Kako vremenske prilike utiču na zdravlje

Nagla promena vremena iz hladnog u toplo ili obrnuto, koju upravo ovih dana doživljavamo, nije bezopasna ni za zdrave, a kamoli bolesne ljude, kažu stručnjaci koji se bave pitanjem uticaja vremena na zdravlje. Najugroženiji su srčani bolesnici, astmatičari i psihički labilne osobe.

Piše: Aleksandra Milovanović, Tanjug.

Zdravlje

Izvor: B92

Sreda, 01.04.2009.

08:00

Default images

Kakvu štetu nagle promene temperature mogu da nanesu, to najbolje vidimo iz, u poslednje vreme, dosta medijatizovanih izveštaja Hitne pomoći, koji kazuju da je određenog dana bilo mnogo intervencija kod srčanih bolesnika, da su psihički labilne osobe bile uznemirenije, da su astmatičari teško dolazili do vazduha...

Prema rečima Jasminke Smailagić, samostalnog savetnika za dinamičku klimatologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu (RMHZ), nagle promene meteoroloških prilika mogu da ugroze i psihički i fizički sasvim zdrave ljude.

"I sasvim zdravi ljudi mogu da osete glavobolju pri nagloj promeni temperature, da pri promeni pritiska ili smera vetra postanu razdražljivi, da pate od nesanice, da budu uznemireni ili, pak, da im se spava, da se osećaju stalno umornim", izjavila je gospođa Smailagić Tanjugu.

Međutim, ukoliko nam je to povoljan period u životu, vremenski uticaj će se osetiti neznatno, ali ako se osoba oseća kao da joj je došla "minus faza", nepovoljni vremenski uslovi će biti kap koja će prevršiti meru.

Izučavanje uticaja vremena na zdravlje je multidisciplinarna oblast, u kojoj učestvuju prognostičar, klimatolog i lekar.

U Srbiji, u RMHZ, svakodnevno se vodi evidencija vremenskih faza, koje govore koji pacijenti su u kojim vremenskim uslovima ugroženi, kaže Smailagić.

Na osnovu tih podataka, stručnjaci RHMZ sugerišu kog dana će određeni pacijenti biti ugroženi.
"U zavisnosti od uticaja vremena, postoji 13 grupa bolesnika koji su prilično osetljivi na vremenske prilike, među kojima su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visok krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu i želucu, pacijenti koji pate od psihičkih tegoba", kaže Smailagić.

Po njenim rečima, astmatičar oseti i reaguje tri do 48 sati pre no što dođe do nagle promene temperature i zato je dobro znati bioprognozu na osnovu koje lekar daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji dolazi.

Saveti se uglavnom svode na to da, kad su meteorološki uslovi nepovoljni, osetljivi ljudi treba da ostanu kući, da ne planiraju nikakvo putovanje, da se ne zamaraju i da se strogo drže propisane terapije.

Ako bioklimatolozi kažu da će u određenom periodu biti ugrožene psihički obolele osobe, upotreba leka za smirenje pre tog perioda omogućiće da se taj period gotovo i ne oseti.

Vremenske promene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a pri tom telo zdrave i telo bolesne osobe različito reaguju.

Danas se smatra da grupa meteorotropnih bolesti - bolesti na čije pogoršanje može da utiče vreme, obuhvata više od 50 oboljenja.

Među meteorološke prilike koje najviše utiču na pogoršanje bolesti ubrajaju se velika vrućina, naročito ako nastupe naglo i u neuobičajeno doba godine, zatim velika hladnoća, nagla promena vazdušnog pritiska, vetar (naročito topao), magla i smog.

Letnja sparina i zimska hladnoća najveća su pretnja onima koji pate od bolesti krvnih sudova, jer takvi vremenski uslovi nose povećanu opasnost od srčanih i moždanih komplikacija.
Naučnici su utvrdili da vetroviti i topli dani deluju depresivno na čoveka i njegovo opšte raspoloženje i smanjuje učinak na intelektualnom i fizičkom planu.

Kada duva jugo (topao vetar), zdravi mogu da osete pogoršanje raspoloženja, a hronični bolesnici koji pate od bolesti krvnih sudova mogu da dožive srčani ili moždani udar.

Kada je u vazduhu mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom.

Istraživan je uticaj vremena i na pojavu moždanog udara, srčanog infarkta i plućne embolije, pri čemu je zaključeno da najviše srčanih udara ima zimi i u danima sa niskim vazdušnim pritiskom.

U takvim prilikama preovladava oblačno, često vetrovito, snežno ili kišno i vrlo hladno vreme.

Leti su infarkti najčešć pri nestabilnom vremenu, posebno ako je propračeno strujanjem hladnog vazduha, uz pljusak i grmljavinu.

Za pojavu moždanog udara opasni su i višednevni hladni periodi s velikim promenama vazdušnog pritiska, a opasnost postoji i zimi pri nižoj temperaturi.

Rezultati se mogu dovesti u vezu s promenama koagulacije (zgrušnjavanja) krvi u različitim vremenskim uslovima.
Akutni bolesnici reaguju, pre svega, na vremenske prilike s visokom vlagom i dužim trajanjem toplog perioda u hladnom delu godine i hladnog perioda u toplom delu godine.

Na pogoršanje raspoloženja posebno utiču vremenske prilike s promenljivom dnevnom temperaturom, sniženim ili promenljivim vazdušnim pritiskom, povećanom oblačnošću, slabom kišom ili maglom, tako da se psihoza i depresivno stanje javljaju u znatno povećanom broju već posle trodnevnog oblačnog razdoblja.

Biometeorološka prognoza, nauka koja se bavi istraživanjem delovanja vremenskih promena na živa bića, u zapadnim zemljama je veoma razvijena, dok se u našoj zemlji mali broj lekara bavi tom oblašću, kaže Jasminka Smailagić.

U većini vremenskih prognoza hronični bolesnici se upozoravaju da u nekom periodu mogu imati pojačane tegobe i ta upozorenja treba ozbiljno shvatiti.

S druge strane, pak, i sam organizam daje čoveku upozorenje u vidu malaksalosti, glavobolje i tome slično, pa u tom periodu treba izbegavati fizički napor i boravak napolju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: