Druga industrijska revolucija

Danas, pogledavši oko sebe vidimo svet koji se toliko ubrzano razvija da je teško pratiti sve njegove promene i dostignuća u svim oblastima. U svemu se teži boljem od postojećeg.

Izvor: Dragana Markoviæ

Sreda, 05.07.2006.

10:40

Default images

Kada ispred nas nastaju fabrike u kojima roboti rade a ljudi rukovode, kada informacije prelaze hiljade kilometara u sekundi, kada možete razgovarati bilo gde na planeti sa bilo kim u bilo koje doba dana, možete putovati sve kraće na sve duze destinacije, jako je teško zamisliti kako su ljudi živeli pre ne tako dalekih 150 godina, kada bez električne energije, sa ručnim alatom kao osnovnim oruđem za rad i ljudskom snagom kao pokretačkim pogonom.
Parna mašina, pronalazak Džejmsa Vata
Svaki period koji karakteriše značajan napredak u sveopštem razvoju ljudskog društva bio je usko povezan sa većim stepenom razvoja industrije, a sa njom i nekog od oblika energije. Prva industrijska revolucija bila je vezana za pronalazak parne mašine, kao univerzalnog principa pretvaranja toplotne energije u mehaničku. Druga za pronalazak električne energije a Treća, za sada najvišeg stepena razvoja, i za pronalazak atomske energije. Medjutim, zbog rizika po čovekovu okolinu i bezbednost, danas se traže drugi izvori energije pre svega solarna, eolska, biomase i dr.

Kada je Džems Vat (James Watt 1736 – 1819) patentirao parnu mašinu krajem XVIII veka, dotadašnji primitivan način proizvodnje je bio daleko poboljšan. Parna mašina je pokrenula druge mašine i omogućila veću proizvodnju, ali i prostornu koncentraciju ovih unutar jedne fabrike i koncentraciju samih fabrika. Razvijaju se i prve parne lokomotive i železnički saobraćaj.

Ipak, posebno značajnim periodom za razvoj ljudskog društva smatra se novi talas pronalazaka koji se naziva Druga industrijska revolucija (1871-1914).
“Industrijskom revolucijom smatramo takvu kvalitativnu promenu oruđa za rad i procesa prerade sirovina koja uslovljava i omogućuje radikalno menjanje celokupne proizvodne delatnosti ljudi, odnosa među ljudima u proizvodnim delatnostima i celokupnost društvenih odnosa .
Edisonova sijalica
Pronalasci u ovom periodu vezani su pre svega za uvođenje jednosmerne a zatim i naizmenične električne energije. Godine 1878. Tomas Alva Edison je prikazao svoju novu sijalicu. Zatim je uveo u širu upotrebu jednosmernu električnu energiju. Prva elektrana za njenu proizvodnju izgrađena je 1882. godine na Menhetnu i za nepunih deset godina je izgrađen sistem za distribuciju električne energije duž cele zemlje. To je uslovilo velike promene na polju tehnike i povećalo dotadašnju proizvodnju.

Međutim, glavni pokretač Druge tehnološke revolucije je uvođenje naizmenične električne energije što je u mnogome promenilo dotadašnji način proizvodnje. Za to najveću zahvalnost dugujemo Nikoli Tesli i njegovim pronalascima. Taj vid energije dao je poseban doprinos razvoju ljudskog drustva zbog prednosti koje je sa sobom doneo. Teslin izum je najpre nailazio na neodobravanje, naročito zbog propagande koju je širio Edison.

Ipak, kada je Tesla uspeo da prvi put primeni svoja otkrića, naizmenična električna energija je postala primarni izvor energije. Skoro svi nedostaci jednosmerne struje su njom bili rešeni. Struja je mogla da se prenosi na daljinu bez velikih i značajnih gubitaka, što je smanjilo troškove i povećalo obim proizvodnje. Fabrike više nisu morale biti građene blizu elektrana, već se one grade blizu glavnih izvora sirovina i radne snage. Njujork je tada prvi put bio osvetljen naizmeničnom strujom i pokrenut je sistem gradskog saobracaja.
Zbog velikih pogodnosti koje donosi, naizmenična električna energija uslovljava sveopsti razvoj i nalazi primenu u skoro svim delatnostima. “Samo se s vremena na vreme javljaju epohalna otkrića odnosno takvi pronalasci kojima otpočinju novi talasi u procesu rojenja inovacija…“
(Ekonomika Jugoslavije – Dr Stevan Devetaković )

Za proizvodnju sistema prenosa električne energije bilo je potrebno mnogo metala i legura od kojih su pravljeni kablovi, provodnici tako da se posebno razvija metalna industrija. Takođe i zbog povećane proizvodnje novih motora za pokretanje industrijskih mašina.

Pored naizmenične električne energije pronađeni su i usavršeni benziski i dizel motori, petroleum kao i telekomunikaciona industrija, odnosno upotreba telefona i radia, razvija se hemijska industrija, itd. Razvoj transkontinentalnih transportnih mreža obezbedio je i prenošenje novih tehnoloških inovacija u Evropu i usko povezivanje kontinenata.

Zahvaljujući tim novim okolnostima, uloga čoveka je od prostog korišćenja radne snage usmerena na regulisanje i usmeravanje procesa proizvodnje. Takođe je došlo do razvoja sistema obrazovanja i školovanja stručnih kadrova iz oblasti elektrotehnike i mašinstva, što je dovelo do još veće produktivnosti rada i još više povećalo proizvodnju. Sve to je dovelo do masovne proizvodnje robe široke potrošnje (proizvodnja hrane, pića i odeće), razvoj transporta i sredstava za transport.
Velika depresija
Međutim, ova rastuća proizvodnja imala je i negativne posledice po celokupni ekonomski razvoj. Bila je jedan od vodećih fakora nastanka Velike ekonomske krize, jer prevelika ponuda nije adekvatno bila apsorbovana od strane potrošača.

Iako se nalazimo u modernom dobu, električna energija ostaje značajan izvor pokretačke energije u industriji i našem svakodnevnom životu. Adekvatna zamena za nju još uvek nije pronađena, šta više ide se u njenu implementaciju na polju gde su primat imala fosilna goriva. Sva je prilika da ce zbog svojih pogodnosti još dugo u budućnosti biti energija bez koje nećemo moći da funkcionišemo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

15 h

Podeli: