(Ne)dostižni atletski rekordi – hoće li biti čuda u Riju?
U atletici prosečna starost rekorda je 14 godina u muškoj i 17 godina u ženskoj konkurenciji.
Zatvorite ovde celokupan tekst članka
Getty Images
Svetski rekord Almaz Ajane na 10.000 metara postavljen prvog dana atletskih takmičenja na Olimpijskim igrama drugi je svetski rekord oboren u “kraljici sportova“ u ovoj godini. Pre nje, to je uspela Amerikanka Kendra Herison u disciplini 100 metara sa preponama, koja je takođe srušila ostvarenje staro više od 20 godina. Ona je 22. jula u Londonu vremenom od 12.20 sekundi "skinula" sa trona Bugarku Jordanku Donkovu koja je u davne 1988. istrčala deonicu za 12.21.
Tog dana, vest da je jedna 23-godišnjakinja oborila rekord star skoro tri decenije, u drugi plan je bacila sva sportska dešavanja u tom trenutku, od milionskih fudbalskih transfera do priprema za Rio. Za to su postojala dva razloga. Prvi je to što ona neće učestvovati na 31. letnjim olimpijskim igrama, dok je drugi bio činjenica da je to bio prvi oboren atletski rekord u godini, računajući samo olimpijske discipline.
Ako uzmemo u obzir to da svetski rekordi ne padaju toliko često na najvećem sportskom takmičenju, nastup 23-godišnje Etiopljanke sigurno će biti među najboljima, ako ne i najbolji, na ovim Igrama. Jer malo ko je očekivao da ona može da se suprostavi olimpijskoj šampionki Tiruneš Dibabi i svetskoj Vivijan Čerijot, koje su pritom istrčale svoje najbolje rezultate.
U atletici je prosečna starost rekorda 14 godina u muškoj, odnosno 17 godina u ženskoj konkurenciji. Poređenja radi, u plivanju nijedan svetski i olimpijski rekord nije postavljen pre 2008. godine. Najveće broj rekorda u bazenu oboren je na Svetskom prvenstvu u Rimu 2009. godine. Tada je u "večnom gradu" postavljeno 27 novih svetskih rekorda, a više od polovine je i danas na snazi.
Najveće "zasluge" za to pripadaju plivačkim odelima koja su poznata i kao "odela za obaranje rekorda". Posle tog prvenstva, FINA je odlučila da ubuduće takmičari ne mogu da ih nose, a koliko su ona pomagala vidimo po aktuelnim rezultatima na Olimpijskim igrama. U Riju je oboreno šest svetskih rekorda (dva u muškoj, četiri u ženskoj).
Kod atletičara najstariji je rekord bacača diska Jirgena Šulta iz 1986. godine, a kod atletičarki rezultat Čehinje Jarmile Kratohvilove iz 1983, mada se mnogi rezultati sa kraja osamdesetih nalaze pod velom sumnje zbog sumnje da su ostvareni uz pomoć dopinga.
Ne računajući rezultate na OI u Londonu, od 2012. godine oboreno je čak pet (od 24) svetskih rekorda kod muškaraca (maraton, brzo hodanje na 20 i 50km, skok s motkom i desetoboj). Nešto vrednije od ostalih jeste ostvarenje Francuza Renoa Lavilenija, koji je 2014. godine u Donjecku s motkom uspeo da preskoči 6.16m i tako sruši rekord Sergeja Bubke iz 1993. godine.
Ako pogledamo sve najbolje rezultate (izuzimajući Bubku), rezultati su maltene slični danas i pre 20 godina. Za razliku od Bubkinog, rekord Havijera Sotomajora u skoku uvis iz iste godine i dalje stoji netaknut. Do pre nekoliko godina, preskočenih 2.45 promotera ovogodišnjeg promotera Beogradskog maratona činilo se nedostižnim. No, s obzirom na to da će u Riju skakati četvorica aktivnih skakača koji "lete" iznad 2.40, postoji šansa da rekord Kubanca bude ugrožen.
Od ukupno 11 trkačkih disciplina, samo dva rekorda nisu postavljena u 21. veku – rekord Majkla Džonsona 43.18 na 400 metara i rezultat Hišama el Geruža od 3:26,00 na 1500 metara.
U najboljih 50 rezultata na 100 metara samo je jedan iz prošlog veka, Morisa Grina iz 1999. godine, jasno je da su današnji sprinteri brži od svojih prethodnika.
Getty Images
Kod atletičara najstariji je rekord bacača diska Jirgena Šulta iz 1986. godine, a kod atletičarki rezultat Čehinje Jarmile Kratohvilove iz 1983, mada se mnogi rezultati sa kraja osamdesetih nalaze pod velom sumnje zbog sumnje da su ostvareni uz pomoć dopinga.
Ne računajući rezultate na OI u Londonu, od 2012. godine oboreno je čak pet (od 24) svetskih rekorda kod muškaraca (maraton, brzo hodanje na 20 i 50km, skok s motkom i desetoboj). Nešto vrednije od ostalih jeste ostvarenje Francuza Renoa Lavilenija, koji je 2014. godine u Donjecku s motkom uspeo da preskoči 6.16m i tako sruši rekord Sergeja Bubke iz 1993. godine.
Ako pogledamo sve najbolje rezultate (izuzimajući Bubku), rezultati su maltene slični danas i pre 20 godina. Za razliku od Bubkinog, rekord Havijera Sotomajora u skoku uvis iz iste godine i dalje stoji netaknut. Do pre nekoliko godina, preskočenih 2.45 promotera ovogodišnjeg promotera Beogradskog maratona činilo se nedostižnim. No, s obzirom na to da će u Riju skakati četvorica aktivnih skakača koji "lete" iznad 2.40, postoji šansa da rekord Kubanca bude ugrožen.
Od ukupno 11 trkačkih disciplina, samo dva rekorda nisu postavljena u 21. veku – rekord Majkla Džonsona 43.18 na 400 metara i rezultat Hišama el Geruža od 3:26,00 na 1500 metara.
U najboljih 50 rezultata na 100 metara samo je jedan iz prošlog veka, Morisa Grina iz 1999. godine, jasno je da su današnji sprinteri brži od svojih prethodnika.
Na deonici od 400 metara situacija je drugačija – Džonsonov svetski rekord star je 16 godina, a među 50 najboljih rezultat većina datira iz poslednjih desetak godina 20. veka. Pojavom Van Nikerka (na SP 2015. u Pekingu istrčao četvrto vreme svih vremena) i Kiranija Džejmsa, postoji šansa da i Džonsonov rekord iz Sevilje bude oboren u skorije vreme. Ista je situacija i na 400 metara sa preponama.
Na srednjim prugama poslednjih godina dominiraju Kenijci predvođeni Davidom Rudišom, svetskim rekorderom na 800 metara i vlasnikom šest od deset najboljih rezultata svih vremena.
Kenijci su prethodno SP završili kao najuspešnija nacija, a njihova država ulaže na desetine miliona u ovaj sport, pa možemo da pretpostavimo ko će dominirati u bliskoj budućnosti. Kada je reč o maratonu, 96 od 100 najbolji rezultata ostvarili su Kenijci i Etiopljani i većina tih rezultata postavljana je u prethodnih pet godina.
Sudeći po svim rezultatima, može se pretpostaviti da su današnji atletičari brži i izdržljiviji od njihovih kolega pre dve ili tri decenije. Izuetak su discipline na 400 i 1500 metara, gde su svetski rekord i najbolji rezultati postavljeni pre 2000. godine. Ne treba smetnuti sa uma da su danas trkačke staze kvalitetnije, a sportska obuća neuporedivo lakša i udobnija nego osamdesetih i devedesetih.
Rezultat Majka Pauela od 8.95 u skoku udalj iz 1991. i dalje je nedostižan za sve generacije posle. Drugi najbolji rezultat vlasništvo je Boba Bimona, koji je davne 1968. godine udalj skočio 8.90. Iako nije svetski rekorder, ova disciplina pripada Karlu Luisu, jednom od najvećih sportista svih vremena – Amerikanac je vlasnik pet od deset najboljih rezultata, a samo jedan skok posle 2000. nalazi se na toj listi. Od 50 najboljih ostvarenja, čak 42 su ostvarena u krajem osamdesetih i početkom devedesetih.
Getty Images
Na deonici od 400 metara situacija je drugačija – Džonsonov svetski rekord star je 16 godina, a među 50 najboljih rezultat većina datira iz poslednjih desetak godina 20. veka. Pojavom Van Nikerka (na SP 2015. u Pekingu istrčao četvrto vreme svih vremena) i Kiranija Džejmsa, postoji šansa da i Džonsonov rekord iz Sevilje bude oboren u skorije vreme. Ista je situacija i na 400 metara sa preponama.
Na srednjim prugama poslednjih godina dominiraju Kenijci predvođeni Davidom Rudišom, svetskim rekorderom na 800 metara i vlasnikom šest od deset najboljih rezultata svih vremena.
Kenijci su prethodno SP završili kao najuspešnija nacija, a njihova država ulaže na desetine miliona u ovaj sport, pa možemo da pretpostavimo ko će dominirati u bliskoj budućnosti. Kada je reč o maratonu, 96 od 100 najbolji rezultata ostvarili su Kenijci i Etiopljani i većina tih rezultata postavljana je u prethodnih pet godina.
Sudeći po svim rezultatima, može se pretpostaviti da su današnji atletičari brži i izdržljiviji od njihovih kolega pre dve ili tri decenije. Izuetak su discipline na 400 i 1500 metara, gde su svetski rekord i najbolji rezultati postavljeni pre 2000. godine. Ne treba smetnuti sa uma da su danas trkačke staze kvalitetnije, a sportska obuća neuporedivo lakša i udobnija nego osamdesetih i devedesetih.
Rezultat Majka Pauela od 8.95 u skoku udalj iz 1991. i dalje je nedostižan za sve generacije posle. Drugi najbolji rezultat vlasništvo je Boba Bimona, koji je davne 1968. godine udalj skočio 8.90. Iako nije svetski rekorder, ova disciplina pripada Karlu Luisu, jednom od najvećih sportista svih vremena – Amerikanac je vlasnik pet od deset najboljih rezultata, a samo jedan skok posle 2000. nalazi se na toj listi. Od 50 najboljih ostvarenja, čak 42 su ostvarena u krajem osamdesetih i početkom devedesetih.
Kao što je spomenuto, skok uvis jedina je disciplina u kojoj možemo da vidimo pomeranje granice najboljeg rezultata. Najveću "starost" imaju rekordi u bacačkim disciplinama (kugla, disk, koplje i kladivo), svi su stari 20 i više godine i verovatno će biti netaknuti još neko vreme.
Rekord koji verovatno neće biti oboren nikada jeste rekord u bacanju kugle – Rendi Barns ju je 1990. godine bacio 23 metara i 12 centimetara. Većina najboljih ostvarenja u ovoj disciplini datira sa kraja osamdesetih i devedesetih godina.
Tom rekordu u 21. veku najbliži je bio Amerikanac Kevin Tot, koji je 2003. bacio 22.67, pola metra manje od Barnsa. Treba spomenuti da je nekoliko meseci nakon postavljanja rekorda, Barns bio suspendovan zbog korišćenja nedozvoljenih sredstava.
Slično kao i u bacanju kugle, i vrhunac bacanja kladiva bio je krajem osamdesetih i početkom devedesetih – od 50 najboljih rezultata, 43 su iz tog vremena. Vlasnik svetskog rekorda je Rus Jurij Sedik sa hicom od 86.87. Njemu pripada šest od deset najboljih ostvarenja u ovoj disciplini. Kada je reč o bacanju diska, najbolji rezultat delo je Jirgena Šulta iz 1986. godine. Nemac je tada bacio 74.08.
Vrhunac tee discipline bio je osamdesetih godina, kada su granicu od 70 metara prebacivala nekolicina atletičara. Od atletičara nakon 2000. treba spomenuti Gerda Kantera, koji je vlasnik tri od pet najboljih rezultata.
Getty Images
Kao što je spomenuto, skok uvis jedina je disciplina u kojoj možemo da vidimo pomeranje granice najboljeg rezultata. Najveću "starost" imaju rekordi u bacačkim disciplinama (kugla, disk, koplje i kladivo), svi su stari 20 i više godine i verovatno će biti netaknuti još neko vreme.
Rekord koji verovatno neće biti oboren nikada jeste rekord u bacanju kugle – Rendi Barns ju je 1990. godine bacio 23 metara i 12 centimetara. Većina najboljih ostvarenja u ovoj disciplini datira sa kraja osamdesetih i devedesetih godina.
Tom rekordu u 21. veku najbliži je bio Amerikanac Kevin Tot, koji je 2003. bacio 22.67, pola metra manje od Barnsa. Treba spomenuti da je nekoliko meseci nakon postavljanja rekorda, Barns bio suspendovan zbog korišćenja nedozvoljenih sredstava.
Slično kao i u bacanju kugle, i vrhunac bacanja kladiva bio je krajem osamdesetih i početkom devedesetih – od 50 najboljih rezultata, 43 su iz tog vremena. Vlasnik svetskog rekorda je Rus Jurij Sedik sa hicom od 86.87. Njemu pripada šest od deset najboljih ostvarenja u ovoj disciplini. Kada je reč o bacanju diska, najbolji rezultat delo je Jirgena Šulta iz 1986. godine. Nemac je tada bacio 74.08.
Vrhunac tee discipline bio je osamdesetih godina, kada su granicu od 70 metara prebacivala nekolicina atletičara. Od atletičara nakon 2000. treba spomenuti Gerda Kantera, koji je vlasnik tri od pet najboljih rezultata.
Apsolutni gospodar u bacanju koplja jeste svetski rekorder Jan Železni. Čeh je 1996. godine koplje bacio 98.48 metara. Jedini je uspeo da koplje baci duže od 94 metara. Ima više hitaca dužih od 90 metara nego svi ostali bacači zajedno.
Ipak, na SP u Pekingu na veliku pozornicu stupio je Džulijus Jego. Kenijac je bacio koplje 92.72 metara. To ništa ne bi bilo čudno, da ovaj 27-godišnjak nije počeo da baca koplje 2010. godine, a tehniku je učio putem Ju tuba?! S obzirom na to da je sada angažovao profesionalnog trenera, rekord Jana Železnog deluje dostižno.
U ženskoj konkurenciji većina svetskih rekorda (12 od 23) stoje iz osamdesetih i devedesetih. Rekordi na 100 i 200 metara u vlasništvu su Florens Grifit Džojner. Njena ostvarenja iz 1988. teško da će ikada moći ko da nadmaši. Poređenja radi, sledeći najbolji rezultat na 100 metara lošiji je za 25 stotinki, a na duploj dužoj deonici skoro pola sekunde.
Takođe, i rekord (5.06) Jelene Isinbajeve u skoku sa motkom biće nedodirljiv u bliskoj budućnosti. Pre Kendre Herison i Almaz Ajane, poslednji svetski rekord oborila je Poljakinja Anita Vlodarčik u bacanju kladiva prvog dana avgusta 2015. godine.
Kada je reč o olimpijskim rekordima, u muškoj konkurenciji polovina (12) je oborena u Pekingu i Londonu, dok kod žena taj broj iznosi deset. Od ukupno 47 svetskih rekorda u obe discipline, samo njih devet je oborena na OI (tri u muškoj, šest u ženskoj konkurenciji). Upoređivanjem svetskih i olimpijskih rekorda vidimo da se atletičari i atletičarke pokazuju se u najboljem svetlu na najvećem sportskom takmičenju.
Nadmetanja u “kraljici sportova“ počela su 12. avgusta, a svi njeni ljubitelji se nadaju da će u Riju videti obaranje onih granica snova koje deluju (ne)dostižno.
Getty Images
Apsolutni gospodar u bacanju koplja jeste svetski rekorder Jan Železni. Čeh je 1996. godine koplje bacio 98.48 metara. Jedini je uspeo da koplje baci duže od 94 metara. Ima više hitaca dužih od 90 metara nego svi ostali bacači zajedno.
Ipak, na SP u Pekingu na veliku pozornicu stupio je Džulijus Jego. Kenijac je bacio koplje 92.72 metara. To ništa ne bi bilo čudno, da ovaj 27-godišnjak nije počeo da baca koplje 2010. godine, a tehniku je učio putem Ju tuba?! S obzirom na to da je sada angažovao profesionalnog trenera, rekord Jana Železnog deluje dostižno.
U ženskoj konkurenciji većina svetskih rekorda (12 od 23) stoje iz osamdesetih i devedesetih. Rekordi na 100 i 200 metara u vlasništvu su Florens Grifit Džojner. Njena ostvarenja iz 1988. teško da će ikada moći ko da nadmaši. Poređenja radi, sledeći najbolji rezultat na 100 metara lošiji je za 25 stotinki, a na duploj dužoj deonici skoro pola sekunde.
Takođe, i rekord (5.06) Jelene Isinbajeve u skoku sa motkom biće nedodirljiv u bliskoj budućnosti. Pre Kendre Herison i Almaz Ajane, poslednji svetski rekord oborila je Poljakinja Anita Vlodarčik u bacanju kladiva prvog dana avgusta 2015. godine.
Kada je reč o olimpijskim rekordima, u muškoj konkurenciji polovina (12) je oborena u Pekingu i Londonu, dok kod žena taj broj iznosi deset. Od ukupno 47 svetskih rekorda u obe discipline, samo njih devet je oborena na OI (tri u muškoj, šest u ženskoj konkurenciji). Upoređivanjem svetskih i olimpijskih rekorda vidimo da se atletičari i atletičarke pokazuju se u najboljem svetlu na najvećem sportskom takmičenju.
Nadmetanja u “kraljici sportova“ počela su 12. avgusta, a svi njeni ljubitelji se nadaju da će u Riju videti obaranje onih granica snova koje deluju (ne)dostižno.
100 metara – 9,58 Jusein Bolt, Berlin 2009 200 metara – 19,19 Jusein Bolt, Berlin 2009 400 metara – 43,18 Majkl Džonson, Sevilja 1999 800 metara – 1:40,19 David Rudiša, London 2012 1500 metara – 3:26,00 Hišam el Geruž, Rim 1998 5000 metara – 12:37,35 Keneniza Bekele, Hengelo 2004 10000 metara – 26:17,53 Keneniza Bekele, Brisel 2005 110 metara sa preponama – 12.80 Aries Merit, 2012 Brisel 400 metara sa preponama – 46,78 Kevin Jang, 1992 Barselona 3000 stiplčez – 7:53,63 Saif Šahin, Brisel 2004 štafeta 4x100 metara – 36,84 Jamajka, London 2012 štafeta 4x400 metara – 2:54,29 SAD, Sevilja 1993 maraton – 2:02,57, Denis Kimeto, Berlin 2014 20 km brzo hodanje - 1:16,36 Jusuke Suzuki, Nomi 2015 50 km brzo hodanje – 3:32,33 Johan Diniz, Cirih 2014 Skok uvis – 2.45m Havijer Sotomajor, Salamanka 1993 Skok s motkom – 6.16m Reno Lavileni, Donjeck 2014 Skok udalj – 8.95m Majk Pauel, Tokio 1991 Troskok – 18.29m Džonatan Edvards, Geteburg 1995 Kugla – 23.12m Rendi Barns, Vestvud 1990 Disk – 74.08 m Jirgen Šult, Neubranderbug 1986 Kladivo – 86.74 m Jurij Sedik, Štutgart 1986 Koplje – 98.18 m Jan Železni, Jena 1996 Desetoboj – 9045 Ešton Iton, Peking 2015
Svetski rekordi, muškarci:
Getty Images
100 metara – 9,58 Jusein Bolt, Berlin 2009 200 metara – 19,19 Jusein Bolt, Berlin 2009 400 metara – 43,18 Majkl Džonson, Sevilja 1999 800 metara – 1:40,19 David Rudiša, London 2012 1500 metara – 3:26,00 Hišam el Geruž, Rim 1998 5000 metara – 12:37,35 Keneniza Bekele, Hengelo 2004 10000 metara – 26:17,53 Keneniza Bekele, Brisel 2005 110 metara sa preponama – 12.80 Aries Merit, 2012 Brisel 400 metara sa preponama – 46,78 Kevin Jang, 1992 Barselona 3000 stiplčez – 7:53,63 Saif Šahin, Brisel 2004 štafeta 4x100 metara – 36,84 Jamajka, London 2012 štafeta 4x400 metara – 2:54,29 SAD, Sevilja 1993 maraton – 2:02,57, Denis Kimeto, Berlin 2014 20 km brzo hodanje - 1:16,36 Jusuke Suzuki, Nomi 2015 50 km brzo hodanje – 3:32,33 Johan Diniz, Cirih 2014 Skok uvis – 2.45m Havijer Sotomajor, Salamanka 1993 Skok s motkom – 6.16m Reno Lavileni, Donjeck 2014 Skok udalj – 8.95m Majk Pauel, Tokio 1991 Troskok – 18.29m Džonatan Edvards, Geteburg 1995 Kugla – 23.12m Rendi Barns, Vestvud 1990 Disk – 74.08 m Jirgen Šult, Neubranderbug 1986 Kladivo – 86.74 m Jurij Sedik, Štutgart 1986 Koplje – 98.18 m Jan Železni, Jena 1996 Desetoboj – 9045 Ešton Iton, Peking 2015
100 m – 10,49 Florens Grifit Džojner, Indijanapolis 1988 200 m – 21,34 Florens Grifit Džojner, Seul 1988 400 m – 47,60 Marita Koh, Kanbera 1985 800 m – 1:53,28 Jarmila Kratohvilova, Minhen 1983 1500 m – 3:50,07 Genzebe Dibaba, Fontvil 2015 5000 m – 14:11,15 Tiruneš Dibaba, Oslo 2008 10,000 m – 29:17,45 Almaz Ajan, Rio 2016 4x100 m štafeta – 41,37 DDR, Kanbera 1985 4x400 m štafeta – 3:15,17 SSSR, Seul 1988 Maraton – 2:15:25 Pola Redklif, London 2003 20 km hodanje – 1:25:41 Olimpijada Ivanova, Helsinki 2005 100 m prepone – 12,20 Kenda Harison, London 2016 400 m prepone – 52,34 Julija Pečonkina, Tula 2003 3000 m stipl – 8:58,81 Gulnara Samitova, Peking 2008 Skok uvis – 2.09, Stefka Kostadinova, Rim 1987 Skok s motkom – 5.05 m Jelena Isinbajeva, Peking 2008 Skok udalj – 7.52m Galina Čistjakova, Lenjingrad 1988 Troskok – 15.50m Inesa Kravec, Geteborg 1995 Kugla – 22.63m Natalija Lisovskaja Moskva 1987 Diska – 76.80m Gabriele Rajnš, Nojbrandenburg 1988 Kladivo – 81.08m Anita Vlodarčik, Vladislavovo 2015 Koplje – 72.28m Barbora Špotakova, Štutgart 2008 Sedmoboj – 7291 poena Džeki Džojner-Kersi, Seul 1988
Strahinja Jovanović
Svetski rekordi, žene:
Getty Images
100 m – 10,49 Florens Grifit Džojner, Indijanapolis 1988 200 m – 21,34 Florens Grifit Džojner, Seul 1988 400 m – 47,60 Marita Koh, Kanbera 1985 800 m – 1:53,28 Jarmila Kratohvilova, Minhen 1983 1500 m – 3:50,07 Genzebe Dibaba, Fontvil 2015 5000 m – 14:11,15 Tiruneš Dibaba, Oslo 2008 10,000 m – 29:17,45 Almaz Ajan, Rio 2016 4x100 m štafeta – 41,37 DDR, Kanbera 1985 4x400 m štafeta – 3:15,17 SSSR, Seul 1988 Maraton – 2:15:25 Pola Redklif, London 2003 20 km hodanje – 1:25:41 Olimpijada Ivanova, Helsinki 2005 100 m prepone – 12,20 Kenda Harison, London 2016 400 m prepone – 52,34 Julija Pečonkina, Tula 2003 3000 m stipl – 8:58,81 Gulnara Samitova, Peking 2008 Skok uvis – 2.09, Stefka Kostadinova, Rim 1987 Skok s motkom – 5.05 m Jelena Isinbajeva, Peking 2008 Skok udalj – 7.52m Galina Čistjakova, Lenjingrad 1988 Troskok – 15.50m Inesa Kravec, Geteborg 1995 Kugla – 22.63m Natalija Lisovskaja Moskva 1987 Diska – 76.80m Gabriele Rajnš, Nojbrandenburg 1988 Kladivo – 81.08m Anita Vlodarčik, Vladislavovo 2015 Koplje – 72.28m Barbora Špotakova, Štutgart 2008 Sedmoboj – 7291 poena Džeki Džojner-Kersi, Seul 1988
Obavestite autora Strahinju da se u srpskom decimale obeležavaju zarezom, a ne tačkom. O ostalim pravopisnim, stilskim i daktilo greškama da ne govorim. Valja se opismeniti ako neko misli da se bavi pisanjem tekstova.
(pokojni b92, 19. avgust 2016 10:29)
ZA florens kruzi legenda da na mestu gde je sahranjena u krugu od jednog kilometra nema nijednog drveta a trava iz neobjasnjivih razloga ne moze da nikne..
(NIKI, 17. avgust 2016 10:50)
Drugi najbolji rezultat u skoku u dalj drži Karl Luis sa 8.91m na istom takmičenju na kojem je i Pauel oborio svetski rekord u narednoj seriji. Kuriozitet.
PS.
Pustite komentar ovaj put. (kele, 14. avgust 2016 01:26)
Soyomajorov rekord je veona ugrozen. Izgleda da se ne prati dovoljno. Momak je skakao 247 na treningu i 243 nekoliko puta oficijalno (Logen, 13. avgust 2016 23:24)
živo se sećam širokog osmeha Florans Grifit u zadnjih 30m trke na 200m kada obara svetski rekord i pri tom trči sa obe uzdignute ruke i to ostaje večni rekord, a na istim igrama demolira se Ben Džonson koji isto tako dominira na 100m; e da ubrzo zatim su i Kelvin smith i linford kristi uhvaćeni sa nedozvoljenim sredstvima, a veliki Karl nikada.
poenta, svi su tada bili na nečemu, ali su samo neki pratili cenu... (munze, 13. avgust 2016 22:59)
U doba kada je Jarmila Kratokhvilova postavila taj rekord moje društvo se zezalo da je ustvari trčao Jarmil Kratokhil sa karminom! (asd, 13. avgust 2016 22:10)
Ženske bacačke sprave su lakše od muških. Ženska kugla, disk i koplje su (redom) 4kg, 1kg i 600g, a muške sprave su 7,25kg, 2kg i 800g. Kladiva su iste mase kao i kugle. (miletrans, 13. avgust 2016 21:23)
Ono u skoku u dalje je nerealno. Posle toga se nije pojavio niko ko moze da pridje duzinama Pauela i Luisa ni za pola metra.
(aaaa, 13. avgust 2016 20:05)
Niko ne pominje rekord Cistjakove u skoku u dalj 7.52... pa to je toliko nerealno da mu nijedna skakacica u ovom veku nije prisla ni blizu, niti ce u narednih ko zna koliko godina (sem drogirane Tatyane Kotove 2002 kojoj su potom oduzete sve medalje). (zoro, 13. avgust 2016 19:39)
Sumnje u doping? Svetska rekorderka na 100m i 200m,Florens Grifit Dzojner(cuvena Flo Dzo) cijim rekordima starim 25 i kusur godina niko ni da pomirisi je preminula u 39.godini od infarkta!? ...cvrc Milojka
(MIKI, 13. avgust 2016 18:29)
A niko ne prica o bolesnoj odluci IAAF da svaki pogresan start znaci automatsku diskvalifikaciju sto je suludo. Korektno bi bilo dva pogresna ili kako je do skoro bilo, jedan dozvoljeni prestup a svaki sledeci je diskvalifikacija. Ovako je ogroman pritisak na sprintere.
(nemanja, 13. avgust 2016 18:27)
(vip-tetka SPLIT, 13. avgust 2016 17:55)
E tetka, tetka zamisli još ako je obdaren, pa te dohvati u ovom sprinterskom ritmu....
(Mica Trofrtaljka, 13. avgust 2016 18:26)
Nedavno je bilo istrazivanje, naucno, najvredbiji svetski rekord je rekord velikog Jana Zeleznog, drugi Boltov :)
(Verka Zverka, 13. avgust 2016 18:26)
Rekord Marite Koh takodje se cini nedostiznim, zena je trcala 47.60 a niko u poslednjih 20 godina nije trcao ispod 48.60...Takodje treba skrenuti paznju na legendarnog Kenenisu Bekelea, jedini covek uz Bolta koji drzi rekord u dve discipline(Florans Grifit Dzojner ne racunam ovde, zena je umrla u 38. godini, jasno je da je doping tu umesao prste) (Etiopija, 13. avgust 2016 18:24)
Samo Bolt moze nesto da uradi u atletici da popravi rezultat,joj koje tilo ima ajmeeee da nimam muza pozelila bih Bolta za muza (vip-tetka SPLIT, 13. avgust 2016 17:55)
Jedna napomena - u Londonu je postavljen i svetski rekord na 4x100m u obe konkurencije.
Inace svi ovi podaci samo potvrdjuju koliko se atletika nalazi ispred drugih sportova. Na stranu i doping i sve ostalo, ali sa nekim rezltatima od pre 30 i vise godina, i dan danas bi se osvajale medalje na velikim takmicenjima. Sa druge strane recimo u plivanju, jos malo pa zene plivaju vremena sa kojima je Mark Spic osvajao medalje u Minhenu 1972, a neki zenski rezultati su vec bolji od tadasnjih muskih Olimpijskih sampiona (recimo 200m prsno, pa na dalje). (SPIDER, 13. avgust 2016 17:51)
Ne zna se koji je rekord cvrsci, da li skok Malkla Pauela iz Tokia 1991, da li nerealnih 9.56 na 100m ili 19.19 na 200m Bolta, da li 2.45m u vis Sotomajora..ovo cu da pratim sve u 16. Uzgred ovaj rekord zene 100m Florens Grifit Dzojner je mozda najmamutskiji od svih.
(dzouns, 13. avgust 2016 17:30)
Solidna analiza.Zenzki rekordi su skoro svi pod znakom pitanja jer doping pomaze zenama mnogo vise nego muskarcima.Ako bi se kladio, moje pare idu na rekord Marite Koh na 400m.Marita Koh je bila nesto kao velemajstor koji igra uz pomoc kompjutera,talentovana i fino dopingovana pitaj Boga cime.U muskoj 400m prepone ce takodje da ostane mozda jos jedno 30 godina.Majstori ko sto su Edvin Mozes i Kevin Jang se ne radjaju bas cesto.
(Pera, 13. avgust 2016 17:19)
Mislim da ce ovo biti jedne od najlosijih igara,kako po broju rekorda tako i po organizaciji.Mislim da se vise ne sme organizacija najveceg sportskog dogadjaja davati neozbiljnim i nestanilnim drzavama sto Brazil kao sto vidimo jeste.Isto tako mislim da ce pravi kontrast Brazilu dati Japanci na sledecim igrama,koje ocekujem da budu velicanstvene kao one u Pekingu 2008.Cak i Grcka,mala zemlja od 1p miliona stanovnika je organizovala neuporedivo bolje igre od ovih.Nasi sportisti nazalost jako neuspesni a nadam se da ce nas neko ipak iznenaditi.Onda vidim Madjare koji do sada imaju 11 medalja i to 5 zlatnih i zapitam se da li smo stvarno sportska sila? (konzervativac, 13. avgust 2016 17:13)
Zenski rekordi na 100, 200 a pogotovu 400 i 800 m su nesto iznad naucne fantastike i sedmoboj, kao i kugla.
Kod muskih to su uglavnom bacacke discipline !
Na youtube postoji snimak zenske trke 400m iz 1985. godine cini mi se, pogledajte deluje nestvarno da ne kazem presmesno.
(Svete, 13. avgust 2016 17:07)
Rekorde Florens Grifit Dzojner i Kratohvilove,treba automatski ukinuti,ti rezultati vredjaju inteligenciju nas smrtnika koji vole da gledaju atletiku.Naravno,tu je i Barns u bacanju kugle. (Dag Kristi, 13. avgust 2016 17:02)
Obozavam atletiku, pogotovo na Olimpijskim igrama, jedna rec opisuje samo to spektakl. Ipak ove igre se razlikuju od prethodnih, nema vise legendarng Duska Koraca da nam docara onako slikovito prenose kako samo onu ume..to mi najvise nedostaje tokom ovih OI.
(Jusa Bolt, 13. avgust 2016 16:48)
Obozavam atletiku, pogotovo na Olimpijskim igrama, jedna rec opisuje samo to spektakl. Ipak ove igre se razlikuju od prethodnih, nema vise legendarng Duska Koraca da nam docara onako slikovito prenose kako samo onu ume..to mi najvise nedostaje tokom ovih OI.
(Jusa Bolt, 13. avgust 2016 16:48)
Mislim da ce ovo biti jedne od najlosijih igara,kako po broju rekorda tako i po organizaciji.Mislim da se vise ne sme organizacija najveceg sportskog dogadjaja davati neozbiljnim i nestanilnim drzavama sto Brazil kao sto vidimo jeste.Isto tako mislim da ce pravi kontrast Brazilu dati Japanci na sledecim igrama,koje ocekujem da budu velicanstvene kao one u Pekingu 2008.Cak i Grcka,mala zemlja od 1p miliona stanovnika je organizovala neuporedivo bolje igre od ovih.Nasi sportisti nazalost jako neuspesni a nadam se da ce nas neko ipak iznenaditi.Onda vidim Madjare koji do sada imaju 11 medalja i to 5 zlatnih i zapitam se da li smo stvarno sportska sila? (konzervativac, 13. avgust 2016 17:13)
A niko ne prica o bolesnoj odluci IAAF da svaki pogresan start znaci automatsku diskvalifikaciju sto je suludo. Korektno bi bilo dva pogresna ili kako je do skoro bilo, jedan dozvoljeni prestup a svaki sledeci je diskvalifikacija. Ovako je ogroman pritisak na sprintere.
(nemanja, 13. avgust 2016 18:27)
Rekorde Florens Grifit Dzojner i Kratohvilove,treba automatski ukinuti,ti rezultati vredjaju inteligenciju nas smrtnika koji vole da gledaju atletiku.Naravno,tu je i Barns u bacanju kugle. (Dag Kristi, 13. avgust 2016 17:02)
Sumnje u doping? Svetska rekorderka na 100m i 200m,Florens Grifit Dzojner(cuvena Flo Dzo) cijim rekordima starim 25 i kusur godina niko ni da pomirisi je preminula u 39.godini od infarkta!? ...cvrc Milojka
(MIKI, 13. avgust 2016 18:29)
Zenski rekordi na 100, 200 a pogotovu 400 i 800 m su nesto iznad naucne fantastike i sedmoboj, kao i kugla.
Kod muskih to su uglavnom bacacke discipline !
Na youtube postoji snimak zenske trke 400m iz 1985. godine cini mi se, pogledajte deluje nestvarno da ne kazem presmesno.
(Svete, 13. avgust 2016 17:07)
Ne zna se koji je rekord cvrsci, da li skok Malkla Pauela iz Tokia 1991, da li nerealnih 9.56 na 100m ili 19.19 na 200m Bolta, da li 2.45m u vis Sotomajora..ovo cu da pratim sve u 16. Uzgred ovaj rekord zene 100m Florens Grifit Dzojner je mozda najmamutskiji od svih.
(dzouns, 13. avgust 2016 17:30)
Jedna napomena - u Londonu je postavljen i svetski rekord na 4x100m u obe konkurencije.
Inace svi ovi podaci samo potvrdjuju koliko se atletika nalazi ispred drugih sportova. Na stranu i doping i sve ostalo, ali sa nekim rezltatima od pre 30 i vise godina, i dan danas bi se osvajale medalje na velikim takmicenjima. Sa druge strane recimo u plivanju, jos malo pa zene plivaju vremena sa kojima je Mark Spic osvajao medalje u Minhenu 1972, a neki zenski rezultati su vec bolji od tadasnjih muskih Olimpijskih sampiona (recimo 200m prsno, pa na dalje). (SPIDER, 13. avgust 2016 17:51)
Solidna analiza.Zenzki rekordi su skoro svi pod znakom pitanja jer doping pomaze zenama mnogo vise nego muskarcima.Ako bi se kladio, moje pare idu na rekord Marite Koh na 400m.Marita Koh je bila nesto kao velemajstor koji igra uz pomoc kompjutera,talentovana i fino dopingovana pitaj Boga cime.U muskoj 400m prepone ce takodje da ostane mozda jos jedno 30 godina.Majstori ko sto su Edvin Mozes i Kevin Jang se ne radjaju bas cesto.
(Pera, 13. avgust 2016 17:19)
živo se sećam širokog osmeha Florans Grifit u zadnjih 30m trke na 200m kada obara svetski rekord i pri tom trči sa obe uzdignute ruke i to ostaje večni rekord, a na istim igrama demolira se Ben Džonson koji isto tako dominira na 100m; e da ubrzo zatim su i Kelvin smith i linford kristi uhvaćeni sa nedozvoljenim sredstvima, a veliki Karl nikada.
poenta, svi su tada bili na nečemu, ali su samo neki pratili cenu... (munze, 13. avgust 2016 22:59)
U doba kada je Jarmila Kratokhvilova postavila taj rekord moje društvo se zezalo da je ustvari trčao Jarmil Kratokhil sa karminom! (asd, 13. avgust 2016 22:10)
Nedavno je bilo istrazivanje, naucno, najvredbiji svetski rekord je rekord velikog Jana Zeleznog, drugi Boltov :)
(Verka Zverka, 13. avgust 2016 18:26)
Rekord Marite Koh takodje se cini nedostiznim, zena je trcala 47.60 a niko u poslednjih 20 godina nije trcao ispod 48.60...Takodje treba skrenuti paznju na legendarnog Kenenisu Bekelea, jedini covek uz Bolta koji drzi rekord u dve discipline(Florans Grifit Dzojner ne racunam ovde, zena je umrla u 38. godini, jasno je da je doping tu umesao prste) (Etiopija, 13. avgust 2016 18:24)
Niko ne pominje rekord Cistjakove u skoku u dalj 7.52... pa to je toliko nerealno da mu nijedna skakacica u ovom veku nije prisla ni blizu, niti ce u narednih ko zna koliko godina (sem drogirane Tatyane Kotove 2002 kojoj su potom oduzete sve medalje). (zoro, 13. avgust 2016 19:39)
Ono u skoku u dalje je nerealno. Posle toga se nije pojavio niko ko moze da pridje duzinama Pauela i Luisa ni za pola metra.
(aaaa, 13. avgust 2016 20:05)
Samo Bolt moze nesto da uradi u atletici da popravi rezultat,joj koje tilo ima ajmeeee da nimam muza pozelila bih Bolta za muza (vip-tetka SPLIT, 13. avgust 2016 17:55)
Ženske bacačke sprave su lakše od muških. Ženska kugla, disk i koplje su (redom) 4kg, 1kg i 600g, a muške sprave su 7,25kg, 2kg i 800g. Kladiva su iste mase kao i kugle. (miletrans, 13. avgust 2016 21:23)
Drugi najbolji rezultat u skoku u dalj drži Karl Luis sa 8.91m na istom takmičenju na kojem je i Pauel oborio svetski rekord u narednoj seriji. Kuriozitet.
PS.
Pustite komentar ovaj put. (kele, 14. avgust 2016 01:26)
(vip-tetka SPLIT, 13. avgust 2016 17:55)
E tetka, tetka zamisli još ako je obdaren, pa te dohvati u ovom sprinterskom ritmu....
(Mica Trofrtaljka, 13. avgust 2016 18:26)
Soyomajorov rekord je veona ugrozen. Izgleda da se ne prati dovoljno. Momak je skakao 247 na treningu i 243 nekoliko puta oficijalno (Logen, 13. avgust 2016 23:24)
ZA florens kruzi legenda da na mestu gde je sahranjena u krugu od jednog kilometra nema nijednog drveta a trava iz neobjasnjivih razloga ne moze da nikne..
(NIKI, 17. avgust 2016 10:50)
Obavestite autora Strahinju da se u srpskom decimale obeležavaju zarezom, a ne tačkom. O ostalim pravopisnim, stilskim i daktilo greškama da ne govorim. Valja se opismeniti ako neko misli da se bavi pisanjem tekstova.
(pokojni b92, 19. avgust 2016 10:29)
Obozavam atletiku, pogotovo na Olimpijskim igrama, jedna rec opisuje samo to spektakl. Ipak ove igre se razlikuju od prethodnih, nema vise legendarng Duska Koraca da nam docara onako slikovito prenose kako samo onu ume..to mi najvise nedostaje tokom ovih OI.
(Jusa Bolt, 13. avgust 2016 16:48)
Mislim da ce ovo biti jedne od najlosijih igara,kako po broju rekorda tako i po organizaciji.Mislim da se vise ne sme organizacija najveceg sportskog dogadjaja davati neozbiljnim i nestanilnim drzavama sto Brazil kao sto vidimo jeste.Isto tako mislim da ce pravi kontrast Brazilu dati Japanci na sledecim igrama,koje ocekujem da budu velicanstvene kao one u Pekingu 2008.Cak i Grcka,mala zemlja od 1p miliona stanovnika je organizovala neuporedivo bolje igre od ovih.Nasi sportisti nazalost jako neuspesni a nadam se da ce nas neko ipak iznenaditi.Onda vidim Madjare koji do sada imaju 11 medalja i to 5 zlatnih i zapitam se da li smo stvarno sportska sila? (konzervativac, 13. avgust 2016 17:13)
Samo Bolt moze nesto da uradi u atletici da popravi rezultat,joj koje tilo ima ajmeeee da nimam muza pozelila bih Bolta za muza (vip-tetka SPLIT, 13. avgust 2016 17:55)
Rekorde Florens Grifit Dzojner i Kratohvilove,treba automatski ukinuti,ti rezultati vredjaju inteligenciju nas smrtnika koji vole da gledaju atletiku.Naravno,tu je i Barns u bacanju kugle. (Dag Kristi, 13. avgust 2016 17:02)
Nedavno je bilo istrazivanje, naucno, najvredbiji svetski rekord je rekord velikog Jana Zeleznog, drugi Boltov :)
(Verka Zverka, 13. avgust 2016 18:26)
Ne zna se koji je rekord cvrsci, da li skok Malkla Pauela iz Tokia 1991, da li nerealnih 9.56 na 100m ili 19.19 na 200m Bolta, da li 2.45m u vis Sotomajora..ovo cu da pratim sve u 16. Uzgred ovaj rekord zene 100m Florens Grifit Dzojner je mozda najmamutskiji od svih.
(dzouns, 13. avgust 2016 17:30)
Sumnje u doping? Svetska rekorderka na 100m i 200m,Florens Grifit Dzojner(cuvena Flo Dzo) cijim rekordima starim 25 i kusur godina niko ni da pomirisi je preminula u 39.godini od infarkta!? ...cvrc Milojka
(MIKI, 13. avgust 2016 18:29)
(vip-tetka SPLIT, 13. avgust 2016 17:55)
E tetka, tetka zamisli još ako je obdaren, pa te dohvati u ovom sprinterskom ritmu....
(Mica Trofrtaljka, 13. avgust 2016 18:26)
Zenski rekordi na 100, 200 a pogotovu 400 i 800 m su nesto iznad naucne fantastike i sedmoboj, kao i kugla.
Kod muskih to su uglavnom bacacke discipline !
Na youtube postoji snimak zenske trke 400m iz 1985. godine cini mi se, pogledajte deluje nestvarno da ne kazem presmesno.
(Svete, 13. avgust 2016 17:07)
Rekord Marite Koh takodje se cini nedostiznim, zena je trcala 47.60 a niko u poslednjih 20 godina nije trcao ispod 48.60...Takodje treba skrenuti paznju na legendarnog Kenenisu Bekelea, jedini covek uz Bolta koji drzi rekord u dve discipline(Florans Grifit Dzojner ne racunam ovde, zena je umrla u 38. godini, jasno je da je doping tu umesao prste) (Etiopija, 13. avgust 2016 18:24)
Solidna analiza.Zenzki rekordi su skoro svi pod znakom pitanja jer doping pomaze zenama mnogo vise nego muskarcima.Ako bi se kladio, moje pare idu na rekord Marite Koh na 400m.Marita Koh je bila nesto kao velemajstor koji igra uz pomoc kompjutera,talentovana i fino dopingovana pitaj Boga cime.U muskoj 400m prepone ce takodje da ostane mozda jos jedno 30 godina.Majstori ko sto su Edvin Mozes i Kevin Jang se ne radjaju bas cesto.
(Pera, 13. avgust 2016 17:19)
A niko ne prica o bolesnoj odluci IAAF da svaki pogresan start znaci automatsku diskvalifikaciju sto je suludo. Korektno bi bilo dva pogresna ili kako je do skoro bilo, jedan dozvoljeni prestup a svaki sledeci je diskvalifikacija. Ovako je ogroman pritisak na sprintere.
(nemanja, 13. avgust 2016 18:27)
Soyomajorov rekord je veona ugrozen. Izgleda da se ne prati dovoljno. Momak je skakao 247 na treningu i 243 nekoliko puta oficijalno (Logen, 13. avgust 2016 23:24)
Drugi najbolji rezultat u skoku u dalj drži Karl Luis sa 8.91m na istom takmičenju na kojem je i Pauel oborio svetski rekord u narednoj seriji. Kuriozitet.
PS.
Pustite komentar ovaj put. (kele, 14. avgust 2016 01:26)
Obavestite autora Strahinju da se u srpskom decimale obeležavaju zarezom, a ne tačkom. O ostalim pravopisnim, stilskim i daktilo greškama da ne govorim. Valja se opismeniti ako neko misli da se bavi pisanjem tekstova.
(pokojni b92, 19. avgust 2016 10:29)
Niko ne pominje rekord Cistjakove u skoku u dalj 7.52... pa to je toliko nerealno da mu nijedna skakacica u ovom veku nije prisla ni blizu, niti ce u narednih ko zna koliko godina (sem drogirane Tatyane Kotove 2002 kojoj su potom oduzete sve medalje). (zoro, 13. avgust 2016 19:39)
živo se sećam širokog osmeha Florans Grifit u zadnjih 30m trke na 200m kada obara svetski rekord i pri tom trči sa obe uzdignute ruke i to ostaje večni rekord, a na istim igrama demolira se Ben Džonson koji isto tako dominira na 100m; e da ubrzo zatim su i Kelvin smith i linford kristi uhvaćeni sa nedozvoljenim sredstvima, a veliki Karl nikada.
poenta, svi su tada bili na nečemu, ali su samo neki pratili cenu... (munze, 13. avgust 2016 22:59)
Jedna napomena - u Londonu je postavljen i svetski rekord na 4x100m u obe konkurencije.
Inace svi ovi podaci samo potvrdjuju koliko se atletika nalazi ispred drugih sportova. Na stranu i doping i sve ostalo, ali sa nekim rezltatima od pre 30 i vise godina, i dan danas bi se osvajale medalje na velikim takmicenjima. Sa druge strane recimo u plivanju, jos malo pa zene plivaju vremena sa kojima je Mark Spic osvajao medalje u Minhenu 1972, a neki zenski rezultati su vec bolji od tadasnjih muskih Olimpijskih sampiona (recimo 200m prsno, pa na dalje). (SPIDER, 13. avgust 2016 17:51)
ZA florens kruzi legenda da na mestu gde je sahranjena u krugu od jednog kilometra nema nijednog drveta a trava iz neobjasnjivih razloga ne moze da nikne..
(NIKI, 17. avgust 2016 10:50)
U doba kada je Jarmila Kratokhvilova postavila taj rekord moje društvo se zezalo da je ustvari trčao Jarmil Kratokhil sa karminom! (asd, 13. avgust 2016 22:10)
Ženske bacačke sprave su lakše od muških. Ženska kugla, disk i koplje su (redom) 4kg, 1kg i 600g, a muške sprave su 7,25kg, 2kg i 800g. Kladiva su iste mase kao i kugle. (miletrans, 13. avgust 2016 21:23)
Ono u skoku u dalje je nerealno. Posle toga se nije pojavio niko ko moze da pridje duzinama Pauela i Luisa ni za pola metra.
(aaaa, 13. avgust 2016 20:05)
(Ne)dostižni atletski rekordi – hoće li biti čuda u Riju?
U atletici prosečna starost rekorda je 14 godina u muškoj i 17 godina u ženskoj konkurenciji.