Tajna popularnosti „najvažnije sporedne stvari na svetu“ leži i u konzervativnosti „Internacionalnog borda“ koji pravila menja teško i retko, i nema razumevanja za uvođenje moderne tehnologije kao pomoći sudijama...
Prošlog vikenda u Njuportu, u Velsu, održana je tradicionalna godišnja sesija „Internacionalnog borda“, jedine organizacije koja ima pravo da menja fudbalska pravila. Čini je osam ljudi, četiri predstavnika britanskih fudbalskih federacija (Engleska, Škotska, Vels i Severna Irska) i četiri predstavnika FIFA. Za bilo koju odluku potrebno je najmanje šest glasova. Fudbalski svet je sa zanimanjem očekivao stav „fudbalskih mudraca“ povodom eventualnog uvođenja tehnologije kao pomoći sudijama, posebno kod „fantazma golova“, odnosno u situacijama kada nije jasno da li je lopta prešla gol-crtu ili nije. Ali, od toga, bar zasad, nema ništa. Još jednom je preovladao konzervativizam članova Borda, valjda i pod uticajem predsednika FIFA Sepa Blatera i predsednika UEFA (i potpredsednika FIFA) Mišela Platinija koji su veliki protivnici tehnoloških novotarija.
I na Evropskom prvenstvu u Ukrajini i Poljskoj iduće godine imaćemo situacije poput onih na Svetskom prvenstvu u Južnoj Africi prošle godine. Najdrastičniji je bio primer gola Engleza Lamparda u meču Nemačka – Engleska kada je lopta bila bar 30 santimetara iza gol linije i izašla, a sudija nije video... Istina, „Internacionalni bord“ je prihvatio Platinijevu novotariju iz Lige šampiona i Lige Evrope sa dvojicom dodatnih sudija iza golova tako da će i na EP suditi petorica sudija, ali nema garancija da će ovi dodatni pomoćnici rešiti problem (ne)priznatih golova. Članovima Borda bilo je predstavljeno čak deset tehnoloških sistema koji bi trebalo da trajno reše dilemu; da li je bio gol ili nije. Ali, nijedna od tehnoloških novina nije ih zadovoljila.
Članovi Borda su tražili, kao osnovni uslov, da sistem, u roku od jedne sekunde, dostavi sudiji validnu informaciju, ali oni tvrde da nisu dobili takvu garanciju. Verovalo se da bar jedan sistem pruža traženu garanciju. Firma „Kairos“ ponudila je, naime, rešenje sa magnetnim poljem u zoni od penala do iza gola; svaki put kada lopta uđe u tu zonu, sistem registruje njeno kretanje. U slučaju prelaska gol-crte, arbitru stiže informacija u roku od pola sekunde. Međutim, osam džentlmena nisu bili uvereni da će to funkcionisati u praksi i zamolili su izumitelje „da nastave sa eksperimentima“. Sep Blater je velikodušno rekao da još uvek ima vremena da novotarija stigne za Svetsko prvenstvo u Brazilu 2014.
U odsustvu glavne odluke, Bord je doneo nekoliko manje bitnih, neke u formi testa. Igračima je zabranjeno da oko vrata, kao zaštitu od hladnoće, nose šalove ili marame. Majice ispod dresa moraju biti u istoj boji kao i dres. Sudije će ubuduće zaustavljati igru ako u teren uđe druga lopta ili utrči neka životinja „samo ako imaju uticaj na razvoj igre“. Možda je najzanimljiviji eksperiment koji će se primenjivati samo u Južnoj Americi: da bi se izbegle rasprave sa igračima gde treba da postave takozvani „živi zid“ sudije će mesto prekršaja i mesto na kome treba da stoji „zid“ obeležavati –sprejom!
Nije da se pravila nisu menjala (vidi okvir), ali se to dešavalo retko, posle mnogo diskusija, analiza, provera...Svaka članica FIFA može da zatraži promenu pravila, ali dok, bar, šest od osam članova Borda ne usvoji neki predlog sve je samo nečija želja ili inicijativa. Fudbalski stručnjaci smatraju da je samo nekoliko promena bitno promenilo karakter igre. To se, pre svega, odnosi na promenu pravila ofsajda 1925. godine, kada je odlučeno da napadač ispred sebe, u trenutku kada mu je lopta upućena, treba da ima najmanje dvojicu protivničkih igrača, a ne trojicu kao do tada. Ta promena je znatno povećala efikasnost. Druga bitna promena je iz 1992. kada je golmanima zabranjeno hvatanje lopte ako im je vraćena od saigrača. Zvanično, inicijator ideje, a koju su pozdravili svi osim golmana, bio je Mišel Platini, ali ovaj novinar je svedok da je Ivica Osim, bivši selektor Jugoslavije, još krajem osamdesetih imao istu ideju, ali i još neke koje i danas mogu biti zanimljive.
Ivica Osim je, recimo, razmišljao o mogućnosti privremenog isključenja za lakše prekršaje, recimo na 15 ili 20 minuta. Vezano za tu ideju, Osim je smatrao da bi bilo korisno dozvoliti vraćanje igrača, ako trener nalazi za potrebno, koji je već zamenjen. To se normalno praktikuje u drugim sportovima, a Osim misli da bi omogućilo više taktičkih rešenja. Na primer, ako vaš tim ima privremeno igrača više, izvodite defanzivnog igrača i uvodite veznog ili napadača. Ili obrnuto, ako imate 15-20 minuta igrača manje, izvodite napadača i uvodite defanzivca. Poznavajući politiku i mentalitet konzervativaca iz „Internacionalnog borda“, teško je pretpostaviti da bi, u dogledno vreme, ovako revolucionarne ideje mogle prosperirati, ali ako se to jednog dana, ipak, desi valja znati kome su pale na pamet.
Konzervativizam fudbalskih „zakonodavaca“ može se tumačiti dvojako. Optimisti će poverovati u iskrenu želju da se sačuva duh sa kojim je fudbal rođen i na kome opstaje već vek i po dok će pesimisti u odbijanju uvođenja tehnologije videti želju da se i dalje manipuliše preko sudija i njihovog „prava na grešku koja je deo igre“. Izaberite sami...
Istorijat promena 1863 – Prva pravila. Ofsajd je postojao od prvog dana. 1866 – Modifikovano pravilo ofsajda - tri rivala ispred igrača koji prima loptu 1886 – Osnovan „Internacionalni bord“ 1891 – Uvedene sudije sa pravom isključenja igrača i dosuđivanja penala i slobodnih udaraca 1902 – Uvedena zona penala (16 metara) 1904 – Osnovana FIFA 1912 – Zabranjeno golmanima igranje rukom van 16 metara 1913 – FIFA ušla u „Internacionalni bord“ 1925 – Izmena pravila o ofsajdu - dva rivala ispred igrača koji prima loptu 1958 – FIFA dobija četiri glasa u Bordu, za odluku treba šest 1970 – Dozvoljena izmena dva igrača na svetskom prvenstvu 1990 –Igrač koji prima loptu nije u ofsajdu ako je „u liniji“ sa odbrambenim igračem 1992 – Zabrana golmanima da hvataju loptu koju im vraćaju saigrači nogom 1995 – Dozvoljena izmena tri igrača 1996 – Uveden „zlatni gol“ u produžecima, meč se završava ako jedan tim da gol 2004 – Ukinut „zlatni gol“ 2008 – Eksperimentalno uvedene „linijske sudije“ iza gola 2011 – Eksperimentalno u Južnoj Americi uveden sprej za obeležavanje mesta prekršaja
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Fudbalski klub Crvena zvezda saopštio je sa će pre početka "večitog" derbija protiv Partizana u subotu biti organizovana akcija prikupljanja knjiga koje će biti donirane Osnovnoj školi u Mileševcu.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru izdalo je nalog da se veštače tragovi pronađeni u automobilu, kojim su kako se sumnja D.D. i S.J. udarili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić.
Specijalna emisija "Dani sloge" posvećena novom pokušaju usvajanja rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama biće na programu Prve televizije u četvrtak, 18. aprila u 17h.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru izdalo je nalog da se veštače tragovi pronađeni u automobilu, kojim su kako se sumnja D.D. i S.J. udarili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić.
Specijalna emisija "Dani sloge" posvećena novom pokušaju usvajanja rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama biće na programu Prve televizije u četvrtak, 18. aprila u 17h.
Slonica Viola iz jednog cirkusa u SAD polomila je ogradu i prošetala 10 minuta po ulicama grada But u državi Montana nakon što ju je uplašio zvuk auspuha automobila u blizini.
Kvadrat koji je na požutelom komadu papira nacrtao renesansni genije Mikelanđelo prodat je za 201.600 dolara, 33 puta više od njegove procenjene vrednosti, objavila je u sredu aukcijska kuća Christie's.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Motorola je na događaju u Beogradu regionalno predstavila nove članove edge 50 porodice: Motorola edge 50 ultra, Motorola edge 50 pro i Motorola edge 50 fusion.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
HDZ Andreja Plankovića je osvojila najviše mandata u hrvatskom Saboru. Ako budu u prilici da ponovo naprave vladu, mogu li isti ljudi doneti promene nezadovoljnima?
Umetnik Ap$ent postao je popularan širom Istočne Evrope pošto je pesma koju je napisao o odlasku iz Belorusije postala na internetu himna napuštenih životinja.
Komentari 33
Pogledaj komentare