Čije su jugoslovenske medalje?

SFRJ je prestala da postoji 1992. godine. U sastavu tadašnje SR jugoslavije ostale su samo Srbija i Crna Gora. Sve ostale članice bivše zemlje nisu želele da budu u vezi sa te dve republuke, pa je Srbija, praktični osnivač zajednice, ostala da figurira kao pravni naslednik nekadašnje države. Kao jedinoj republici koja je postala legalni naslednik raspale države ostalo je pitanje, kome će pripasti sportsko nasleđe. Bivše države toga ne žele da se odreknu, za razliku od nekih stvari kojih su se direktno i bez mnogo razmišljanja odrekli.

Izvor: Željko Èaèija

Ponedeljak, 14.04.2008.

10:42

Default images

Krajem prošlog meseca u Hrvatskoj je pokrenuta rasprava o tome kome pripadaju medalje osvojene za vreme Jugoslavije. Na zvaničnom sajtu srpskog Olimpijskog komiteta sve medalje pripisane su tom telu jer je Srbija je kao pravni naslednik Jugoslavije nasledila ta odličja, ali se u Hrvatskoj, a i ostalim bivšim Jugoslovenskim republikama sa tim nikako ne slažu.

Stav srpksog olimpijskog komiteta je da se nikada nije odrđivalo po nacionalnom osnovu nego po pripadnosti teritoriji države priznate od strane Ujedinjenih nacija čiji je Olimpijski komitet priznat od strane MOK.

"Kao prvo Jugoslavija ne postoji. Oni ne mogu biti sledbenici Jugoslavije, sledbenika Jugoslavije je šest", kratko je za HTV prokomentarisao Antun Vrdoljak počasni predsednik Hrvatskog olimpijskog komiteta odbora i član Međunarodnog Olimpijskog komiteta.

Proslavljeni košarkaš Jugoslavije i Hrvatske Dino Rađa ima sličan stav.

"Njihovo je pravo da sebi pripisuju te uspehe, ali ja znam ko sam, šta sam i odakle sam", rekao je Rađa.
U Srbiji se slažu sa tim stavom i daleko su umereniji u odnosu na izjave kolega iz Hrvatske. Predsednik košarkaškog saveza Srbije Dragan Kapičića je odigrao 169 utakmica za reprezentaciju Jugoslavije. Bio je prvak sveta i Evrope sa nacionalnom selekcijom.

"Bezbroj medalja, bezbroj uspeha koji su vezani direktno za zajednički rad. Ja sam najbliže logici da ono što smo zajedno uradili da je zajedničko, tako da je to pozicija koja bi bila najpoštenija. Moje mišljenje je da moramo zajednički baštiniti te uspehe koji su postojali na relaciji nekada jugoslovenskih nacionalnih selekcija".

Najveća su trvenja oko timskih odličja. U individualnim sportovima ne bi trebalo da bude problema. To je stav trenera rvačke reprezentacije Srbije Milorada Dokmanca.

"U nekim tim internim podelama pojedinačne sportove možemo razvrstati ali kod ekipnih sportova je veliki problem, tako da je to vrlo osetljivo pitanje. na primer, Rusiji je kao najvećoj zemlji bivšeg Sovjetskog saveza posle raspada zajednice pripalo sve, ali kažem više je to političko pravno pitanje i ne bih ulazio dublje u to".
Ni Igor Milanović jedan od najboljih svetskih vaterpolista svih vremena ne želi da prisvoji tuđa odličja.

"Pa ne bih voleo da ulazim u to formalno pravno pitanje čije je nasledstvo, tih medalje olimijskih i svetskih, ali sam siguran da Perici Bukići, Dinu Rađi, Toniju Kukoču, Dubravku Šimencu i ostalim prijateljima ne može niko uzeti olimpijsku zlatnu ili svetsku zlatnu ili evropsku zlatnu. Medalje se zna čije su, ja drugo ne bih znao štao ovom pitanju da kažem".

Josip Katalinski, bivši fudbalski reprezentativac ,sada koordinator mladih fudbalskih selekcija Bosne i Hercegovine ima konkretan predlog.

"Pa u svakom slučaju da se mora napraviti analiza, jer koliko god mi voleli i ne voleli Beograd ili Srbiju, Srbija nije jedina republika bivše naše drage zemlje Jugoslavije. Pošto je došlo do političkih podela, mi moramo napraviti i sportske podele, jer nije to savez Srbije bio, već savez Jugoslavije koji su sačinjavali sportaši iz određenih republika".

Sport i politika ne bi trebalo da idu zajedno, ali očigledno ne mogu ni jedno bez drugog. Da toga nema život bi bio znatno jednostavniji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

38 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: