Svi pričamo o štetnosti društvenih mreža, ali jedno zaboravljamo

Negativan uticaj društvenih mreža sve je češća tema u svetu, posebno nakon oglašavanja bivših radnika Fejsbuka. I sama kompanija Marka Zakerberga priznala je da se njihovi korisnici osećaju depresivnije kada više vremena provode listajući objave i prateći živote svojih prijatelja.

Tehnopolis

Izvor: B92

Četvrtak, 18.01.2018.

04:05

Svi pričamo o štetnosti društvenih mreža, ali jedno zaboravljamo
Foto: Thinkstock

"Toksična mreža", "negativni uticaji", "manipulacija ljudima", "sve više dezinformacija", "ubica društva" samo su neke od osuda koje Fejsbuk sve češće dobija. Međutim, ono na šta se najmanje pažnje obraća jeste - ako je zaista toliko štetan po odrasle korisnike, kako tek utiče na decu?

Odavno su dečja igrališta zamenili telefoni, a komunikaciju uživo poruke. Ipak, ono što ne može da ne zabrine, jeste "život u lajkovima".

“Društvene mreže su donele dvosmernu i višesmernu komunikaciju i svi sa svima komuniciramo na najrazličitije teme. Interakcija, taj momenat u kom je neki sadržaj koji smo postavili, doveo do toga da nam neko lajkuje i fejvuje post, nešto prokomentariše ili čak podeli sa svojim pratiocima, postali su kriterijum uspešnosti komunikacije na internetu. Tuga, osećaj manje vrednosti, pa čak i jedan oblik fobije, koju nazivaju NoLikeFobia može da se pojavi kao posledica toga što niko nije lajkovao njihovu sliku, video-snimak, bilo šta što je njima važno”, objašnjava psihološkinja Instituta za digitalne komunikacije Ana Mirković.

Prvo veliko istraživanje ovakve vrste, "Tajni život tinejdžera", sproveo je Si-En-En u okviru projekta #imati13 2015. godine.

"Mi vidimo dokaze prave zavisnosti od društvenih mreža", rekao je sociolog Robert Faris nakon analiziranja profila 200 tinejdžera koji su dozvolili potpuni uvid psihologa u njihova dešavanja.

Da li su tinejdžeri i danas zavisni? Više je nego očigledno. Ali, šta onda?

"Ta granica se stalno pomera, ali na gore i na više. Pre par godina se zavisnošću od interneta smatralo ukoliko neko provodi više od četiri sata na internetu ili nosi mobilni telefon sa sobom u toalet. Danas svi mi provodimo više vremena na društvenim mrežama i portalima, a od telefona se ne odvajamo gotovo nikada", dodaje Mirkovićeva.
Foto: Thinkstock
Kako deca u Srbiji provode vreme na internetu?

Radi pružanja pomoći i saveta deci i roditeljima o bezbednosti na internetu, Ministarstvo turizma, trgovine i telekomunikacija pokrenulo je pre nešto manje od godinu dana Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu.

"Iz dosadašnjeg iskustva, a na osnovu poziva od strane roditelja, saznajemo da deca provode previše vremena na internetu. Veliki broj roditelja se javio Centru u želji da se informiše kako da ograniči vreme koje dete provodi na internetu. Slučajevi ove vrste su uglavnom bili savetodavne prirode, dok je 11 predmeta prosleđeno Domovima zdravlja, kako bi im se pružila adekvatna pomoć", navode iz Nacionalnog centra za B92.

Deca u Srbiji najviše vremena na internetu provedu radi zabave - gledajući jutjubere, igrajući igrice ili u komunikaciji putem društvenih mreža, ali i gledajući sadržaj neprimeren njihovom uzrastu. Prekomernom upotrebom interneta smatra se neprekidno provedenih 4-6 sati na intenetu.

"Najčešća pitanja koja su nam postavljali, odnosila su se na probleme na koje su nailazili prilikom korišćenja interneta, a to su lažni profili i krađe identiteta, slanje i primanje eksplicitnih fotografija sa ciljem daljeg ucenjivanja, kao i prijave vršnjačkog nasilja (cyberbulling) koje se vrši putem digitalnih tehnologija. Pored navedenih problema, veliku ulogu u svemu ovome ima i nedovoljna informisanost i neupućenost roditelja kada su digitalne tehnologije i njihova upotreba u pitanju. Njihova zainteresovanost se budi tek kada problem nastane i tada žele da se informišu o načinima na koji mogu da zaštite svoju dece od opasnosti koje vrebaju na internetu."

Zavisna deca, ali zavisni i roditelji

Osim neinformisanosti i neupućenosti roditelja, problem je i sama njihova zavisnost. Kako onda deci reći dosta i sprečiti da budu preopterećena time? Psihološkinja Ana Mirković ističe da je ključ u razgovoru.

"Treba im dati priliku da razumeju zašto je važno ograničiti gledanje u ekran, kao i osmisliti sadržaje koji će ispuniti njihovo slobodno vreme na kvalitetniji način. I odmah da vam kažem - naići ćete na veliki otpor, priču da je ovo drugačije vreme od 'vašeg vremena', da su svi tamo i da je sve drugo dosadno i nedovoljno zanimljivo."
Foto: Thinkstock
Jedno istraživanje je pokazalo da deci najviše smeta to što roditelji objavljuju njihove fotografije bez njihove dozvole, ali i svoje neprimerenog sadržaja. Roditelji toga ipak nisu sveni.

"Ne postoji dovoljno svesti o tome. Još uvek društvene mreže percipiramo kao naš najličniji prostor u kom možemo postavljati baš sve što poželimo. Nemamo nikakvu svest o tome da je svaki profil na društvenoj mreži zapravo jedan mali medij, koji ima svoju publiku, a ona često i nije sastavljena od najbližih i najdobronamernijih ljudi. Sve je na ovom mediju javno, pa i kada pošaljemo neki sadržaj kao privatnu poruku, mi nad njom gubimo kontrolu. Razumljiva je potreba roditelja da sa dragim ljudima podele neke situacije iz života njima najdražih bića. Ipak, treba voditi računa o tome koji je to tip fotografija, šta prikazuju, kao i razmisliti o tome kako bi se i koliko dopalo njihovom detetu za par godina. Koliko ljudi o tome promisli? Verovatno niko", objašnjava Mirkovićeva.

Osim razgovora, edukatori centra navode da je neophodno kroz to prolaziti zajedno.

"Savetujemo roditelje da sa svojom decom ulaze u svet interneta tako što će zajedno otvarati profile na društvenim mrežama, stvarati pravila ponašanja na internetu i svakodnevno razgovarati sa svojom decom o aktuelnim temama na društvenim mrežama. Takođe ih savetujemo da ne koriste metod zabrane interneta kako ne bi došlo do kontra efekta, već da izgrade odnos poverenja sa svojom decom", navode iz Nacionalnog centra.

"Tretirajte onlajn svet na gotovo isti način kao što biste tretirali offline svet. Pitajte svoje dete šta posećuje onlajn, s kim četuje, ko stupa sa njima u kontakt i šta rade kada su onlajn, Ne trudite se da od toga pravite veliku stvar. Prosto postavlјajte pitanja onoliko često kao kada biste razgovarali o realnom svetu. Motiviite ih da se bave drugim aktivnostima i da kroz dogovor sa decom ograniče vreme koje će ona provoditi na internetu. Prema statistici koju je sproveo Unicef, 83,3% dece u Srbiji, uzrasta od 8-17 godina koristi internet."

Kuda vodi želja za lajkom?

Želja za što više lajkova, prijatelja i pratilaca dovodi do toga da deca za prijatelje prihvataju ljude koji se lažno predstavljaju nesvesni da se iza tih profila kriju predatori, objašnjavaju iz Centra.

"Ono što edukatori uče decu kroz interaktivne prezentacije jeste da veliki broj prijatelja ne znači pravo prijateljstvo, da prepoznaju osnovne karakteristike predatora i da ukoliko se nađu u opasnosti, obavezno razgovaraju sa roditeljima i kontaktiraju Nacionalni kontakt centar na 19833."

Pojedine institucije, ali i roditelji u nekim državama pozvali su društvene medije da preuzmu veću odgovornost kada je u pitanju bezbednost dece na internetu. Ljudi iz centra dele njihovo mišljenje.

"Ono što smo u radu primetili jeste da bi društvene mreže trebalo da budu restriktivnije u uklanjaju prijavljenih sadržaja koji ugrožavaju nečiju online reputaciju."

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

29 Komentari

Možda vas zanima

Svet

16.700 vojnika raspoređeno: Počelo je...

Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.

12:24

22.4.2024.

1 d

Podeli: