Više od veka nakon otkrivanja aspirina, svojstva tog medikamenta još iznenađuju lekare i farmaceute. Više studija je pokazalo je da aspirin i drugi slični preparati koji smanjuju mogućnost zgrušavanja krvi mogu da pruže zaštitu od bolesti kao što su demencija, rak creva ili dojke. Baš to svojstvo da "razređuje" krv, aspirin, čak i u malim dozama, čini potencijalno opasnim jer može izazvati krvarenje u mozgu ili stomaku.
Blagotvorno dejstvo ekstrakta vrbine kore bilo je poznato još u antičko doba. Zbog toga se u nekim sredinama posebna pažnja poklanjala uzgajanju biljaka familije Salix (vrbe), od kojih je nama najpoznatija Žalosna vrba. Ekstrakt bogat salicilatima potvrdio je svoju dominaciju u lekarskoj parksi obaranjem povišene telesne temperature, uklanjanjem groznice i bola i lečenjem upalnih procesa. U doba viktorijanske Velike Britanije ovaj magični beli prašak rado se koristio svuda, pa čak i u avanturama Šerloka Holmsa i njegovog kolege dr Votsona.
U devetnaestom veku razvila se čitava paleta lekova koji u sebi sadrže salicilnu kiselinu. Francuski hemičar Čarls Fridrih Gerhard prvi je izolovao ovu supstancu u čistom obliku. Od tada je više hemičara učestvovalo u hemijskoj modifikaciji salicilata, da bi konačno Nemac Bayer smanjio njegov iritirajući efakat na sluznicu želudačno-crevnog trakta i patentirao Aspirin u današnjem obliku, 6. marta daleke 1899. godine.
U svojoj 110. godini, u vreme izuzetno složenih lekova sa vrlo visokim inženjeringom, aspirin - mali organski molekul - nalazi se u centru pažnje u laboratorijskim i kliničkim studijama širom sveta. Danas je Bajerov aspirin odobren u 38 zemalja za primarnu, a u celom svetu za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih oboljenja.
Aspirin iz ugla lekara
Šta o dobrim i lošim stranama aspirina misle naša tri poznata stručnjaka – kardiohirurg, farmakolog i gastroenterolog?
Dr sci. med. Živojin S. Jonjev, eminentni kardiohirurg Instituta za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici, kaže:
- Sa kardiološke i kardiohirurške strane, aspirin je veoma zahvalan lek u prevenciji i lečenju koronarne bolesti, jer ima veoma snažno antitrombocitno dejstvo. To znači da deluje na krvne pločice (trombocite) tako što smanjuje njihovu mogućnost slepljivanja i formiranja osnove za nastanak krvnog ugruška (tromba) kojim u najvećem broju slučajeva započinje infarkt srca. Ovo dejstvo aspirina otkrio je tokom 1960-tih godina fiziolog Džon Vejn (John Vane) koji je krunisan Nobelovom nagadom za studiju o aspirinu kao "otkriću veka" 1982. godine.
- Ovaj efekat, nastavlja dr Jonjev, je skoro dve decenije bio neopravdano klinički zapostavljen, da bi revitalizacija aspirina u kardiologiji i kardiohirurgiji nastupila u poslednjoj deceniji prošlog veka. Danas se antitrombocitni efekat aspirina koristi kod većine kardioloških, a posebno kardiohirurških oboljenja kao što su srčane aritmije, oboljenja srčanih zalistaka, prisustvo veštačkih implantata i drugih stanja koja mogu da isprovociraju nastanak tromba i dovedu do posledične embolizacije arterijskih ili venskih krvnih sudova.
Prevencija nasuprot neželjenim dejstvima
U poslednje vreme sve više se govori o preventivnoj upotrebi aspirina i njegovim potencijalnim neželjenim dejstvima. Koliki je značaj ove problematike govore i podaci sa poslednjeg kongresa Evropskog udruženja kardiologa, održanog krajem avgusta u Barseloni, gde je po ovom pitanju dat i zvaničan ekspertski zaključak. U toj jedinstvenoj oceni ističe se da je aspirin toliko duboko ušao u živote najvećeg broja ljudi savremenog sveta, a da je veoma malo pažnje posvećeno njegovim neželjenim efektima kojih nije malo.
- Najveći rizik svakodnevne upotrebe aspirina predstavljaju krvavljenja, od kojih je najopasnije moždano krvavljenje (šlog). Blaži oblici krvavljenja viđaju se češće, dok se veća krvavljenja koja dovode do ozbiljnog moždanog udara viđaju u svega 0,2 slučaja na 1000 pacijenata godišnje. Zbog toga se aspirin kao sredstvo primarne prevencije preporučuje uz veliki oprez, naglašava dr Jonjev.
Drugu vrstu krvavljenja predstavljaju stomačna krvavljenja. Ona su pokazala veliku zavisnost od jačine upotrebljene doze, što je nesumnjivo potvrđeno u nedavno publikovanim multicentričnim studijama. Uobičajena doza aspirina od 100 mg dnevno znatno povećava rizik od stomačnog krvavljenja u odnosu na kontrolnu grupu, pa je zato preporučljivo uzimati protektovani lek. Reč je o aspirinu čija je površina zaštićena specijalnom glazurom koja štiti stomačno-crevni trakt i znatno smanjuje erozivni efekat aspirina na sluznicu trakta.
- Priču o aspirinu upotpunjuju i brojni laboratorijski testovi koji su po ko zna koji put potvrdili mogućnost rezistencije na lek. To u praksi znači da lek koristite u predviđenoj dozi, ali da on nema željeni efekat. Zbog toga treba biti obazriv i prema ovoj pojavi koja zahteva dopunska ispitivanja i neretko menja kompletan koncept lečenja. Klinički izazov predstavlja pitanje - da li u tim situacijama treba povećati dozu aspirina ili koristiti manje učestalije doze leka? Odgovor na ovo pitanje još uvek nemamo, a razlog su ekspertske nesuglasice koje više nude dodatna nova pitanja nego konkretne zaključke i odgovore, objašnjava za Vivu dr Jonjev.
Gastroenterolozima problem
Prof. dr Dragomir Damjanov, internista gastroenterolog, pomoćnik direktora za internu medicinu Kliničkog centra Vojvodine kaže sledeće:
- Brojna su negativna dejstva aspirina na gastrointestinalni trakt i to prevashodno na njegove gornje partije, jer dovodi do pojave masivnih akutnih krvarenja. Ona su najčešća iz želuca i dvanaestopalačnog creva, ali isto tako viđamo ih i u jednjaku i tankom crevu. Može doći i do krvarenja debelog creva i do pogoršanja situacije kod hemoroida.
- Učinjeni su određeni napori da se aspirin obloži određenim materijama koje štite sluznicu od oštećenja, no, ipak je on još uvek bitno oštećuje jer je sistemski tako sintetizovan. Sve to ne znači da se mi gastroenterolozi opiremo primeni aspirina, ali ukazujemo na potrebu opreza kardiologa kad i u kojoj količini ga propisuju, čak i kada je reč o malim preventivnim dozama od 100 miligrama, naročito kod rizičnih pacijenata – starijih osoba i osoba koje imaju, ili su imale problema sa krvarenjem u želucu, dnavaestopaločnom crevu, hemoroidima. Ti pacijenti aspirin moraju piti preventivno u kombinaciji sa nekim od moćnih inhibitora hlorovodonične kiseline, kaže profesor Damjanov.
Farmakološko viđenje
Prof. dr Momir Milkov sa Fakulteta za farmaciju u Novom Sadu iznosi nam svoje viđenje:
- Ono što nauka do sada zna o aspirinu je apsolutno nesporno i on je već duže vremena jedan od najpoznatijih i najboljih lekova. Međutim, kao što je slučaj i sa svim drugim lekovima, stalno se ispituje njegovo dejstvo, kako da bi mu se otklonila loša svojstva, i radi sintetizovanja novih lekova kojima bi aspirin bio reper, a oni eventualno bili bolji od njega. Ono što je već sada u nauci eksperimentalno dokazano je da postoje bolji lekovi od aspirina i da postoje lekovi koji u kombinaciji sa aspirinom daju bolje rezultate. Put do masovne primene i industrijske proizvodnje tih lekova je prilično dug, jer je opšte poznato da velikim dostignućima u farmakologiji – a pronaći nešto bolje od aspirina je veliki naučni skok - prethode brojni laboratorijski dokazi, eksperimentalna primena i klinička testiranja na velikim populacijama. Rečju – o aspirinu sve najbolje, nauka zna njegove dobre i loše strane, i /(pre)ispituje se kako bi se od njega pronašao bolji lek, a ne da bi se osporilo objektivno neosporno!
U nedostatku dopunskih objašnjenja o salicilatima, aspirin i dalje ostaje jedan od najzastupljenijih lekova u kliničkoj praksi. Smatra se da 75-162 mg aspirina dnevno u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti smanjuje rizik od vaskularnog incidenta za oko 25 odsto i to uglavnom na račun smanjenja rizika za nastanak fatalnih infarkta srca!
Osim tradicionalnih razloga za favorizovanjem aspirina priznatih još u Viktorijansko doba, dokumentovano je njegovo blagotvorno dejstvo ne samo na prethodno navedene kardiovaskularne bolesti, već se sve češće razmatra njihov pozitivan efekat kod stanja kao što su migrene, reumatoidne bolesti, katarakta, bolesti gastrointestinalnog trakta, pa i malignih tumora, pre svega creva i prostate. Kako vreme odmiče "Njegovo veličanstvo aspirin" postaje sve cenjeniji i priznatiji, pa mu u to ime i mi čestitatmo 110. godišnicu od dana Bayerovog zvaničnog patentiranja.
Najispitivaniji lek
Aspirin (zaštićeno ime leka nemačke kompanije Bajer) ili acetilsalicilna kiselina je lek iz porodice salicilata koji se često koristi protiv blažih bolova, kao antipiretik (protiv groznice) i protiv zapaljenja. U malim dozama deluje kao antitrombocitni lek (sprečava zgrušavanje krvi), pa se koristi u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda.
Nemački hemičar Feliks Hofman prvi put je sintetizovao aspirin u vidu praška 1899. godine da bi ublažio bolove svog oca izazvane reumatizmom. Od tada do danas, s naizgled neograničenim potencijalom, aspirin ostaje jedan od najproučavanijih lekova u svetu. Koristeći kao osnovu preko 200 kliničkih studija u koje je bilo uključeno više od 200.000 pacijenata i koje su se bavile kardiovaskularnim koristima aspirina, istraživači u zemljama širom sveta nastavljaju da istražuju potencijalne koristi aspirina i u drugim stanjima bolesti. Aspirin budi nadu kada je u pitanju pomoć u prevenciji, lečenju i upravljanju drugim bolestima - uključujući neke vrste karcinoma, Alchajmerovu bolest i hipertenziju - iako je dalje istraživanje svakako neophodno da bi takva primena ovog leka mogla da se preporuči.
Aspirin je već više od sto godina priznat kao najčešće korišćen lek protiv bolova i groznice. Uticaj aspirina bio je dodatno pojačan 1948. godine, kada je dr Lorens Krejven uočio njegova antikoagulantna svojstva. To zapažanje pobudilo je interesovanje i nastojanje da se utvrdi da li antikoagulantno dejstvo aspirina može da dovede do sprečavanja srčanih udara. Do 1956. godine dr Krejven je pratio 8.000 pacijenata koji su uzimali aspirin i nije zabeležio nijedan slučaj srčanog udara među njima.
Dve godine posle unošenja Bajerovog aspirina u kapsulu svemirskog broda Apolo 11, 1971.godine, ser Džon Vejn otkrio je mehanizam delovanja acetilsalicilne kiseline (aktivnog sastojka aspirina). To otkriće donelo mu je Nobelovu nagradu za medicinu, a zatim i čast viteza. Potom, 1980. godine, aspirin je dobio prvo odobrenje za upotrebu u cilju smanjenja rizika od moždanog udara posle prolaznog ishemijskog napada (TIA) kod muškaraca, posle čega je, pet godina kasnije, usledilo odobrenje za upotrebu aspirina za prevenciju povratnog srčanog udara i prvog srčanog udara kod ljudi sa nestabilnom anginom pektoris. Krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina 20. veka, rezultati još tri velike studije dokazali su da aspirin može da spreči srčane i moždane udare i kod muškaraca i kod žena.
Mehanizam dejstva
U istraživanju za koje je dobio Nobelovu nagradu, i titulu sera, Džon Vejn, koji je tada radio pri Kraljevskom hirurškom koledžu u Londonu, dokazao je 1971. da aspirin suzbija proizvodnju prostaglandina (lolokalni hormoni) i tromboksana (materije odgovorne za agregaciju - slepljivanje trombocita) ireverzibilnom inhibicijom ciklooksigenaze, enzima koji učestvuje u proizvodnji prostaglandina i tromboksana. Inhibitorni efekat se postiže acetilovanjem. Isti mehanizam je i u osnovi neželjenih efekata koje aspirin pokazuje na nivou sluzokože želuce i creva - prostaglandini tamo, naime, imaju zaštitnu ulogu.
MAGAZIN VIVA U BROJU 234 DONOSI:
Fitnes u vreme krize
Oprezno sa „pilulama za učenje”
Biofizička medicina
Aspirin - za i protiv
Tek sad treba napuniti baterije
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Nova ekonomska analiza uglednog Pitersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju (PIIE) upozorava da bi skok cena nafte na 120 dolara po barelu zbog sukoba na Bliskom istoku predstavljala veliki udar na globalni rast i poljoprivredu.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Američki predsednik Donald Tramp je od kraja marta najmanje 37 puta izjavio da je postizanje sporazuma sa Iranom neizbežno ili da Teheran očajnički želi dogovor.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Američki predsednik Donald Tramp je od kraja marta najmanje 37 puta izjavio da je postizanje sporazuma sa Iranom neizbežno ili da Teheran očajnički želi dogovor.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Kan suspendovan je nakon završetka disciplinskog postupka pokrenutog zbog optužbi za seksualno zlostavljanje, saopštilo je upravno telo suda.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da su izraelske rakete "već bile na putu" kada je Izrael pucao na Iran u nedelju uveče, protivno želji Vašingtona.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi u narednih nekoliko dana mogao da predstavi predlog sporazuma sa Iranom, navodeći da pregovori "idu veoma dobro".
Zvezda serije "Vatreni rivali", Hadson Vilijams, našao se na udaru kritika nakon što se ovih dana pojavila njegova stara fotografija na kojoj pozira sa grupom prijatelja.
Dejvid Saliven, suvlasnik i dosadašnji zajednički predsednik fudbalskog kluba Vest Hem Junajted, podneo je ostavku na svoju funkciju sa trenutnim dejstvom nakon zajedničke istrage BBC-jeve emisije Panorama i lista The Times o njegovom ponašanju.
Kostimografkinja i aktivistkinja Kvin Džin ispisala je istoriju na ovogodišnjoj dodeli nagrada Toni, postavši prva otvoreno transrodna osoba koja je osvojila ovo prestižno priznanje u svetu pozorišta.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Demokratska Republika Kongo je saopštila da je broj potvrđenih smrtnih slučajeva od ebole porastao na 101 i da prisustvo naoružanih grupa nastavlja da ometa napore na suzbijanju epidemije u najteže pogođenoj provinciji, preneo je Rojters.
Osvežavajuća, slatka i puna vode, lubenica nije samo omiljeno letnje voće već i pravi saveznik zdravlja – od zaštite srca do pomoći u mršavljenju i hidrataciji organizma.
Broj slučajeva raka kože naglo je porastao poslednjih godina. Najnoviji podaci pokazuju da bi kombinacija mRNA vakcine i imunoterapije mogla dugoročno da zaštiti pacijente od povratka bolesti.
Kit Harington i Sofi Tarner, koji su odrasli zajedno na setu "Igre prestola" glumeći likove za koje se godinama verovalo da su brat i sestra, ponovo su se našli pred kamerama.
Novi film Breta Goldstina zauzeo je vrh Netflixove liste gledanosti širom sveta, ali umesto klasične ljubavne priče, najveću pažnju privukla je jedna scena koju gledaoci opisuju kao nešto što "nikada neće moći da zaborave".
Novi film legendarnog reditelja Stivena Spilberga pod nazivom "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) stiže u bioskope 10. juna 2026. godine, a već sada izaziva ogromnu pažnju publike širom sveta.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
U.S. President Donald Trump said that he could present a proposal for an agreement with Iran within the next few days, adding that the negotiations are “going very well.”
A U.S. military AH-64 Apache helicopter crashed near the Strait of Hormuz, and both crew members were safely rescued, according to sources familiar with the incident.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Britanski regulator za zaštitu konkurencije CMA naložio je da Google izdavačima omogući veću kontrolu nad korišćenjem sadržaja u pretrazi zasnovanoj na AI , kao i prilikom obuke Google AI modela.
Brendan Grin i njegov studio PlayerUnknown Productions saopštili su da sprovode reorganizaciju poslovanja koja uključuje otpuštanje dela zaposlenih i obustavljanje razvoja igre Prologue: Go Wayback.
Komentari 0
Pogledaj komentare