Srbija: Uticaj klime na zdravlje uskoro pod kontrolom

Srbija je počela pripreme za uspostavljanje sistema ranog upozoravanja u situacijama kad ekstremno niske ili visoke temperature prete da ugroze zdravlje stanovništva, a početak njegovog rada bi mogao da se očekuje u maju, najavljeno je na sastanku Radne grupe eksperata iz oblasti klimatskih promena i zdravlja.

Zdravlje

Izvor: Tanjug

Ponedeljak, 27.01.2014.

19:50

Default images

Naša zemlja jedina u regionu još nema protokol za postupanje i zaštitu zdravlja u toku toplotnog talasa. Izrada ovog dokumenta biće prvi korak, a u maju bi sistem monitoringa rizika i ranog upozoravanja stanovništva trebalo da bude spreman za primenu, najavila je predsednica radne grupe dr Branislava Matić.

Ona je dodala da će se, na preporuku Svetske zdravstvene organizacije (SZO), istovremeno pripremati i nacionalni plan adaptacije na klimatske promene, kako bi se sprečile i smanjile njihove negativne posledice na zdravlje ljudi.

"SZO je promovisala 'ekonomski alat za procenu osetljivosti zdravstvenog sektora na klimatske promene' i planira da Srbija bude prva zemlja u kojoj će da ga primeni", rekla je dr Matić, koja je i nacionalni predstavnik za životnu sredinu i zdravlje u ovoj globalnoj organizaciji.

"Aktivnosti vezane za rano alarmiranje kreću od Republičkog hidrometeorološkog zavoda, ali je potrebno da bude uključen čitav niz drugih službi, pre svega zdravstvenih", rekla je načelnica u Nacionalnom centru za klimatske promene pri RHMZ Jasminka Smailagić.

Ističući da će Zavod određivati temperaturne pragove koji su ključni za funkcionisanje sistema ranog upozoravanja (meteo-alerta), ona je rekla da je intenzivnije praćenje promena počelo od 1984, kad je uočeno da smenjivanje toplih i hladnih talasa postaje jedna od karakteristika klime u Srbiji.

Direktor Instituta za javno zdravlje Srbije dr Dragan Ilić rekao je da će podaci o godišnjem broju obolelih i umrlih u zemlji, koje prikuplja ova ustanova, omogućiti da se tačnije identifikuju bolesti koje su povezane sa klimatskim promenama.

Stručnjaci u svetu očekuju da će indikator klimatskih promena pre svega biti respiratorne bolesti, zbog pojave niza novih faktora - od rasta zagađenja koje prenose vetrovi do većeg prisustva biogenih polena. Na tom spisku su i zarazne bolesti, alergijske manifestacije, dijabetes i druge endokrinološke bolesti.

Zemlje u svetu koje već imaju nacionalne planove adaptacije na klimatske promene razmenjuju iskustva putem Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime, usvojenoj 1992. na "Samitu o planeti zemlji" u Riju. Kao najosetljiviji sektori koji su pogođeni klimatskim promenama definisani su: vodni resursi, zdravlje ljudi, poljoprivreda, klimatska "urgentna stanja", prirodni ekosistemi i sistemi zdravstvene zaštite.

Foto: Image courtesy of Maggie Smith / FreeDigitalPhotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: