Montreal – Evropa u Americi

Kada se govori o Severnoj Americi, uglavnom vam prvo na pamet padnu oblakoderi, jednolična arhitektura, ogromne ulice i nepregledni redovi kuća po periferijama.

Izvor: AY

Nedelja, 04.08.2013.

22:27

Default images

Ukoliko se u nekom kontekstu i pomene uticaj Evrope, američke majke, na izgled i „duh“ novonastalih gradova, kao perspektivni izdanak se najviše potencira San Francisko, uz eventualno delove Njujorka i „Nju Inglenda“.

Ipak, činjenica je da je možda i najevropskiji grad van Evrope upravo onaj koji mnogi tako lako zaborave i previde kada se priča o kulturi i turizmu – Montreal, grad sa drugim najvećim brojem stanovnika čiji je maternji jezik francuski (odmah iza Pariza).

Drugi najveći grad u Kanadi i sedmi najveći na severnoameričkom kontinentu, ovaj metropolis predstavlja jedan od „najpoželjnijih gradova za život“, ali i po mnogima nezaobilaznu turističku, pa i poslovnu destinaciju, iako to mnogim Evropljanima ne bi odmah bilo očigledno.

Sâm grad je najveći u oblasti Kvebek i nalazi se u jugoistočnoj Kanadi, nedaleko od ušća reke Otave u Sent Lorens. Na preko 500 kvadratnih kilometara, u njemu živi nešto više od 3,8 miliona stanovnika, a poznat je po svojoj multikulturalnosti, mnogobrojnim kafićima (evropski stil), živosti i dobro obučenim ljudima.

Iako je domicijalno stanovništvo živelo na teritoriji grada barem dva milenijuma pre dolaska Evropljana, Montreal kao grad kreće da se razvija dolaskom Francuza u 17. veku. Ime mu je prvobitno glasilo „Ville Marie“ (Marijin grad), da bi u 18. veku, posle Sedmogodišnjeg rata, grad pripao Englezima i tada menja ime u Montreal, prema brdu koje se nalazi u centru grada (Mont Réal).

Današnji Montreal je „američki Pariz“, moderan grad elegantnog, starinskog duha, prijatne klime i istinski multikulturalnog stanovništva i tolerancije.

Sve do sedamdesetih godina prošlog veka, Montreal je bio finansijski i industrijski centar Kanade (sada je to Toronto). Tokom veka i po „premoći“ grada, industrija i arhitektura su blistale i mnogobrojne zgrade koje su dizajnirale evropske arhitekte danas predstavljaju turističke atrakcije i kulturnu zaostavštinu oblasti Kvebek.

Ukoliko se opredelite da posetite Montreal, odmah ćete videti zašto je u pitanju kulturni centar Kanade i jedan od najlepših gradova čitavog američkog kontinenta. Svuda unaokolo nalaze se najrazličitije zgrade, od starih zdanja sagrađenih pod uticajem Francuza, do građevina engleske arhitekture i modernih oblakodera u centru grada. I dok je novi deo grada sličan onome što možete videti u centrima Njujorka ili Toronta, pun ogromnih poslovnih centara i nepreglednih sivih bulevara, glavna atrakcija za turiste je stari, francuski deo Montreala, koji se nalazi jugoistočno od poslovnog centra.

U njemu ćete zateći pregršt zgrada izgrađenih od 17. do 19. veka, Staru luku grada, montrealski Notr Dam, Bonsekur pijacu, Oratorijum Svetog Josifa, zgradu montrealskog univerziteta, ali i čuveni poslovni kompleks Place Ville Marie, 47-spratnu ikonu modernističke arhitekture, ispod koje se nalazi najveći „podzemni grad“ na svetu, mesto sa preko 1.600 prodavnica, restorana i poslovnica.

Kada se umorite od obilaženja, idite do vesele i elegantne ulice Žak-Kartije, gde ćete naići na veliki broj uličnih muzičara i izvođača, kao i gomilu turista po kafićima i restoranima.

Kada nastavite sa razgledanjem, ukoliko želite da okusite život u Montrealu, svratite do distrikta „Plato“, gde se, pored mnogobrojnih stambenih zdanja, nalaze i živopisne ulice za šetanje, kao i prodavnice.

Za odmor i uživanje u pogledu odličan je park Žan-Drapo, koji se nalazi u okviru paviljona dizajniranih za Svetsku izložbu 1967. godine.

U Montrealu je čak i gradski saobraćaj zanimljiv. Metro obiluje zanimljivim javnim radovima raznih umetnika, dok je svaka stanica jedinstvena po dizajnu.

Iako je, ekonomski gledano, u poslednje vreme Toronto preuzeo primat, iz kulturnog ugla Montreal se i dalje razvija i cveta. Stoga ne čudi da je 2006. godine bio proglašen za jedan od tri UNESKO grada dizajna, što je bilo odlikovanje lokalne dizajnerske zajednice. U poslednjih šest godina, grad je bio domaćin Međunarodnoj dizajnerskoj alijansi, kao i Međunarodnom savetu asocijacija grafičkog dizajna.

Suštinski, Montreal je prelepa dihotomija, mesto koje je simultano boemski romantičko i kapitalistički moderno, ogromno i prostrano, a opet ušuškano i domaćinsko.

Uz sve navedeno, nije iznenađenje da je upravo ova metropola jedna od prestonica svetskog tenisa, kao i da je Montreal Masters 1000 treći najstariji veliki teniski turnir, od kojeg dužu istoriju imaju samo Vimbldon i US Open.

Ukoliko vas zanimaju pojedinosti o reprezentativnim znamenitostima, restoranima i kafićima u Montrealu, pročitajte putopise na stranici Putovanja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: