Šta znači dnevni unos kalorija?

Odluke o tome da želimo da živimo zdravije, da se zdravije hranimo i budemo fizički aktivniji, većina nas stavila je na vrh liste novogodišnjih odluka. Navike je, ipak, teško menjati jer vrlo često zahtevaju znatne promene životnog stila. Ali, za sve je potreban prvi korak i možda je najbolje krenuti od ishrane.

Zdravlje

Izvor: B92

Utorak, 12.04.2011.

10:40

Default images

Nerado se odričemo namirnica koje volimo, čak i onih za koje mislimo da ne prijaju naročito našem organizmu. Nutricionisti kažu da se ne bi trebalo ničega lišavati, ali potrebna je svest o tome šta se i koliko jede. Ako se samo malo potrudimo i naučimo da „čitamo“ informacije koje se nalaze na ambalaži proizvoda, vrlo lako možemo da uravnotežimo svoju ishranu, napravimo „pametan“ izbor i uživamo u svim namernicama koje volimo. Upravo u tome, u planiranju izbalansiranih obroka, može nam pomoći Uputstvo za dnevni unos kalorija.

GDA (Guideline Daily Amounts) ili Uputstvo za dnevni unos kalorija je šema obeležavanja nutritivnih vrednosti proizvoda po jednoj porciji i nalazi se jasno istaknuta na ambalaži proizvoda. Ona se odnosi na približnu količinu kalorija, masti, zasićenih masti, ukupnih šećera, soli ili natrijuma potrebnih za uravnoteženu ishranu zdravih odraslih osoba i dece.

Osmišljena je tako da informacije o hranljivoj vrednosti budu prvenstveno jasne, smislene i razumljive, čime se ljudima omogućava da naprave odgovarajući izbor prehrambenih proizvoda i donesu ispravne odluke kada je ishrana u pitanju.

Budući da se ljudi razlikuju na mnogo načina, po tome koliko su teški ili koliko su fizički aktivni, GDA vrednosti se ne mogu koristiti kao univerzalne preporuke. Na primer, deci je potrebno od 1000 do 1500 kcal dnevno, odraslim muškarcima između 2500 i 3000 kcal, a umerno aktivnim ženama do 2000 kcal dnevno.

GDA vrednosti su definisane na osnovu prosečnih dnevnih potreba organizma i zasnovane su na energetskom unosu od 2000 kcal. Na osnovu njih, možemo unapred da planiramo svoje obroke.
Vrednosti se odnose na salatu na gornjoj fotografiji
Ova šema obeležavanja nutritivnih vrednosti temelji se na opštim principima koje je utvrdila Evropska konfederacija industrije hrane i pića (CIAA). Iako ne postoji zakonska obaveza iskazivanja hranljive vrednosti, veliki broj multinacionalnih kompanija to radi dobrovoljno u želji da edukuje potrošače i pruži im mogućnost izbora.

Prednost jednostavnog i preglednog načina obeležavanja nutritivnih vrednosti za potrošače prepoznale su mnogi vodeći proizvođači hrane i pića širom Evrope i SAD. Kompanije Coca-Cola, Kellog’s, Ferrero, Nestle, Mars, PepsiCo, Kraft Foods i Unilever samo su primeri kompanija koje dosledno primenjuju standarde GDA šeme na pakovanjima proizvoda. Sledeći njihov primer mnoga mala i srednja preduzeća širom sveta usvajaju GDA šemu.

Važno je napomenuti da GDA ne daje sud o tome da li je neka hrana zdrava ili ne jer svaka hrana ima svoju vrednost, ukoliko se umereno unosi i ukoliko je ishrana uravnotežena. GDA daje smernice u odnosu na koje se može proceniti vrednost makronutrijenata po porciji prehrambenog proizvoda i na osnovu koje u svakom trenutku možemo izračunati broj kalorija koje unosimo u organizam.

Sledeći put kada idete u kupovinu, obratite pažnju na informacije koje se nalaze na pakovanjima proizvoda. Naučite da čitate GDA, prilagodite ishranu svojim potrebama i uživajte u omiljenoj hrani!

Više informacija možete naći na www.gdafacts.eu

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: