Znate li kako da se zaštitite od meningitisa?

Meningitis je bolest koja se razvija naglo. Prvi simptomi su znak da se moramo obratiti lekaru, jer pravovremeno postavljanje dijagnoze i započinjanje lečenja omogućuju izlečenje bez posledica. Izvor: Zdrav život. Pripremila: Biljana Soldatović

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 02.11.2005.

14:30

Default images

Meningitisi su oboljenja izazvana različitim uzročnicima koji dovode do zapaljenja moždanih opni. Bolest ugrožava zdravlje ljudi, a pretežno se javlja kod dece predškolskog i školskog uzrasta. Rasprostranjena je u celom svetu. Retko se javlja u obliku epidemija. Postoje virusni i bakterijski meningitis. Od bakterija, najčešći uzročnici meningitisa  su Naemophyllus influenzae tip B, Neisseria meningitidis (meningokokni meningitis), Streptococcus pneumoniae.

Uzročnici meningitisa

Najčešći uzročnici virusnih meningitisa su entero virusi (koksaki i eho), virus zaušaka, malih boginja, ovčijih boginja i drugih. Bakterijski meningitis se prenosi direktnim kontaktom sa obolelim, preko kapljica koje se izbacuju pri govoru, kijanju ili kašljanju. Indirektno zaražavanje može nastati preko zagađenih ruku i predmeta.

Kod virusnih meningitisa, infekcija se prenosi indirektnim putem, preko zagađenih ruku, predmeta, preko kontaminirane vode (može se preneti i kupanjem u loše održavanim bazenima u kojima se ne vrši redovno hlorisanje i u stajaćim vodama, gutanjem zaražene vode), hrane, vektora i vazduhom. Uzročnici bakterijskih meningitisa najčešće ulaze u organizam čoveka preko sluzokože  nosa i ždrela, a uzročnici virusnih preko organa za varenje i organa za disanje.

Simptomi meningitisa

Bolest obično počinje naglo, povišenom temperaturom, fotofobijom, jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, pojavom ukočenosti vrata. Kod dece, simptomi meningitisa mogu da uključe i umor, razdražljivost, loš apetit, groznicu. Bakterijski meningitisi protiču sa teškom kliničkom slikom i kod neblagovremeno i neadekvatno lečenih mogu da dovedu do problema sa sluhom, trajnih neuroloških oštećenja i smrtnog ishoda (od 5 do 15 odsto).

Najopasniji rezultat meningokokne bakterije je sepsa ili infekcija krvi. „Osoba može da bude dobro jednog trenutka, a da umre nekoliko sati kasnije”, kaže dr Pol Ofit, šef epidemiološke službe Dečje bolnice u Filadelfiji. „Antibiotici tu ne mogu mnogo da pomognu, jer ne mogu tako brzo da deluju.” Ipak, najveći broj virusnih meningitisa se leči bez posledica. Bolest traje oko 10 dana i završava se povoljno, bez ikakvih trajnih oštećenja. Terapija je simptomatska.

Kako se zaštititi?

1. Smanjiti gustinu smeštaja dece  u dečjim objektima uz češće provetravanje prostorija i održavanje higijene prostora i higijene ruku.

2. Izbegavati kupanje u rekama i bazenima čija voda nije podvrgnuta kontroli higijenske ispravnosti (za virusni meningitis).

3. Odmah se javiti lekaru, ako imate neki od pomenutih simptoma, da bi se na vreme postavila dijagonoza i započelo lečenje.

4. U slučaju bakterijskog meningitisa, potrebno je zaštititi zdrave osobe koje su u neposrednom kontaktu sa obolelim, sprovođenjem odgovarajućih mera.

5. Obolele osobe trebalo bi izolovati, u bolnici ili kod kuće.

Ako neko baš želi vakcinu...

Protiv nekih bakterijskih meningitisa postoji tzv. konjugovana vakcina, npr. protiv Haemophyllus influenzae tip B za decu uzrasta od 2 meseca do 5 godina. Protiv meningokoknog meningitisa (meningokokne grupe A i C), za decu stariju od 18 meseci, lekari preporučuju polisaharidnu vakcinu, a protiv pneumokoka (Streptococcus pneumoniae), za decu stariju od 2 godine, toplo će preporučiti polisaharidnu pneumokoknu. Inače, preporučiće je ne samo deci starijoj od 2 godine, nego i svim osobama starijim od 65 godina, kao i mlađim osobama sa nekim hroničnim medicinskim problemima, jer zvanična medicina smatra da ova vakcina može da zaštiti i od drugih infekcija koje uzrokuje bakterija S. pneumoniae (u pitanju su preporuke američkih lekara na medicinskom sajtu www. medicine.net)

Izvori:

1. Brošura Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja Beograd, „Meningitisi, zapaljenje moždanica, Kako da se zaštitimo”, autori: prim. dr Snežana Radivojević, prim. dr Veljko Đerković, dr Božidar Ljubić

2. Sajt Ministarstva zdravlja Republike Srbije

3. www. medicine.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: