Koliki iznos duga vraća Srbija?

Srbija uredno izvršava sve finansijske obaveze koje ima Kosovo, pa tako svakog dana plaća i 120.000 dolara kosovskog spoljnog duga koji joj je ostao nakon raspada Jugoslavije. Servisiranje tog duga mogao bi da bude jedan od velikih uloga Srbije kada se bude rešavalo pitanje privatizacije na Kosovu, u kojoj Srbija traži ono što smatra da joj pripada. U Prištini, međutim, tvrde kako nije tačno da Srbija dnevno za izmirivanje dugova Kosova plaća toliki iznos.

Info

Izvor: Zoran Glavonjiæ, Gëzim Baxhau

Sreda, 10.05.2006.

10:55

Default images

Svakog dana Srbija plaća 120.000 dolara na ime duga Svetskoj banci koji ide na teret Kosova. Sanda Rašković-Ivić, predsednica Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, rekla je za naš program da je reč o dugu Svetskoj banci koji je ostao nakon raspada bivše Jugoslavije:

„Srbija je preuzela kosovski dug, ali je taj dug bio razdeljen – koliko otprilike ide na Srbiju, koliko na Kosovo i Metohiju, i mi taj dug servisiramo od novembra meseca 2002. godine. Mi smo, znači, prihvatili od Svetske banke, u novembru mesecu, budući da su po Rezoluciji 1244 Kosovo i Metohija deo naše zemlje, da servisiramo taj dug. Dnevno, za servisiranje tog duga odlazi 120.000 dolara, i servisiraćemo ga dokle bude bilo potrebno, dok ne otplatimo.“

Kako izvršava sve svoje obaveze, Srbija očekuje da između ostalih argumenata i to doprinese da ostvari svoja prava u pokrajini, a poseban akcenat je na privatizaciji. Ovo pitanje veoma je važno jer prema nezvaničnim podacima, koji dolaze iz državnih struktura, ukupna vrednost imovine Srbije na Kosovu je cak 15 milijardi dolara.
Nenad Đurđević, iz Projekta za etničke odnose, rekao je za naš program da je stvar jednostavna – ukoliko Srbija plaća svoje obaveze, kao što je spoljni dug Kosova, logično je da će imati pravo i da traži ono sto smatra da je njeno:

„Da Srbija ima određenih uloga tokom procesa privatizacije na Kosovu ili kod zahteva za dostupnost određenih bogatstava, rudnih i tako dalje, na Kosovu, znači pre svega ima dosta dobru pregovaračku poziciju, ako ume da je iskoristi. Odustajanjem od finansiranja tih dugova bi se automatski reklo da jednostavno država Srbija više nije zainteresovana za budućnost Kosova u okviru države Srbije.“

Nenad Popović, šef Ekonomskog tima Vlade Srbije za Kosovo, rekao je da je realno da Srbija očekuje dohotke od preduzeća na Kosovu za koje plaća dug. „Najviše košta ipak to što nemamo nikakve doprinose za preduzeća na Kosovu i Metohiji, niti dodatke od privatizacije“, rekao je Popović i za naš program objasnio stav države Srbije kada je u pitanju rešenje problema imovine na Kosovu:

„Ono kako ekonomski tim za Kosovo i Metohiju vidi rešenje tog problema je da je sva imovina onoga ko je vlasnik te imovine. Imovina je, i po evropskim standardima i po svetskim, univerzalna kategorija i mi se nadamo da će se regulisanje prava vlasništva nad imovinom vršiti isključivo evropskim metodima i standardima koji su jedino priznati u međunarodnom pravu.“

Sanda Rašković-Ivić kaže da Srbija nije zadovoljna modelom privatizacije na Kosovu i najavljuje da će tokom ekonomskih pregovora Beograd tražiti da se taj sistem izmeni:

„Zato što se kod ove privatizacije ustvari privatizuje tuđe, ali ljudi koji su smisli ovu vrstu privatizacije rade da se ustvari to ne privatizuje, nego da se daje na upravljanje na 99 godina. To nije dobar put. Mislim da privatizacija treba da bude još bolja i da bude svakako drugačija.“

Nenad Đurđević smatra da se šanse za uspeh ekonomskih zahteva Srbije ne mogu posmatrati izolovano od celokupnog procesa pregovora o budućem statusu Kosova i zaključuje:

„Srbija mora da razmišlja o svom državnom interesu u svakoj opciji. Znači, sve opcije su na stolu i mislim da pregovarački tim mora imati odgovor na svaku od tih opcija – kako ostvariti svoj državni interes u zavisnosti od te opcije koja će biti implementirana od strane međunarodne zajednice.“

Ekonomski tim Srbije obraćao se vise puta UNMIK-u i međunarodnoj zajednici kako bi se resilo pitanje imovine na Kosovu, to su učinili i građani kroz više od 20.000 zahteva, ali rezultata još nema. U Prištini tvrde kako nije tačno, ono što tvrde u Beogradu, da Srbija dnevno na ime izmirivanja dugova Kosova plaća međunarodnim financijskim institucijama 100.000 dolara. Kosovo je, tvrdi se u albanskim krugovima, spremno isplatiti sve obaveze koje su nastale u vreme kada je imala parlament, vladu i odgovarajuća ministarstva.

Ni približno nisu tačni podaci prema kojima navodno Srbija dnevno na ime izmirivanja dugova Kosova plaća međunarodnim financijskim institucijama 100.000 dolara, kaže za naš program Xhemshit Duriqii, financijski stručnjak, dugogodišnji ministar financija Vlade Kosova osamdesetih godina i član radne grupe za ekonomska pitanja delegacije Kosova za pregovore o statusu. Mislim da nije ni približno realno, kaže Durići, ističući da su spoljni dugovi živa materija čiji iznos nije statičan i on zavisi od mnogo faktora:

«Može biti obnove dugova, novih dugova, povećanje dugova na osnovu redovnih i zateznih kamata zbog neredovnog plaćanja, smanjenje dugova na osnovu njihove isplate, smanjenje dugova na osnovu reprogramiranja dugova ili na osnovu bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o otpisivanju dugova i drugo.“

To je, prema njegovim rečima, razlog da se u ovom trenutku ne može govoriti o tačno iznosu dugova koje ima Kosovo, iako je poznato koliki su bili dugovi u vreme kada je nasilno zatvorena Udružena kosovska banka:

«U interesu je Srbije da skine sa vrata kamen koji se zove Kosovo zajedno sa dugovima i njihovom otplatom.»

Durići ističe kako Srbija i tako ima dosta svojih problema. Kosovo je, prema njegovim rečima, spremno da prihvati otplatu dugova koji su nastali u vreme kada su na Kosovu bili legalni organi:

«Prihvatiće sve obaveze koje su nastale od strane legalnih organa Kosova, kada je Kosovo imalo parlament, vladu, odgovarajuća ministarstva i kada je vladala Kosovom i njenih resursima.»

Kosovo ne može da odgovara, niti da prihvati dugove koji su nastavli nakon nasilnog oduzimanja autonomije i uvođenja privremenih mera u preduzećima Kosova:

«Kosovo ne može da odgovara za one marifetluke koji su eventualno učinjeni i u njeno ime, bez njenog učesćha i bez ikakve materijalne koristi od tih kredita.»

Durići ističe da, u razgovorima koje je Srbija imala sa Londonskim i Pariskim klubom, je bila obavezna da uključi sve obaveze koje je imala prema spoljnim bankama, zato što ti klubovi nisu izvršili selekciju gde su i za koju namenu korisćena ta sredstva:

«Ona je na taj način bez saglasnosti i učešća Kosova razgovarala i potpisala i u vezi sa obavezama Kosova.»

Inače, svi krediti koji su dobijani od strane međunarodnih financijskih institucija, kao što su Svetska banka ili MMF, oni su ratifikovani u Skupštini tadašnje SFRJ i kao garant tih kredita je bila NBJ:

«Inače, većina kredita i pozajmica su išle preko komercijalnih banaka i garanti za isplatu tih obaveza su bile takođe komercijalne banke, u slučaju Kosova garant za te kredite i pozajmice je bila Udružena Kosovska banka, kasnije nakon njene nasilne likvidacije te garancije i supergarancije su preuzele na sebe banke iz Srbije.»

Predstavnici institucija Kosova su u okviru priprema za razgovore o konačnom statusu u delu koji se odnosi na ekonomske odnose izjavili da su spremni da prihvataju i isplaćuju sve dugove koji su nastali i vreme kada su na Kosovu funkcionisale isntitucije koje su izabrane u redovnim izborima, sve do nasiljnog oduzimanje autonomije Kosova i uvođenja privremenih uprava u preduzećima. Obaveze prema inostranstvu nemaju nikakvu direktnu vezu sa preduzećima koja se na Kosovu privatizuju, jer je način privatizacije takav da se od strane Kosovske poverilačke agencije formiraju nova preduzeća, koja ne preuzimaju obaveze starihi preduzeća i ona se privatizuju tako što iza sebe nemaju nikakvu obavezu nastalu u prethodnom periodu. Operacionalnim politikama KPA u procesu privatizacije je utvrđeno da se sva sporna pitanja koja se tiču vlasništva rešavaju u okviru posebnog veća koji je za ovu namenu formiran u okviru Vrhovnog suda Kosova.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: