Silverston: Formula se vraća kući

Vojni aerodrom Silverston podignut je 1943. i služio je kao baza za trening pilota bombardera. Kada se šestogodišnja ratna agonija završila, za automobilske entuzijaste na Ostrvu nije bilo boljeg mesta za trkanje. Predratna namenski izgrađena pista Bruklends bila je propala i jedino su aerodromi bili u takvom stanju da se na njima moglo voziti.

Izvor: Aleksandar Babiæ

Petak, 09.06.2006.

19:14

Default images

Britanski kraljevski auto-klub tražio je mesto na kojem će, bez velikih ulaganja, moći da započne sa obnovom nacionalnog auto-sporta, a aerodrom u Northemptonširu izgledao je kao vrlo pogodna lokacija. U početku je kompleks ustupljen u najam (Ministarstvo odbrane prodalo ga je tek 1961), a prvo takmičenje organizovano je već 1948, u doba racionisanog snabdevanja benzinom.

Dan koji je ušao u istoriju bio je 13. maj 1950. Tada je održana prva trka prvog Svetskog prvenstva Formule 1, na kojoj se, zanimljivo, Ferari i Maserati nisu pojavili, pošto novčane nagrade za njihova merila nisu bile dovoljno visoke. Alfa je došla i za sva vremena ostalo je upisano da je pobednik te trke bio njen vozač, Đuzepe "Nino" Farina, koji će te godine postati i prvi F1 šampion sveta. Dakle, iako po tradiciji ne može da se meri sa, recimo, Moncom, Monte Karlom i Nirburgringom, činjenica da se Formula 1 na njemu "rodila", Silverstonu obezbeđuje legendarni status.

Od tog dana, bivši aerodrom doživeo je različite, često i vrlo radikalne modifikacije. Tokom više od pola veka istorije Britanskog gran prija, Silverston je bio domaćin 39 puta, a vozilo se i u Ejntriju (pet) i Brends Heču (dvanaest puta). Engleska je ugostila i tri Velike nagrade Evrope – u Donington Parku 1993, i na već pomenutom Brends Heču 1983. i 1985. Iako pomalo pretenciozno zvuči, Britanija se ne naziva "kolevkom moto-sporta" bez razloga. Danas ona ima bar još dve piste koje bi za Formulu 1 mogle biti i atraktivnije od Silverstona, ali i Brends Heč i Donington daleko su od sada važećih bezbednosnih standarda.

Karakteristike staze i podešavanje bolida

Silverston je druga najbrža pista na kalendaru F1 (primat i dalje pripada Monci) i izgleda kao spoj dve različite staze. Prva polovina, (krivine Copse, Maggotts, Becketts, Chapel, Hangar pravac i zavoj Stowe) predstavlja njegov brzi deo i tu su motori pod pojačanim opterećenjem. Druga polovina sastoji se od nešto sporijih krivina (Club, Abbey), a one kroz koje se vozi najmanjom brzinom nalaze se na samom kraju kruga i zajedničkim imenom nazivaju se "Kompleks" (Priory, Brooklands, Luffield). U ovom sektoru na ceni su dobro izbalansiran auto i dobar prenos snage na podlogu.

Ovakva "tehnička" pista sa potpuno različitim tipovima krivina i tri duža pravca definitivno razdvaja dobre od loših automobila. Stoga bolid mora da ima od svega ponešto: aerodinamiku koja obezbeđuje dobar kontakt s podlogom u brzim krivinama, kako bi održao zamah i brzinu, stabilnost, kako bi izdržao neravnine, i dobro mehaničko prianjanje u sporijim sektorima. Tek ako ga odlikuje harmoničan paket šasija-motor, auto ima šanse da zablista u Engleskoj. Preticati je teško, ali ne i nemoguće; za pogodne lokacije smatraju se zone kočenja za krivine Vale i Abbey.

Pošto se ovde traže i snažan agregat, ali i delikatno izbalansiran set-ap koji će reagovati na brze promene pravca, veoma je kompleksan posao izvesti da bolid "sluša" tokom celog kruga. Rešenje se nalazi u kompromisu u podešavanju između aerodinamičke i mehaničke strane. Aerodinamički potisak zbog sporijih deonica mora da bude relativno visok, ali pošto Silverston ima i duge pravce, preterivanje se plaća povećanim otporom vazduha i sniženom maksimalnom brzinom.

Osećaj u vožnji ovde je bitno drugačiji u odnosu na eru V10 motora. Ovogodišnji bolidi imaju manje snage, ali bolje hvataju asfalt zahvaljujući mekšim pneumaticima poboljšanih performansi. Tome doprinosi i činjenica da su manji V8 agregati otvorili prostor novim, rafiniranijim aerodinamičkim rešenjima. Stoga su na testovima u Silverstonu vremena kruga bila brža od prošlogodišnjih, a najveći rast brzine zabeležen je u krivinama. Sada je staza i fizički zahtevnija nego ranije.
Procenat kruga koji se vozi punim gasom dramatično je porastao – sa prošlogodišnjih 59% na sadašnjih 71% – i to je najveća do sada ispoljena razlika u ponašanju između V8 i V10 motora. Mnoga mesta gde se nekad dizala noga s gasa, ili se čak i kočilo, sada će se prolaziti punim ili približno punim gasom. Neki zavoji postali su 15 do 20 km/h brži nego lane, a u prvu krivinu Copse sada se ulazi sa 280 km/h. Silverston je jedna od najzahtevnijih staza kada su u pitanju pogonski agregati, koji moraju da dobro odgovaraju na komandu gasa i na visokim obrtajima.

Prilikom podešavanja automobila, oslanjanje se rešava tako da bude tvrđe napred, a mekše pozadi. Prvo daje preciznost pri izmenama pravca u brzim krivinama, drugo daje bolji kontakt pri ubrzanju iz sporih zavoja. Staza ne važi za posebno neravnu, osim u krivini Club, gde auto ume da se uznemiri. Ako neravnina nema na pisti, vozači ih nalaze pored nje, pošto u traženju najbrže putanje često koriste ivičnjake.

Od dva moguća pristupa krivinama – brži ulaz ili brži izlaz – bolje je izabrati ovo drugo, da bi se efikasnije napadali pravci. Staza je prilično "tečna", pa je u Silverstonu potrebna najmanja energija kočenja u čitavoj sezoni. Pista je dugačka 5.141 metar, a vozi se 60 krugova.

Sredinom osamdesetih godina XX veka, u turbo eri, Silverston je pre svega zahtevao odvažnost. Modernizacije i izmene na stazi odnele su deo tog karaktera, ali će ovogodišnja tehnička regulativa, u kombinaciji sa krivinama tipa Becketts i Copse, koje razdvajaju velike od "samo" dobrih vozača, učiniti da, makar duhom, pista u Northemptonširu liči na ono što je pre dvadeset godina bila.

Englesko leto

Vozači se moraju suočiti i sa ćudljivim vremenom, koje je bitan faktor u pripremama za svaki Britanski gran pri. Engesko leto često se postara da makar malo utiče na zbivanja tokom vikenda. Ove godine, trka se održava mesec dana ranije nego uobičajeno, pa su šanse za kišu i veće. Stoga će ekipe više vremena provesti razrađujući varijante za mokru stazu, a mnoge opcije u podešavanju moraju da se ostave otvorenim do poslednjeg časa.

I kada je suvo, pista je izložena udarima vetra, jer se nalazi na ravnom terenu. Vetar se naročito snažno oseća na najbržem delu, u pomenutoj prvoj polovini, od krivine Copse, preko Becketts kompleksa do zavoja Stowe. On može dramatično da izmeni aerodinamički balans bolida i njegovo ponašanje učini nepredvidljivim, pa vozač mora da procenjuje smer i snagu vetra i da tome prilagodi svoju vožnju.

Svojim brzim krivinama i hrapavom površinom, Silverston opterećuje i "troši" gume u značajnoj meri, a najviše trpe one sa leve strane automobila. Zato se odabiraju komponente koje spadaju u najtvrđe u sezoni, ali se neprestano motri na vremensku prognozu i komplete guma za kišu. Pošto se računa na nešto hladnije vreme, pretpostavlja se da će biti teže naterati gume na radnu temperaturu. Pravilo je da će, ako su temperature niže, najugroženiji biti prednji, a ako su više, zadnji levi pneumatik.

Mesto gde nastaju legende

Osim što je ovekovečen kao mesto prve ikada održane trke Formule 1, Silverston kao da je stvoren za rađanje legendi. Tu su svoje prve pobede osvojili Ferari (Froilan Gonzales, 1951) i Vilijams (Klej Regaconi, 1979), a upečatljiv debitantski nastup jednog kanadskog pilota, koji bi završio na četvrtom mestu da je njegov zastareli Meklaren izdržao, nije promakao oku Enca Ferarija. Godina je bila 1977, a debitant se zvao Žil Vilnev.

Iste godine, na istom mestu, svoju F1 priču započeli su i Reno i Mišlen. Renoov čuveni bolid RS01 zbog nepouzdanosti tada revolucionarnog turbo motora nazvan je "žuti čajnik", i vozio ga je Žan Pjer Žabuj. Početak je bio neslavan: na treningu mesto 21, odustajanje u 17. krugu zbog – pogodili ste – problema sa turbinom. Dvadeset devet godina od tada, Reno F1 tim ovog vikenda startuje 200. put sa automobilom sopstvene konstrukcije.

Na Silverstonu je Keke Rozberg 1985. osvojio pol poziciju prešavši magičnu granicu brzine kruga od 160 milja na sat. Njegova brzina iznosila je 160,924 mph (258,982 km/h). Bio je to najbrži krug u istoriji Formule 1, postignut u eri turbo motora čudovišne snage od oko 1500 KS, "superlepljivih" kvalifikacionih pneumatika i u vremenu kada su staze bile mnogo tečnije. Finčev rekord održao se celih 17 godina, do Monce 2002, kada ga je srušio Montoja.

Na dugačkom spisku osvajača Britanskog gran prija nalaze se imena koja su ispisivala stranice istorije auto-sporta. Najtrofejniji su bili Džim Klark i Alan Prost sa po pet trijumfa, s tom razlikom što je Klark pobeđivao i na Brends Heču i na Ejntriju, a Francuz je sve svoje pobede postigao na Silverstonu.

Od aktivnih vozača, u Britaniji je najuspešniji Mihael Šumaher koji je pobeđivao tri puta ('98, '02, '04). Sa po dva trijumfa slede Vilnev ('96 i '97) i Kultard ('99, 2000), a po jedan imaju Barikelo ('03) i Montoja ('05).

Kod kuće je najbrže

Za svakog vozača sa Ostrva pobeda kod kuće znači mnogo, a slavom osvajača Britanskog gran prija ovenčale su se, između ostalih, i legende kao Stirling Mos, Džim Klark, Džeki Stjuart i Džems Hant. Ipak, niko nije umeo da tako naelektriše britansku publiku kao Najdžel Mensel. On je u eri "globalnog sela" uspeo da od Silverstona napravi događaj od nacionalnog značaja, na koji je domaća publika odlazila kao na hodočašće. Ovog beskompromisnog borca čudne naravi, sa osetljivošću holivudske primadone, navijači su obožavali jednakom snagom kojom su ga (posebno ostrvski) mediji kasapili. Nadimak "Naš Najdž" stekao je zato što je od svih britanskih vozača – prvaka sveta, jedino on bio narodski šampion.

"Britanski buldog" tvrdio je da mu domaći gran pri daje "nešto" što ga čini sekund bržim po krugu od konkurenata. Zvučalo bi kao isprazno hvalisanje da Mensel to na volšeban način nije i potvrđivao. Svoju prvu pobedu zabeležio je u Brends Heču 1985. Doduše, trka je zvanično vožena za Veliku Nagradu Evrope, ali to je ipak bio trijumf kod kuće. I sledeće godine, Brends je bio njegov – sada kao Britanski gran pri – ali ono najbolje tek je dolazilo.

Prvi Najdželov Silverston za pamćenje bio je onaj iz 1987. Posle nepredviđenog pit-stopa, Mensel je za vodećim Pikeom zaostajao 28 sekundi, a do kraja trke bilo je ostalo još 29 krugova. Vozeći identičnu Vilijams-Hondu, Mensel je Brazilca sustigao i obišao tri kruga pre kraja. Posle trke Nelson je izjavio da će radije uzeti 6 bodova (tadašnja "vrednost" drugog mesta) nego da pogine.
Drugu čaroliju na domaćem terenu "Britanski lav" izveo je 1991. Trke zapravo nije ni bilo od momenta kada je, posle lošeg starta, ipak preoteo vođstvo Seni, ali je Menselova dominacija bila takva da su u istom krugu završili još samo drugoplasirani Berger (42 sekunde zaostatka) i trećeplasirani Prost (više od minuta zaostatka).

Konačnu kanonizaciju u Engleskoj Mensel je doživeo 1992, u svojoj šampionskoj sezoni, koja mu je vratila sve ono što su mu maler i sopstvene greške dotle uskraćivali. Oko 150.000 gledalaca došlo je da vidi svog idola kako pravi još jedan korak ka tituli prvaka.

Najdžel ne samo da nije razočarao, nego je na Silverstonu bio ubedljiviji nego ikada. Njegov Vilijams-Reno FW 14B sa aktivnim ogibljenjem bio je možda i najsavršeniji bolid poslednje decenije prošlog veka, ali to ne umanjuje ono što je "Britanski lav" tada izveo. Na treningu dve sekunde brži od timskog kolege Patrezea, a tri sekunde brži od Sene, u trci je bio neuhvatljiv. Posle prvog kruga imao je prednost od 3,2 sekunde, što je do petog naraslo na 11,8. U četvrtom krugu, sa rezervoarom punim goriva, Mensel je oborio rekord staze, ali to je bio tek početak, pošto je nove rekorde tog dana postavljao još sedam puta. Tek što je prošao kroz cilj, euforični gledaoci nahrupili su na pistu – invazija je bila sasvim logičan završetak dana.

Očekivati da su Baton ili Kultard u stanju da se u nedelju popnu na najviši stepenik podijuma bilo bi prilično optimistično, bez obzira na nadanja domaće publike da će se Džensonu konačno posrećiti. Britancima će pre ostati mogućnost da se zadovolje eventualnom pobedom nekog od timova sa sedištem u Silverstonu ili okolini. Tu je izbor daleko veći, pošto je čak sedam od jedanaest ekipa Formule 1 smešteno u radijusu od 50 milja oko slavne staze.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: