Aleksandar Boričić za B92: Na Evropsko prvenstvo po medalju

Sve odbojkaške selekcije Srbije, počev od kadetskih do seniorskih u obe konkurencije ove godine su učestvovale ili će učestvovati na najvećim takmičenjima poput evropskih i svetskih prvenstava, Svetske lige…

Uspeh kojim ne može da se pohvali niti jedan drugi sport u našoj zemlji. Zaslugu za zadovoljstvo kada su odbojkaši i odbojkašice u pitanju ima i Aleksandar Boričić, od 1992. godine prvi čovek saveza, a trenutno i potpredsednik evropske i svetske odbojkaške organizacije.

Izvor: Peða Popoviæ

Nedelja, 01.07.2007.

22:33

Default images

Iako bi neko rekao da je na funkciji isuviše dugo da sve drži u svojim rukama iza njega stoje rezultati. Od 1995. godine muška selekcija gotovo svake godine donosi medalje sa najvećih takmičenja. Odnedavno su im se priključile i odbojkašice, a sada je već normalno da i mlađe kategorije donose odličja.

Pri tom odbojka je postala sport koji po popularnosti može da se svrsta blizu košarke, dok su rukomet ili vaterpolo već daleko iza.

Mislite li da imate isuviše funkcija?

- Ne, jer jedna drugu prepliću. Ništa neuobičajeno, samo traži maksimalno angažovanje. Nije baš uvek lako napraviti redosled, ali u odbojkaškom svetu se zna red. Svetski, evropski pa nacionalni savez i to poštuju svi odbojkaški radnici na svetu.

Može li se reći da je odbojkaški savez najsupešniji u Srbiji?

- To ne bih da komentarišem jer poređenja mogu da budu neumesna. Ono što mogu da kažem je da imamo dobru saradnju na svim nivoima. Skoro sve odluke donose se jednoglasno. I u regionu je slično. Svi sjajno funkcionišemo bez i jednog problema. Bez sukoba. Ali to je izgleda tako kod ljudi iz odbojke. Drugačijeg su kova od drugih. Nema fizičkog dodira, udaraca, prekida, ali moramo brzo da donosimo odluke… Izgleda da mora da postoji neki fluid, duh, menalitet da bi se postigao uspeh. Nešto slično kao u tenisu, stonom tenisu.

Ove godine će šest selekcija u obe konkurencije igrati na velikim takmičenjima. To je najveći uspeh u nekom kolektivnom sportu ove godine. - Tome treba dodati i selekcije za balkanska prvenstva. Znam samo da je teško obezbediti uslove za život jedne ekipe. U našem savezu je jedan od najvećih problema isfinansirati sve te akcije. Nalazimo se u situaciji da smo kažnjeni što smo uspešni. Dobri rezultati i takmičenja traže više para kojih nema. Problem je što dobijamo istu količinu novca ma koliko imali selekcija na velikim takmičenjima. Takođe dešavalo se da sponzori kasne sa novcem za nagrade. Tako je ženska selekcija, koja je postigla istorijski uspeh u Japanu, morala da čeka na premije.

Kakvo je finansijsko stanje u Savezu?

- Sada je situacija mnogo bolja nego što je bila. Svake godine se poboljšava i statusno i finansijski. Međutim to nije dovoljno za finansiranje vrhunskog sporta. To je vrlo skupa igračka. Sponzori su javna preduzeća koja polako nestaju. Prinuđeni smo da tražimo druge izvore finasiranja. Nadamo se da će vrlo brzo i strane kompanije, kojih ima jako mnogo, zajedno sa domaćim firmama finansirati tu nadgradnju.

Kako ocenjete situaciju u klubovima i domaćoj ligi?

- Materijalno stanje klubova je izuzetno teško. Pokušavamo da podignemo stepen kvalitet rada sa mlađim selekcijama. Da pomognemo klubovima na lokalnom nivou, kako bi što lakše igrali. Na taj način i stvaramo bazu iz koje će veliki klubovi uzimati najbolje. Za jesen smo planirali akciju u koj ćemo zahvaljujući sponzoru Mikasi podeliti 12.000 lopti svim školama u Srbiji. Mala smo zemlja, te smo prinuđeni da radimo sa mladima. Na žalost mnogo igrača nam odlazi u inostranstvo. Srbija je treća ili četvrta zemlja po izvozu igrača, i to pretežno mladih, što može da bude problem. Jako mladi dobijaju šansu da igraju što je ponekad dobro, ali generalno nije, jer mnogo mladih igrača počinje rano da igra na profesionalnom nivou. Moraju da imaju više vremena za učenje fizičke, tehničke i taktičke nadogradnje, kako bi bili što spremni za kasnije izazove… Školski gledano mi smo kao gimnazija ili srednja škola. Ima li šanse da postanemo fakultet?

- Ima, ali opet sve zavisi od stanja u privredi. Mi smo deo života ove države, a vrhunski sport je skupa stvar. Ne možemo da se samostalno izdržavamo. Neko finansiranje mora da postoji. Ne samo sporta već i kulture i nauke, što je osnova savremene i uspešne države.

Dokle se stiglo sa izgradnjom nacionalnog odbojkaškog centra?

- Čekamo idejni projekat, a zatim sledi rasprava u koju ćemo da uključimo trenere, doktore, igrače… sve struke koje će raditi tamo. U svakom slučaju lokacija je makiška zona, koja je planirana za nacionalne sportske centre. U pitanju je prostor sa tri-četiri terena i jednim delom za bič volej. Takođe biće tu kapaciteta za rad odbojkaške akademije, seminara na svetskom niovu, razvoju projekta. Ono što me raduje je činjenica da ćemo sa novcem iz saveza doprineti izgradnji centra.

Uspehom u Japanu, dobrom atmosferom i igrama odbojkašice su postale nikad popularnije u Srbiji, a želju da se bavi ovim sportom prema anketama pokazalo je 70 procenata devojaka. Da li su dame možda premašile kolege koji se sada suočavaju sa smenom generacije?

- Mislim da nije popularnija od muške, ali rezultati koji je postigla ženska selekcija u Japanu otvorili su mogućnost da se vidi da postoji ženska odbojka. Ti rezultati nisu došli preko noći. Radili smo na ovome sedam godina. I to iz skromnog budžeta. Rezultati tog rada su i kadetkinje koje su osvojile bronzu i dva srebra na poslednja tri velika takmičenja i idu na Svetsko prvenstvo u Meksiku, juniorke koje su vicešampionske sveta. Veći deo karijere proveli ste uz odbojkašice. Koji su Vaši razlozi bavljenja ženskom odbojkom?

- Po zadatku sam počeo da se bavim ženskom odbojkom u Crvenoj zvezdi i tako je ostalo. Igračice su zahvalnije za rad, korektnije su. Najveća razlika u odnosu na treniranje muškaraca je psihologija. Inače u Zvezdi u kojoj sam ceo život pravilo je da su muškarci i žene ravnopravni. Sve se deli. I dobro i loše. Mi smo jedan klub i ponosan sam što je Zvezda takav klub.

Odbojkaši su možda jedina selekcija koja po osamostaljenju Srbije nije prihvatila naziv Orlovi. Koji su razlozi za tu odluku?

- Imamo tri boje na zastavi i jedna od njih je plava. Plavima su nas prozvali strani novinari koji su bili zbunjeni stalnim promenama imena države. Na SP u Japanu igrali smo pod imenom Srbija i Crna Gora, na pasošima nam piše SR Jugoslavija, a došli smo iz nezavisne Srbije. Tako smo odlučili da ostanemo plavi. Ne opterećujemo se politikom niti je ona uticala na našu odluku. Ovako nas prepoznaju i to je to.

Najuspešniji talas domaće odbojke započeo je bronzom na EP 1995. godine, na koji se tadašnja SR Jugoslavija plasirala dobijanjem “vajld karda” u kvalfikacijama. Koliiko je ta odluka bila bitna za formiranje najbolje generacije ikada?

- Mislim da ne bi bilo tolikih uspeha bez tog EP-a. Majkl Mas Andreas, čelnik grčkog saveza i veliki prijatelj Srbije napravio je presedan i  umesto 16 u kvalfikacijama se našlo 17 klubova. Njegov uticaj je nemerljiv, možda je i najslužniji za seriju uspeha. To je bio i uspeh sportske diplomatije koja može da bude veoma bitna. S tim u vezi, želimo da naši ljudi rade u svetskoj odbojkaškoj organizaciji. Ljudi poput Vanje Grbića, koji će nadam se posle uspešne igraček karijere biti uspešan i u svetskom savezu. To je vrlo važno za ugled domaće odbojke i uticaj u svetu. Odbojka je poslednjih godina napravila velike bazične promene. Vrhunska takmičenja se igraju preko cele godine. Popularnost raste, kao i novac koji se okreće, a primetno je da sukoba u međunarodnim organizacijama nema, ili da su nevidiljivi.

- U svetskoj odbojkaškoj organizaciji svi sarađuju, jer misle na opšte dobro. Onda je dobro i svakom pojedinačno. Stalno se menjaju dominantne ekipe – olimpijski šampioni su na poslednje tri Olimpijade ispadali u četvrtfinalima. To je specifičnost odbojke. Iako su nam Brazilci veliki rivali, stalno razmenjujemo iskustva i pravimo zajedničke planove. Upravo ovih dana seniorke Srbije su na pripremama u Brazilu, što može samo da koristi obema selekcijama.

U kom pravcu će se razvijati odbojka?

- Nije nam bitan samo rezultat, već celokupan sportski događaj. Sport je veliki posao i nema vrhunskih rezultata bez podrške sponzora i medija, pre svega televizije. Iako se medalje sa velikih takmičenja poput EP, SP i OI više cene, mi živimo od Svetske lige.

Bilo je priče o formiranju Balkanske lige u odbojci.

- Radi se na tome. Želimo da okupimo kvalitet, a ne politički da delujemo. Kvaliteta ima, volje takođe, saradnja saveza u regionu je odlična, tako da je potrebno samo malo vremena kako bi se sve dobro organizovalo.

Šta možemo da očekujemo od nove generacije odbojkaša koja prvi put u poslednjih nekoliko godina nije među favoritima za osvajanje Svetske lige i Evropskog prvenstva koje se igra ove godine.

- Svetska liga je kao uigravanje za glavni događaj sezone, a to je Evropsko prvenstvo u Rusiji. U odnosu na sadašnji sastav bićemo jači za Miljkovića i Grbićem. Zajedno sa Gerićem činiće iskusnu osnovu, dovoljnu da idemo na medalju. Ipak, najbolje od ovih momaka očekujte na Olimpijskim igrama u Pekingu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: