Nova vest
Fudbal

Ponedeljak, 28.05.2012.

03:43

Poznanj

Izvor: B92

Autor:B92

Default images

Imena Poznañ (poljski), Posen (nemački)
Stanovništvo 556.000/okolina
Osnovan 970.
Fudbalski klub(ovi) Leh, Varta

Najveći grad pokrajine poznate kao Velikopoljska, Poznanj nosi ime koje i sami vrlo lako razumemo – poznati grad. Ime je dobio još u doba kada su plemena zapadnih Slovena tek stvarala državu – bio je po predanju najveći grad Poljana, od kojih je zemlja i dobila ime. Neke teorije i poreklo Srba vezuju za plemena iz tog kraja, odakle su se naši preci u VII veku spustili na Balkan.

Poznanj se u dokumentima pominje već 970. godine, desetak godina pošto je Mješko primio hrišćanstvo i stvorio poljsku državu. Poznanj je prvi poljski grad koji je dobio katedralu, još u prvom milenijumu, a u njoj su sahranjivani rani poljski kraljevi, uključujući i legendarnog Boleslava Hrabrog, čija se država prostirala do Dunava do Baltika i od Elbe do Dnjepra.

Poznanj je vekovima bio važno raskršće na trgovačkim putevima između zapada i istoka, ali mu je mesto na reci Varti uz prednosti donosilo i redovne probleme sa poplavama, koje su ga ugrožavale sve do polovine XVIII veka

Poznanj je u Drugoj podeli Poljske (1793) postao deo pruske države, a iz Berlina njime će se vladati sve do kraja Prvog svetskog rata. Međutim, za razliku od ostalih delova današnje Poljske, u Poznanju i okolini nikada nije stvorena nemačka većina, pa je grad i početkom XX veka imao oko 60 posto Poljaka. Zbog toga nakon rata nije bilo dileme da će taj deo pripasti ponovno uspostavljenoj poljskoj državi.

U kratkom septembarskom ratu 1939. Poznanj je bio mesto najveće poljske strateške greške – veliki broj vojnika branio je istureni grad, koji Nemci nisu ni planirali da napadnu, jureći direktno ciljeve duboko u unutrašnjosti zemlje. Tokom rata nacisti su u gradu i okolini masovno sprovodili germanizaciju, uključujući premeštanje Poljaka i doseljavanje Nemaca.

Na samom kraju Drugog svetskog rata Poznanj je stajao direktno na putu sovjetskog napada na Berlin, ali je nemački garnizon uspeo da ih zadrži punih mesec dana, što je gradu donelo velika razaranja, uključujući gotovo 90 posto centra grada.

Holokaust i proterivanje preostalih Nemaca učinili su Poznanj brzo posle rata gotovo čisto poljskim gradom. To nije donelo mir na ulice grada – 28. juna 1956. radnici Poznanja pokrenuli su opšti štrajk zbog nezadovoljstva komunističkim sistemom. Vlast je odgovorila represivno, od 100.000 učesnika protesta ubijeno je najmanje 57, ranjeno preko 600, a uhapšeno na stotine. Dugoročno je taj štrajk pokrenuo poboljšanje u životu Poljaka i postepeno popuštanje potpune moskovske kontrole. Danas je 28. jun nacionalni praznik u Poljskoj.

Poznanj danas

Poznanj je danas peti po veličini grad u Poljskoj, a ekonomski stoji još bolje. Poljska ekonomija odlično prolazi korz globalnu krizu, a Poznanj je ravnopravan sa Varšavom na čelu napretka. Ima najnižu stopu nezaposlenosti među poljskim velikim gradovima i dvostruko veći BDP po glavi stanovnika od nacionalnog proseka.

Grad je sedište većeg broja bitnih domaćih kompanija, a u njemu je predstavništvo za Poljsku otvorilo i desetak industrijskih giganata iz Nemačke, Holandije i Velike Britanije. Industrijska baza grada izuzetno je široka, od automobilske do famaceutske i prehrambene industrije.

Centar grada izuzetno je interesantan, zbog velikog broja objekata iz srednjeg veka, smeštenih oko glavnog trga, u čijem središtu se uzdiže gradska kuća.

Kulturna ponuda izuzetno je bogata, sa po nekoliko pozorišnih, filmskih i plesnih festivala godišnje.

Poznanj je obrazovni centar od srednjeg veka, a 1919. u njemu je otvoren univerzitet koji nosi ime Adama Mickjeviča.

Fudbal u Poznanju

Poznanj je grad koji je Poljskoj u gotovo osam decenija fudbala dao dva šampiona i tri prvoligaša, a u današnjem fudbalu poznat je po žestokim navijačima, kao i po načinu navijanja kada je cela tribina okrenuta leđima. Takvo navijanje je istorijski gledano grčko (navijači grčkih klubova ga u ovim krajevima prikazali još osamdesetih), ali u Engleskoj sada nosi nadimak „Poznan“, jer su ga navijači Mančester Sitija u retkoj prilici da igraju evrokupove videli baš u tom gradu 2010.

Najpoznatiji fudbalski klub iz Poznanja bez dileme je Leh, klub nazvan po mitskom junaku iz kojeg je nastao ceo poljski narod, i po kojem Poljaci i danas imaju nadimak. Leh je osnovan 1922. Pod imenom Lutnija Dembjec (Dembjec je ime gradske četvrti), veći deo istorije bio je povezan sa nacionalnom železničkom kompanijom (otud i nadimak „železničari“) i nosi plavu boju.

Lutnija je prvi put u Ekstraklasu ušla 1948, a devet godina kasnije prihvaćeno je sadašnje ime za klub. Novo ime nije donelo sreću – iste godine Leh ispada, a u narednih 15 sezona čak triput će završiti u trećem rangu, osetivši samo na godinu dana draži Ekstraklase. Početkom sedamdesetih dve uzastopne promocije najavljuju bolje dane, koji zaista stižu, ali tek u sledećoj deceniji.

Počelo je plasmanom u finale kupa 1980, da bi dve sezone kasnije u vitrine stigao prvi trofej, upravo u kupu (1:0 protiv Pogona iz Šćećina), sledeće sezone i prva titula, a odmah zatim i dupla kruna. Zlatno doba Leha je period 1982-93, kada su u 12 sezona osvojili 5 titula, 3 kupa i dva superkupa.

Devedesete su donele pad za Leh, koji je na smeni vekova dostigao dramatične razmere – najpre je klub 2000. ispao, a sledeće sezone bio deveti u drugoj ligi. Međutim, već godinu dana kasnije Leh se vraća i pretvara prvu deceniju XXI veka u uspešno doba, osvajanjem titule 2010, zatim dva kupa i jednog superkupa. Spisak bi bio i duži da 2011. nisu izgubili i superkup i finalni meč Kupa Poljske.

U poslednjih sedam godina Leh nikad nije bio plasiran ispod šestog mesta. Interesantno je da upravo tu šestu poziciju klub drži na večnoj listi Poljske lige, a po broju titula (6) je peti.

Pre nego što će Leh postati stalni prvoligaš slavu grada na Varti pronosio je zeleno-beli klub sa imenom te reke. Varta je pre i posle Drugog svetskog rata osvojila po jednu titulu (1929, 1947). Varta je znatno stariji klub, osnovan je 1912. i bio je simbol gradskih Poljaka u doba kada su Nemci vladali. Varta je čak pet puta bila vicešampion Poljske, igrala jedno polufinale kupa.

Takođe, to je klub koji je igrao u obe ključne sezone poljske lige – 1927. bio je jedan od 12 osnivača takmičenja, a 1939. jedna od 10 ekipa koje su igrale u epskoj poslednjoj sezoni republike, koja je prekinuta nemačkim napadom prvog septembra. Posle rata retko su bili prvoligaši, najčešće su nastupali u trećoj ligi, a među uspehe im se piše sezona 70/71, kada su u trećoj ligi završili iznad Leha.

Varta je poslednji put u najvišem rangu igrala 1995, što im je bila osamnaesta sezona u eliti. Na večnoj tabeli poljske lige su 24. klub.

Treći prvoligaš iz Poznanja više ne postoji, bar ne njihov fudbalski klub. Olimpija je osnovana odmah posle Drugog svetskog rata, odigrala je devet sezona u najvišem rangu, poslednju 1993. Fudbalski klub je ugašen pre 12 godina, u drugim sportovima Olimpija je izuzetno uspešna. Na večnoj listi Poljske lige oni su sada 33.

Još pre toga fudbal se igrao u Poznanju, u doba kada je grad još pripadao Nemačkom carstvu. Lokalni klubovi igrali su na dva nivoa – svi u pokrajinskoj ligi Poznanja, a šampioni u regionalnoj ligi Jugoistoka. Da je neki od njih uspeo da osvoji taj nivo, išao bi i dalje, u borbu za titulu prvaka Nemačke, sa ostalih sedam regionalnih prvaka.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

0 Komentari

Podeli:

Fudbal

Vidi sve

U fokusu

Vidi sve