koliko god priroda bila revnosna u svom poretku, dešava se da mleko ne poteče. Može doći do disbalansa hormona, a kod prevremenog prorođaja je potpuno normalna stvar da krene tek posle nekog vremena.

Od presudnog značaja je stabilnost porodilje, želja da doji svoje dete, kao i skladan odnos sa partnerom. Kontakt sa bebom, njeno postavljanje na majčine grudi, dodir kože na kožu stvara osećaj pripadnosti i jedan je od načina za pokretanje mleka, kaže dr Simić.

Ako se zbog bolesti novorođenče odvaja od majke, jedini način da ona što pre pokrene laktaciju je da se 7-8 puta u toku 24 sata oprezno izmlaza pumpicom i masira dojke.

„Majkama se u ovim situacijama nudi i druga mogućnost - da lekovima u potpunosti prekinu laktaciju, čime i sebi i detetu uskraćuju mogućnost nastavka biološke veze.“

Još jedan razlog za prestanak dojenja može biti situacija kada novorođenče odbija da sisa. Razlozi za to su mnogobrojni - od urođenih anomalija usta, jezika ili ždrela, do zapušenog nosa ili zapaljenja ušiju. Tada beba plače, gladna je ali otežano hvata dojku i ubrzo odustaje od sisanja. Međutim, mama je ta koja ne sme da odustane. Svi ovi problemi su rešivi i samo je potrebno obratiti se za pomoć.

Sin Danijele Kerekeš je na rođenju bio težak svega 1200 grama. Ona mu se pridružila na Institutu za neonatologiju nakon 15-ak dana od porođaja.

„Na Institutu sam bila u dnevnoj bolnici za majke, dolazila sam ujutru a odlazila uveče, i tako skoro dva meseca. U početku je bilo jako teško. Moj sin je bio mali, sporo je napredovao, a informacija da je prvog jutra po prijemu na Institut reanimiran, samo me je dodatno potresla“, dodaje Danijela.

Svake večeri kada je odlazila kući ostavljala je potrebnu količinu mleka za svog sina, a ono što je preostalo preko njegovih potreba bilo je namenjeno ostalim bebama.

Nakon otpuštanja sa Instituta, Danijela je nastavila sa donacijom viška mleka. Ona živi u Pančevu i nije bilo lako organizovati transport mleka. „Operacija dostavljanja mleka“ uspela je samo zahvaljujući dobroj volji i motivaciji dve divne žene. Majke Danijele Kerekeš i sestre sa Odeljenja za majke, Marijenke Lipovače koja, takođe, živi u Pančevu. „Slala sam mleko na Institut, jer sam znala koliko ono znači bebama koje su ostale da rastu posle otpusta mog sina. Ono je lek za svako dete.“

Od tada su prošle 3 godine. „Još uvek u kompjuteru postoji folder sa fotografijama koje se ne gledaju, jer ni danas ne mogu da ih pogledam, a da ne zaplačem. Ipak, kao majka, tih meseci sam ojačala. Da bih pomogla svom detetu morala sam i ja da budem dobro, a sve ono što sam dala drugoj deci doživljavam kao privilegiju. Privilegiju onih koji su shvatili suštinu dojenja, i onih koji su višak mleka dali onima kojima to mleko mnogo znači“.

Kako dojenje počinje?

Nakon porođaja dolazi do pada progesterona, a istovermeno do rasta prolaktina i oksitocina koji pripremaju organizam majke za dojenje. Priroda je sve savršeno uredila.

Majčino mleko sadrži antitela koja formiraju imuni sistem i deluju protiv najrazličitijih bolesti, obezbeđuje naseljavanje dobrih bakterija u crevima, odnosno pravilno sazrevanje digestivnih puteva, što smanjuje broj alergija na hranu u budućnosti.

Naime, creva predstavljaju ogroman prostor za prodor raznih izazivača infekcija i alergija za koje je naučno dokazano da se ređe javljaju kod dojene dece. Međutim, postoje i brojni drugi faktori za nastanak alergija - trudnice su osetljivije na uticaje okoline, stres i zagađenja.

Povećano dejstvo nekih faktora okoline može da promeni naslednu osnovu deteta, odnosno, olakša nastanak problema koji se mogu javiti u kasnijem dobu. U svakom slučaju, dojenje obezbeđuje dobru prevenciju nekih od ovih problema.
Koje su još prednosti dojenja?

Rizik od sindroma iznenadne smrti odojčadi se značajno smanjuje dojenjem, jer majka na ovaj način bolje i brže upoznaje svoje dete, njegove potrebe i ponašanje, lakše uočava povremene prestanke disanja. Takođe je sigurnija kada je beba sita - količinu hrane u flašici određuju roditelji, a u slučaju dojenja samo novorođenče. Tako lakše podrigne, nema preobilnih obroka i vraćanja mleka u disajne puteve koje može imati fatalan ishod.

„Dojene bebe su mršavije, ali je raspored njihovog masnog tkiva pravilniji. Unosom hrane flašicom i stalnim proizvoljnim povećavanjem obroka širi se želudac, odnosno, dete jede više nego što je potrebno. To u kasnijem životu, već u toku puberteta može dovesti do poremećaja metabolizma, pojave dijabetesa tipa 2, kao i kardiovaskularnih problema“, dodaje dr Simić.

Celokupan odnos hranljivih materija u majčinom mleku i njegov savršen sklop blagotvorno deluji i na razvoj inteligencije novorođenčeta.

Koliko dugo dojiti?

Među mamama oduvek postoji nedoumica koliko dugo treba da se doji dete.

U poslednje vreme trend je da se ne doji uopšte ili da se dojenje prekida već nakon par meseci. Na to su uticali i uslovi modernog života koje postavljaju poslodavci zahtevajući od svojih radnica da se što pre vrate na posao. One su zbog toga primorane da svoju novorođenčad odviknu od dojke, što može biti veoma stresno za oboje.

„Sve dok je u mogućnosti da prirodnim putem hrani svoje dete, majka to treba i da praktikuje. Nauka tvrdi da nemlečnu hranu ne treba uvoditi pre petog meseca života bebe, a prema američkim stavovima čak ne pre punih 6 meseci. To je minimum koji bi bilo dobro da se ispoštuje. Do tog uzrasta mleko je jedina hrana za odojče. Neke mame doje i do godinu dana, pa i duže, što nije neophodno, ali samo može povoljno uticati na psihofizički razvoj deteta“, smatra dr Simić.

Do uzrasta od godine dana mleko je i dalje vrlo značajan deo ishrane i najbolje je da bude majčino, ako i majka i dete imaju sreće. Nakon navršene godine, dojenje gubi svoju prvobitnu svrhu i predstavlja poseban čin bliskosti i maženja između majke i deteta.

Dojenje je relaksirajuća veza koju uređuju hormoni i ne bi je trebalo remetiti. Zato majka ne sme da radi nešto drugo istovremeno dok doji dete. Ona mora u potpunosti da bude posvećena detetu, da prati njegovo ponašanje i reakcije. „Veoma je poželjno i prisustvo oca, jer je to trenutak kada tek rođena beba uči svoje roditelje da prepoznaju njene potrebe. Tada počinje izgradnja odnosa i veze roditelja sa detetom“, napominje dr Simić.

Svaka majka treba da uradi sve što je u njenoj moći kako bi imala dovoljne količine mleka. Za to je najvažniji ravnomeran unos tečnosti, naročito vode, kao i energije. S obzirom na to da proces varenja mleka u bebinom želucu traje oko 3 sata, kada se dotok mleka i dojenje ustali, beba će se otprilike u to vreme javljati i saopštavati da je gladna.

Ako mama tokom svakog podoja popije čašu od 2-3 dl vode, to će biti zadovoljavajuća količina. Nije neophodno da dojilja unosi ogromne količine hrane, sokova, slatkiša, a sve pod izgovorom da treba da ima dovoljno mleka. Potreban je umeren i ravnomerno raspoređen unos zdrave, jednostavne hrane koja ne sadrži aditive i konzervanse (oko 300 – 500 kalorija više u odnosu na majčinu uobičajenu ishranu), a umesto sokova, potrebno je dva puta dnevno pojesti bar po jednu šaku svežeg sezonskog voća.

Ne treba da se zaboravi da je jabuka voćna kraljica našeg podneblja i da je imamo tokom gotovo cele godine, a da ne izaziva alergije. Alkohol (računajući i pivo) je strogo zabranjen - i najmanja količina deluje razarajuće na ćelije mozga bebe u razvoju. To se odnosi i na duvan, kofein i ostale supstance koje stvaraju zavisnost.

Dojenje je biološka norma ponašanja ljudske vrste, a svaka mama treba da iskoristi priliku koju joj je priroda podarila i nastavi biološku vezu sa svojim plodom i nakon rođenja

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: