B92 TEMA: Zašto izostaje uspeh u klupskoj košarci?

Otkako je Partizan pre deset godina u Istanbulu osvojio tadašnji Kup šampiona, prezentacija naše klupske košarke u Evropi je prilično sumorna. Osim učešća crno-belih na fajnl – foru u Barseloni pre četiri godine, kao i Zvezdinog i Hemofarmovog ulaska u finale Kupa Koraća, ostalo nije bilo vredno pažnje. Obično se priča završava u drugom krugu, a na fajnal for i u finala idu Španci, Grci, Turci i Italijani.

Izvor: B92

Petak, 25.10.2002.

17:15

Default images

Zbog čega je tako, odgovara - Vlada Stanković, novinar i portparol ULEBa:

"Naši klubovi nemaju dovoljno kvaliteta, da bi se probili do završnice Evrokupova. Glavni razlog za to je činjenica da Jugoslavija, iako je jedan od najvećih izvora talentovanih igrača u Evropi, ne može da proizvede toliko dobrih igrača koliko može da ode iz Jugoslavije. Kada se na to dodaju ekonomski uslovi u kojim rade naši klubovi, dolazimo do ovog rezultata, koji sigurno nikoga ne zadovoljava, ali je to realnost sa kojom se moramo pomiriti. To nije samo slučaj u košarci, nego i u drugim sportovima u Jugoslaviji. Žalosno je što još uvek nijedan naš klub nije zaigrao u fudbalskoj ligi šampiona i pitanje je kada će. U rukometu je slično, u vaterpolu je bilo nešto bolje, jer je Bečej bio šampion Evrope, ali to je bila poprilično velika finansijska investicija koju drugi sportovi očigledno nemaju."

Objašnjavajući razloge zbog čega klupska košarka ne prati uspehe reprezentativne košarke, generalni sekretar KSJ-a, Predrag Bogosavljev kao glavni razlog navodi ekonomski faktor:

"U našoj reprezentaciji igraju naši najbolji igrači, koji ne igraju u domaćim klubovima. Razlog za to je jednostavan. Naši najbolji igrači su najskuplji u Evropi i njihove usluge mogu da otkupe samo najbogatiji evropski klubovi, dok naši klubovi imaju nekoliko puta manje budžete i nisu na istom nivou sa ekipama sa kojima se takmiče u istom takmičenju. To je situacija koja zavisi od opšte ekonomske situacije u zemlji i mnogih drugih faktora koji nisu vezani za košarku i košarkašku organizaciju. To su faktori koji nisu pod našom kontrolom, ali koji utiču na to da naši najbolji i najkvalitetniji igrači moraju da odu u inostranstvo kako bi naplatili kvalitet koji nesporno poseduju."

Pomoćni trener Košarkaškog kluba Partizan, Aleksandar Džikić, smatra da je odliv košarkaških mozgova, posledica situacije u kojoj smo živeli poslednjih deset godina. Medjutim, ističe da naša klupska košarka nema nivo reprezentativne i zbog još jednog razloga:

"Pored toga postoji još jedan razlog zašto naši klubovi ne mogu da dostignu viši nivo a to je činjenica da najbolji evropski fudbalski i košarkaški klubovi, i uopšte organizacije, koje troše mnogo para na pojačanja i formiranje ekipa ne žele da neko postiže rezultate na njihovom nivou sa mnogo manje para. Stvarno mislim da se Bari i Istanbul neće skoro ponoviti, jer su, što je i logično, najuticajniji klubovi u Evropi oni koji imaju najveće budžete i oni su pretplaćeni na trofeje. Evropskim klubovima odgovara da i dalje postoji kolonija zvana Jugoslavija iz koje oni mogu da dovode veoma mlade igrače. Naravno, što ih ranije odvedeš moći ćep manje da ih platiš. To je vrlo važno i tu KSJ ne može ništa da uradi."
bilo nekad
I Bogosavljev ističe da je Košarkaški savez Jugoslavije nemoćan da spreči odlazak mladih, ali formiranih igrača iz Jugoslavije i za to navodi dva razloga:

"Kao košarkaški savez, mi vrlo malo možemo učiniti da bi zadržali naše najbolje igrače malo duže u zemlji i tako automatski podigli nivo kvaliteta naših klubova. To je zato što i mi imamo iste probleme kao i domaći klubovi - Nedostatak sredstava je nešto što nas sve zabrinjava i mi se borimo da obezbedimo neophodna sredstva za programe reprezentativnih selekcija, koje moramo promeniti ako želimo da mladi igrači imaju najbolje uslove za rad, bar u tim prvim godinama razvoja. Kasnije, njihov razvoj zavisi od kvaliteta takmičenja i to je drugi razlog njihovog odlaska u jače i kvalitetnije lige, jer samo u takvim takmičenjima mladi igrači mogu da postanu vrhunski igrači. Mi jedino možemo da se nadamo da će ekonomska situacija u zemlji biti bolja i da će nam omogućiti da ne razmišljamo samo o budžetu, već i o drugim stvarima.”

Vlada Stanković smatra da je administrativnim putem nemoguće sprečiti odliv košarkaških mozgova, ali da im treba ukazivati da prerani odlazak u inostranstvo ne donosi istovremeno uspeh:

"KSJ, naravno, treba da se bori da do odredjene granice zadrži naše najbolje igrače u klubovima. Treba raditi sa tim igračima i ukazati im da preran odlazak u inostranstvo može i njima da škodi, jer ako odu nepripremljeni u "svet čvrstog profesionalizma" pitanje je da li će se najbolje prilagoditi takvim situacijama. Imali smo primera i u fudbalu i u košarci da ako se prerano ode onda igrači ne uspevaju. Dakle, treba uveravati igrače da je u njihovom interesu da ostanu u zemlji do 23-te ili 24-te godine i da im pare neće pobeći ako ostanu i “postanu igrači” u našoj ligi koja je u poslednjih nekoliko godina napravila napredak u kvalitetu. Nije taj napredak veliki, ali je svake godine bolje, ima sve više publike i interesovanja za utakmice. Mislim da se domaća klupska košarka polako poboljšava, a ako je takmičenje bolje onda će i igrači napredovati."

Ove sezone Srbija i Crna Gora imaju šest predstavnika u najznačajnijim evropskim takmičenjima. Partizan i Budućnost igraju u Evroligi, FMP u Uleb kupu, Hemofarm i Vojvodina u Fiba kupu, a Crvena zvezda u Gudjer ligi. Kako stvari stoje evropski kupovi će poslužiti našim klubovima kao sredstvo u formiranju igrača. Na primeru Partizana o tome govori Aleksandar Džikić:

"Partizan je Evroligu započeo sa timom koji nije pravljen za Evroligu. Medjutim, Partizan je igra sa ovakvim timom, koji je podmladjen, sa nekoliko izuzetno talentovanih igrača, koji ukoliko sve bude išlo po planu mogu da završe na najvišem nivou, odnosno u NBA ligi. Jedan od ciljeva Partizana u Evroligi je da kroz ovako jako takmičenje stvara igrače, koji će osvajati titule, ali je stvarno iluzorno očekivati od Partizana da osvoji titulu šampiona Evrope. U ovom trenutku u Evropi ima 15 timova kojima je imperativ osvajanje titule evropskog prvaka, ali to ne znači da će ovih 14 timova koji ne dodju do cilja imati lošu sezonu."
Naše sagovornike smo pitali koji su dometi naših klubova u Evropi ove sezone...

Džikić:

"Pitanje je iz koje perspektive gledati na to pitaje. Da li iz naše ili iz perspektive najboljih evropskih klubova. U prvom slučaju, kada se gleda iz ugla Partizana, Budućnosti, Crvene Zvezde, FMP-a i Hemofarma svaka utakmica se koristi kako bi pomoglo igračima da dodju do neophodnog iskustva, do napredovanja, jer se iskustvo ne može kupiti. U drugom slučaju, ako se gleda iz ugla najboljih evropskih klubova dometi naših ekipa nisu veliki, jer je teško očekivati da jedan naš klub ove godine uzme klupski trofej u Evropi.”

Vlada Stanković:

"Crvena Zvezda i Železnik učestvuju u takmičenjima koji su im "po meri" u ovom trenutku, sa timovima sa kojima mogu ravnopravno da igraju i da se bore za visok plasman. Uostalom, Železnik je pobedio Opel Skajlajners na startu Uleb kupa, tim koji je prošle godine igrao Evroligu i to sa zapaženim rezultatima. Železnik je očigledno napravio jedan vrlo solidan tim i u ovoj konkurenciji će skoro sigurno ući u 16 najboljih, odnosno u kup takmičenje gde je sve moguće. Isto važi i za Crvenu Zvezdu, dok su Budućnost i Partizan u mnogo težoj situaciji, jer imaju mlade timove i mislim da bi bilo pravo čudo da prodju u drugu fazu takmičenja. Od njih treba očekivati da ostvare par pobeda na domaćem terenu, da steknu iskustvo, a ukoliko postignu nešto više od toga utoliko bolje."

Bogosavljev: 

"Partizan i Budućnost su najmladje ekipe koje igraju Evroligu i zato bi bio veliki uspeh ako bi došli do druge faze takmičenja. Za te mlade igrače je iskustvo igranja u ovako jakim takmičenjima veoma bitno, ali mislim da oni nemaju kvalitet da se bore za sam vrh. Što se ostalih ekipa tiče, mislim da FMP ima kvalitet da se bori za trofej u Uleb kupu. Hemofarm se pojačao tako da će se oni boriti za plasman u drugu fazu takmičenja u Fiba kupu, odnosno medju 16 najboljih.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

17 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: