Globalno upozorenje korisnicima: Kad je tvit brži od pameti

Twitter ili Facebook daju koristan uvid u najsvežije vesti, a mogu čak i da budu od pomoći policiji što se videlo tokom napada u Minhenu u petak, ali društvene mreže su takođe bile izvor zabuna, histerije i ciljanih dezinformacija, ocenjuje u tekstu Dojče vele.

Tehnopolis

Izvor: Tanjug

Nedelja, 24.07.2016.

17:05

Globalno upozorenje korisnicima: Kad je tvit brži od pameti
Foto: Thinkstock

Pametni telefoni su u petak uveče počeli da vibriraju ubrzanim tempom. Novi tvitovi, poruke preko aplikacije WhatsApp ili Periscopea, a sve o jednoj temi - napadu u Minhenu.

U današnje digitalno doba, često proveravanje novosti na društvenim mrežama se podrazumeva, naročito kada se radi o ’vrućim vestima’. Retko uopšte šta i može da se dogodi, a da se u blizini ne nalazi neki očevidac s kamerom mobilnog telefona na gotovs i internet-vezom, spreman da odmah podeli informacije sa svetom.

Ali upravo su napadi poput onih u Minhenu ili Nici trenutak kada društvene mreže pokazuju svoje lice i naličje.

Tradicionalni mediji, čak i kada se u njih velikodušno ubroje i internet-portali, nemaju nikakve šanse da budu brži niti da dopru do više ljudi od društvenih mreža, što može spasiti živote.

Tokom pucnjave u Minhenu, mnogi su preko mreže preneli gde se puca, odakle se treba skloniti. Ipak, jedan od korisnika Twittera je u toj jurnjavi nepotrebno uslikao poziciju jedne policijske blokade, iako policija izričito upozorava da to ne treba raditi jer na taj način napadači mogu da vide kako delaju snage bezbednosti.

Jedna novinarka bavarske radio-televizije je u tom trenutku bila u taksiju i videla da su svi taksisti preko ekrana u automobilima dobili upozorenje da izbegavaju četvrt Štahus jer je navodno i tamo bilo pucnjave.

Tviterašica je to marljivo podelila sa svima pod heštegom #Muenchen, mada se ubrzo ispostavilo da u tom delu grada nema opasnosti, i da postoji samo jedan napadač kod Olimpijskog tržnog centra, piše DV.

Minhenska policija još od otkazane proslave Nove godine zbog terorističke pretnje uživa reputaciju da odlično i smireno koristi društvene mreže. To je potvrđeno i u petak, preciznim informacijama građanima koje oblasti treba izbegavati, koji su vozovi otkazani i slično. Sve to policija radi na nekoliko svetskih jezika.

Građani su pozvani da ne objavljuju snimke i fotografije događaja, već da ih preko posebne platforme proslede policiji, a kao veoma koristan pokazao se i hešteg #offenetür (otvorena vrata).

Taj izraz je na društvenim mrežama u poslednje vreme nažalost i previše u upotrebi, a otvara mogućnost da svaka institucija ili neki drugi objekat obaveste uplašene građane koji se zateknu na ulici da će držati otvorena vrata i ponuditi pribežište.

Hešteg se prvi put pojavio tokom napada u Parizu u novembru na francuskom jeziku: #PortesOuvertes. Postoji mogućnost da na običnoj Googleovoj mapi svako doda mesto gde su otvorena vrata.

Tu su i raspitivanje o tome da li je potrebno donirati krv za povređene, gde se to može uraditi, kao i ponude za pomoć razne vrste.

Demokratizacija komunikacija , kada svako može da napiše bilo šta o bilo čemu, ima naravno i svoju tamnu stranu, navodi Dojče vele.

Pojavljuju se korisnici željni pažnje koji postavljaju lažne informacije, oni koji misle da je to zabavno, oni koji ciljano dezinformišu ili ljudi koji iz najbolje namere šire neistine.

U trenucima kada je mnogo toga nejasno, kada i nema preterano šta da se izvesti, dešava se da tradicionalni mediji preuzmu različite neistine iz neproverenih izvora sa društvenih mreža. U petak se tako na Twitteru pojavio sijaset slika navodnih počinilaca kao i mesta napada , a sve je bilo izmišljeno.

Zbog prenošenja jedne od lažnih fotografija, televizijska stanica Sat1 se izvinila: „Nismo smeli da tvitujemo lažnu fotografiju (na kojoj je navodno bio napad u Olimpijskom tržnom centru). Izvinjavamo se zbog toga.“

Širenje glasina zbog kojih se u jednom trenutku moglo pomisliti da je pola „kalifata s kalašnjikovima“ krenulo na Minhen u mnogome otežava posao policiji i takođe, unosi paniku.

Jedna korisnica Twittera o tome je u petak napisala: „Prijatelji, ljudi u Minhenu takođe imaju internet i prestrave se kada jednostavno širite glasine. Manite to!““

Čak i kada je izvesno da su slike i informacije autentične, treba razmisliti dvaput. Snimci zločina, krvi i beživotnih tela uvek idu na vodenicu teroristima (čak i ako se ispostavi da napad u Minhenu nikakve veze s terorizmom nema).

Oni žele da što šira publika vidi njihov krvavi pir, ili zločin koji će oni brže-bolje pripisati sebi.

To je nakon napada u Nici apostrofirao i Kristijan Kristensen, profesor novinarstva i stručnjak za društvene mreže s Univerziteta u Stokholmu koji je napisao: „Da, imate pravo da prenosite nasilne slike mrtvih u Nici. Ali onda znajte da time radite ono što teroristi hoće.““

Osim toga, fotografije mrtvih na društvenim mrežama gaze čast žrtava i nanose bol porodicama. Na to su izričito upozorile i policija u Nici pre nedelju dana, i policija u Minhenu u petak. Kristensen je o tome napisao: „Ako bi vam kamion pregazio nekog voljenog, da li biste hteli da se slika njenog/njegovog leša odmah proširi društvenim mrežama?“, prenosi DV.

Napadi poput ovog u Minhenu ostavljaju brojne žrtve i u jednom trenutku dovode stotine ili hiljade ljudi u životnu opasnost. Za milione ili milijarde ostalih to svakako nije pitanje života i smrti i zato se možda isplati duboko udahnuti i uključiti mozak pre nego što se ’opali’ po tastaturi, zaključuje se u tekstu Dojče velea.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: