 |
Luleo ( ) - Grad i luka na severu Švedske, oko 730 kilometara severno od Stokholma, sa 71.106 stanovnika (1995). Nalazi se na ušću reke Lule u Botnijski zaliv i glavni grad je najsevernijeg švedskog okruga Nurboten. Grad je 1621. osnovao kralj Gustav II Adolf desetak kilometara uzvodno, a na sadašnju lokaciju premešten je 1649. godine. Blizina najvećih evropskih nalazišta gvozdene rude i šuma omogućila razvoj proizvodnje čelika, drvne industrije, brodogradnje i velike luke. Luleo je u drugoj polovini XIX veka razvijen kao obrazovni centar, sa univerzitetom sastavljenim od 4 fakulteta. Luleo je centar luteranske biskupije, a lokalni muzej smešten je u Gamelstads crkvi (izgrađena oko 1400). Važan je sportski centar za hokej i dvoranske sportove, a u blizini je i jedan od najsevernijih golf terena na svetu.
Nurćeping ( ) - grad i luka u Esterjetlandu, 135 km jugozapadno od Stokholma, sa 123.049 stanovnika (1998). Osnovan je oko 1350, a povelju je dobio 1384. godine. Smešten u zalivu Brovik, koristio je brzake reke Mutala kao energiju za tekstilnu industriju, koja je dominirala gradom do sredine XX veka. Izgradnja Lindekanala 1961. godine omogućila je prekookeanskim brodovima da uđu u ovu luku i od tada se širi spisak delatnosti u Nurćepingu. Danas su glavne privredne grane u ovom gradu inženjering, hemijska i papirna industrija, proizvodnja nameštaja i elektronske opreme. Grad je kroz istoriju često stradao od požara (posebno katrastrofalan onaj iz 1719, za vreme Velikog severnog rata), što je iskorišćeno za modernizaciju. Najznačajnije znamenitosti ovog regiona su Hedvigina crkva iz 1675. i Helristningar, crteži u steni iz kasnog bronzanog doba.
Sedertelje ( ) - grad u neposrednoj blizini Stokholma, 30 kilometara jugozapadno od prestonice, sa 81.890 stanovnika. Jedan od najstarijih gradova u Švedskoj, osnovan je još u X veku pod imenom Telje. Smešten je na uskom pojasu između jednog od zaliva na Baltičkom moru i jezera Melaren, oko kojeg je formirana prva švedska država. Grad je tri puta uništen u požarima - 1390, 1650. i 1719. Tokom XIX veka bio je banja, izletište i kupalište za stanovnike Stokholma, ali se u prošlom veku razvio u industrijski centar, kao i raskršće na putu od Stokholma ka Oslu, Geteborgu i Malmeu, dok istoimeni kanal iz 1819. godine (5 km) spaja Melaren i more. Crkva svete Ragnhild (izgrađena oko 1200) i dvorac Gripsholm najznačajnije su znamenitosti u gradu koji će na startu ugostiti selekciju SCG.
Buros ( ) - Drugi po veličini grad zapadne Švedske, 55 km istočno od Geteborga, sa 103.367 stanovnika (1993). Osnovao ga je 1622. godine, na reci Viskan u pokrajini Elvsborg, Gustav II Adolf, kao pogranično mesto prema danskoj provinciji Haland i norveškom Buhuslenu. Osvajanje ovih pokrajina sredinom XVII veka omogućilo je da Buros postane važno raskršće. U XIX veku u ovom gradu je razvijena tekstilna industrija, pa je Buros danas najvažniji tekstilni centar Švedske, u kojem se prerađuju pamuk i vuna, izrađuje boja za tekstil i pravi gotova odeća. Zapadni deo grada danas predstavlja muzej na otvorenom, a najinteresantnije znamenitosti su drvena Kinaruma crkva iz XVII veka i gradska većnica iz 1910. godine.
Stokholm (Stockholm) - prestonica, administrativni i ekonomski centar i najveći grad u Švedskoj, sa 727.339 stanovnika (sa okolinom 1.532.803). Prvi put se pominje 1252. godine, a izgradio ga je vladar Švedske Birger Jarl. Pozicija grada, između jezera Melaren i Saltšena, zaliva Baltičkog mora, i na dvadesetak ostrva, donela je gradu nadimak "severna Venecija" (koji deli sa Amsterdamom i Sankt Petersburgom) i status jednog od najlepših na svetu. Tokom srednjeg veka Stokholm je iskoristio sporazum sa centrom Hanzeatske lige, Libekom, i brzo napredovao. Posle "Stokholmskog masakra" iz 1520. započet je ustanak kojim je zbačena danska vlast, a na presto dolazi Gustav I Vasa (1523). Sledi period Švedske kao supersile, kada Stokholm ponovo cveta. Požari u XVIII veku oštećuju grad, i tada umesto drveta osnovni građevinski materijal postaje kamen. Već u XIX veku u gradu se razvijaju komunalne službe, koje omogućavaju porast broja stanovnika.
Centar Stokholma je na tri ostrva u Melarenu, koja se zajednički nazivaju Gamlastan (stari grad), ili Staden mellan bruarna (grad između mostova). Od tog jezgra grad se širio na sever u Upland i na jug u Sedermanland. Danas je Stokholm vodeći industrijski centar Švedske i druga luka, posle Geteborga. Većina administrativnih i kulturnih institucija nalazi se u ovom gradu, obezbeđujući posao za veliki broj stanovnika. Stokholm je grad veoma privržen sportu, a bio je domaćin petih Olimpijskih igara, 1912. godine.
|
 |
|