Oculus Rift - Virtuelna stvarnost kao novi medij

Iskustvo o kojem se do skoro samo maštalo, od nedavno je dostupno u svetu, sada i kod nas, a samo je pitanje dana kada će se Oculus Rift naći u slobodnoj prodaji.

Tehnopolis

Izvor: Autor: R. V. B. / Danas

Sreda, 11.02.2015.

08:53

Default images

U podsvesti, da ne kažemo predrasudama, većine ljudi pojam „virtuelne stvarnosti“ je vezan za naučno fantastične filmove i romane, dok u praksi osoba koja nosi Oculus - Naočare Rift, model DK2 (Development kit 2), izgleda poput skijača za svojom maskom. Međutim, one vas vode negde daleko, sa njima stičete utisak da se nalazi na nekom drugom mestu, jer u svom vidokrugu vidite samo ono što generiše kompjuter, piše Danas.

U ovom trenutku, projekat Oculus Rift se nalazi u beta fazi razvoja, ali oni koji žele mogu doći u posed takozvanog DK2 modela. Proizvod u ovom trenutku ima ekran od 1080p, sliku od potrebnih 75fps, kratku postojanost osvetljenosti piksela, ubacivanje ispuštenih frejmova u slučaju kašnjenja grafičke kartice, praćenje pokreta glave korisnika uz pomoć web kamere i dvadesetak dioda koje su daljinski postavljenih na kućište. U konkretnom slučaju koji je stigao u Beograd, korisnik Rift DK2 naočara gleda u ekran Samsung Note 3 ali kroz dva sočiva. Osećaj trodimenzionalnosti je potpun, zbog toga što se vizuelni doživljaj jednako prenosi na oba oka. Mogućnost okretanja i gledanja sa strane ili čak iza sebe, korisniku daje potpun osećaj prisutnosti na sceni. Možda i najjači osećaj prisutnosti nekom događaju koji može da stvori ovaj uređaj je vožnja na rolerkosteru. Da je virtuelna realnost moćna pokazuje lažan osećaj čak i propadanja ili okretanja, uticaja G sile, a vi u stvari sedite u svojoj stolici.

Ono što može biti veliki minus za virtuelnu stvarnost je odbojnost prema novom i uklapanje sa činjenicom da svaki novi medij ubrzava civilizaciju. Stariji ljubitelji tehnologija dobro pamte rat između VHS i Beta Max tabora, svih odlaganja prilikom pojave DVD-ova i zaštita po regionima. Sukobi i borbe, poprimali su komične razmere koje su se montipajtonovski ogledale u zaklinjanjima na vernost, kumstvima i ugovorenim brakovima iz interesa između najvećih svetskih korporacija. Danas, kada je pojava virtuelne stvarnosti izvesna, velike korporacije su se našle zateknute u raskoraku i pokušaju da iz te pozicije, na klimavim nogama, dođu do vazduha i izuste bilo šta, pa makar to bilo i besmisleno. Priča o novom mediju počine 2012. kada u tom trenutku nepoznati devetnaestogodišnjak Palmer Lakej dolazi do čuvenog inovatora kako bi mu pokazao svoj pronalazak - tablet zalepljen trakom za kutiju sa dva sočiva od lupe. Ovu napravu korisnik je trakom pričvršćivao na glavu kao skijaške naočare i kroz sočiva posmatrao sliku koja se emituje na ekranu tableta. Na taj način, slika ispunjava bezmalo čitavo vidno polje korisnika, a svaki pokret glave biva ispraćen istim onim senzorima pomoću kojih pametni telefoni i tablet prepoznaju da li se nalaze u položenom ili uspravnom položaju. Korisnik u tim trenucima ne vidi ivice ekrana ni spoljašnji svet, već samo ivice maske čime je mozak zavaran da se nalazi u svetu koji mu generiše kompjuter, 360 stepeni u svim pravcima. Ovakva pojava, naziva se virtuelna stvarnost. Videvši novi izum, Džon Karmak kao inovator i kreator prvog softvera za pokretanje 3D igara kakvim ih danas poznajemo, odlazi na Kvejkkon i svečano sa puno detalja najavljuje početak novog doba - doba virtuelne stvarnosti.

Ali sama ideja ne potuče od pre nepune tri godine. Ona datira još od kraja šezdesetih i projekta „The Sword of Damocles“. S tom razlikom da je genijalnost ovog izuma u tome što je mnogo jednostavniji od korišćenog u vojnoj industriji. Tablet zalepljen za kutiju sa dva sočiva od lupe, jednostavnije ne može. Odmah su snimili kratak film u kojem se objašnjavaju pronalazak i krenuli sa Kickstarter kampanjom tokom koje su za 30 dana sakupili neverovatnih pet miliona dolara. Dobar odziv korisnika, privukao je investitore pa je za godinu dana, kroz dva kruga investiranja sakupljeno skoro 100 miliona dolara.

A onda je usledio obrt koji se može opisati samo kao raketno lansiranje. Marta ove godine Facebook je kupio Oculus i svim investitorima isplatio ukupno 2,2 milijarde dolara. Oculus je dobio skoro pola milijarde dolara za nabavku bilo čega i što je još važnije, angažovanje bilo koga ko je u stanju da pomogne prilikom kreiranja najboljeg uređaja za virtuelnu stvarnost. Novo poglavlje istorije je započeto, sada čekamo da se razvija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: