Kako je Mališevo oborilo Koštunicu

Info

Izvor: B92

Sreda, 11.12.2002.

15:15

Default images

1.

Kad je doživeo poraz u prvoj rundi predsedničkih izbora u Srbiji, ondašnji kandidat a sadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović, zajedno sa svojim mentorom Miloševićem, izmislio je način kako da ovaj izvojuje pobedu: falsifikovanjem glasova u etnički čistom, albanskom Mališevu. Za mesto na kom je nekoliko meseci kasnije Jakup Krasnići, u svojstvu jednog od vođa OVK-a izdavao dokumenta za identifikaciju na oslobođenoj kosovskoj teritoriji, Milutinović je govorio da je dobio toliko glasova da prevlada razliku u borbi s protivkandidatom i pobedi na izborima. Istorija je posle učinila svoje. Milutinovićevo predsednikovanje završava se 5. januara iduće godine, da bi započeo, možda dan kasnije, svoj staž u zatvoru u Hagu.

Uz sarkazam proizlazi da je albanski glasač s Kosova, glavni faktor Milutinovićeve pobede, kriv za to što treći put po redu Koštunica ne neuspeva da bude izabran za predsednika. U tri pokušaja da bude izabran za predsednika, Koštunica nije uspeo da "privuče" čuvene glasače iz Mališeva, i tako je doživeo poraz. Koštunica tako dovodi sebe u vrlo nelagodnu situaciju zato što gubi radno mesto predsednika "SRJ" (njegova "država" treba da se ugasi 31. januara) a u međuvremenu nije osigurao sebi drugo mesto predsednika, osim ono u stranci. Srbija, međutim, sada ulazi u još jedan krug stvarnosti: posle onih u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni, na Kosovu i u Mališevu, koji su uvek bili krivci za unutrašnju političku krizu, ko je danas kriv što Srbija ne može da izabere predsednika? I to kada je u tome ne ometa ni mala Crna Gora?

2.
Kosovo, naravno, nije razlog za uzastopne izborne neuspehe. Post-Kosovo, odnosno, suočavanje sa stvarnošću posle pada Miloševića, jedno je od prećutnih pitanja, a pravi razlozi za Koštuničine poraze su konceptualne razlike unutar vodeće koalicije DOS-a. Da li izbori treba da budu održani pre ili posle ustavnih promena? Krilo premijera Đinđića je obrazlagalo da izbori treba da budu održani posle ustavnih promena kojima će moć predsednika, stvorena po ukusu Miloševića, biti svedena u jedan formalni okvir parlamentarnog sistema, dakle na više-manje operacionalno ograničenu funkciju. Koštuničino krilo pribojavalo se da će ustavne promene potrajati, utoliko više kada je sada donošenje odluka u DOS-u paralizovano, i da će sam Koštunica ostati bez javne fukcije posle objavljivanja umrlice za "SRJ".

Pitanja predsedničkih kompetencija, u stvari, spadaju u opšti kontekst, onaj o izboru puteva posle pada Miloševića. Srbija posle Miloševića zna kuda ne želi da ide - u restauraciju Miloševića - ali ne zna kojim pravcem. Posle desetogodišnjeg fašizma, u Srbiji još ne postoji jedna jasna vodeća snaga, i teško da će se to razjasniti, utoliko više zato što nije završen proces čišćenja od fašističke prošlosti, proces suočavanja sa tim. U Srbiji, što se videlo i na ovim neuspelim izborima, uporedo egzistiraju Labusov reformizam i Šešeljev fašizam, a izmedu te dve stvari je jedno apatično biračko telo, ili jedno biračko telo koje naginje ideji velikosrpskog konsenzusa aktuelnog devedesetih godina koji je činila većina tadašnjih opozicionih stranaka, uključujući i Koštuničinu stranku.

3.

Budući srpski scenario predviđa još godinu dana unutrašnjih političkih konflikata. Figure su, kao u šahu, iste, samo zavisi koja je prva na potezu. Dakle, Srbija treba da izabere predsednika, mogući su ili novi predsednički izbori ili imenovanje predsednice Skupštine kao vršioca ove dužnosti. Ako se dogodi ovo drugo, može da se zahteva i raspuštanje Skupštine i prevremeni parlamentarni izbori, na kojima će svako krilo dosadašnje alijanse DOS-a potražiti zaseban identitet. U takvoj političkoj panorami relevantan politički faktor biće i Šešelj, jedini političar koji ima konzistentno biračko telo od oko najmanje 20 odsto birača, može se reći skoro deset poslednjih godina.

Naravno, čitavu ovu šahovsku igru pratiće i ustavne promene, one koje će smanjiti predsedničku moć i zakonski paket koji treba da se usaglasi s novim modalitetom suživota sa Crnom Gorom. Kriza nije započela sa ovim izborima i neće se okončati njima. Ona je deo jednog dužeg procesa čišćenja koje je potrebno Srbiji.

Prevod Naile Mala

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

16.700 vojnika raspoređeno: Počelo je...

Filipinske i američke trupe počele su danas vojne vežbe "Balikatan" u Filipinima, koje će trajati do 10. maja, a uključivaće i pomorske vežbe u Južnom kineskom moru, na čije teritorije polažu pravo i Kina i Filipini.

12:24

22.4.2024.

1 d

Podeli: