Definicija dobrovoljnog davanja krvi iz Preporuke R(95) Saveta Evrope glasi: “ Davanje krvi se smatra dobrovoljnim i neplaćenim, kada osoba daje krv, plazmu ili ćelijske komponente svojom voljom i kad za to ne prima nadoknadu, bilo novčanu ili neku koja se može smatrati zamenom za novac. Zamenom za novac smatra se uzimanje slobodnih dana na poslu, osim ako to nije neophodno zbog davanja krvi ili putovanja. Simbolični poklončići, osveženje ili nadoknada putnih troškova u skladu su sa dobrovoljnim i neplaćenim davalastvom”.
Promociju dobrovoljnog, neplaćenog davalaštva krvi i organizovanje akcija prikupljanja krvi u Srbiji obavljaju Crveni krst Srbije i služba za transfuziju krvi Srbije.
Nacionalna Strategija obezbeđivanja adekvatnih količina bezbedne krvi i produkata od krvi u Republici Srbiji definisala je potrebe za davanjem krvi koje bi zadovoljile trenutni nivo razvijenosti zdravstvenog sistema Srbije kao 40 davanja na 1.000 stanovnika, odnosno, 4% davanja u toku godine. U apsolutnom iznosu godišnji plan prikupljanja krvi iznosi oko 299.000 davanja krvi.
U 2006. godini u Srbiji je ostvareno 29, 5 davanja krvi na 1.000 stanovnika ili 2, 95%, odnosno, 220 595 davanja krvi u apsolutnom iznosu.
Godišnji plan prikupljanja krvi za Beograd u odnosu na 4 % davanja iznosi 62 000 jedinica krvi, a godišnje potrebe zdravstva Beograda definisane u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije i nacionalnom Strategijom (7 jedinica krvi po bolesničkoj postelji u sekudarnoj zdravstvenoj zaštiti na godišnjem nivou i 25-30 jedinica krvi po bolesničkoj postelji u visoko specijalizovanim zdravstvenim ustanovama tercijarne zdravstvene zaštite na godišnjem nivou), iznose oko 97.000 jedinica krvi.
Tokom 2006. godine krv je dalo 50.252 Beograđana, a ekipe Instituta za transfuziju krvi su u deset okruga Centralne Srbije prikupile još oko 16.000 jedinica krvi. Oko 10.000 jedinica krvi preuzeto je iz Vojvodine i sedam okruga južnog dela Centralne Srbije. Dakle, zdravstvenim ustanovama Beograda isporučeno je oko 76.000 jedinica krvi.
Dnevne potrebe Beograda kreću se u rasponu od 300 do 400 jedinica krvi, a Srbije u celini oko 1.000 jedinica krvi dnevno.
Gde se i kada u Beogradu može dati krv?
Institut za transfuziju krvi Srbije organizovano prikuplja krv tokom čitave godine. Četiri mobilna tima svakodnevno prikupljaju krv na terenu, transfuziološki autobus stalno je lociran na Trgu Republike i radi od 11 do 16 sati, a krv se može dati i na dobro poznatoj adresi u Ulici Svetog Save 39, u Institutu, svakog radnog dana od 07 do 19 sati, subotom i na dane praznika od 08 do 15 sati. U Beogradu krv se može dati i u kliničko bolničkim centrima Zvezdara, Zemun i Dr Dragiša Mišović svakog radnog dana od 07 do 14 sati. Odeljenje za kliničku transfuziju Instituta za transfuziju krvi Srbije locirano u Urgentnom centru Klinickog centra Srbije koje isporučuje krv bolnicama, radi 365 dana u godini, 24 sata dnevno. (U Srbiji krv može da se da u Zavodima za transfuziju krvi u Novom Sadu i Nišu, kao i u 44 službe za transfuziju koje rade u okviru bolnica.)
Ko može da bude davalac krvi?
Krv mogu da daju zdrave osobe, stare od 18 do 65 godina, muškarci u intervalima od 12 nedelja, a žene u intervalima od 16 nedelja. Pre davanja krvi davalac popunjava upitnik, podvrgava se lekarskom pregledu i kontroliše mu se vrednost hemoglobina.
Ko su davaoci krvi u Srbiji?
Zaposleni 69,18 %
Učenici 10,30 %
Studenti 13,02 %
Ostalo građanstvo 7,5%
Okruzi sa najvećim % davanja krvi u srbiji u 2006.
god.
U Srbiji postoji izražena regionalna neujednačenost
u dostignutom nivou davalaštva krvi.
Severno banatski okrug 4,33 %
Južno bački okrug 4,24 %
Severno bački okrug 3,78 %
Borski okrug 3,35 %
Grad Beograd 3, 24 %
Komparativni prikaz procenta davanja krvi u Srbiji i zemljama
iz okruženja
Srbija 2,95 %
Albanija 0,5 %
Makedonija 2,7 %
Grčka 2,6 %
Bugarska 1,9 %
Rumunija 1,7 %
BIH 1,8 %
Crna Gora 2,1 %
Hrvatska 3,6 %
Slovenija 4,5 %
Mađarska 4,5 %
Moldavija 1,7 %
Procenat davanja krvi u pojedinim zemljama EU
Španija 3,7 %
Francuska 6 %
Škotska 6 %
Holandija 6 %
Danska 8 %