Izvor: 24sata.hr

Kada je bio sagrađen, Ajfelov toranj bio je najviša građevina na svetu. Podignut je na današnji dan 1889. godine. Francuski književnik Gi de Mopasan je gotovo uvek ručavao na vrhu tornja.

Trebalo je da je sruše

Ajfelova kula bila je sagrađena za Svetsku izložbu 1889. godine u Parizu i nije bilo u planu da trajno ostane izložena. Plan je bio da se sruši 1909. godine, ali se to nije dogodilo jer je poslužila kao radijska antena. Prvobitno je trebalo da bude sagrađena u Barseloni, ali je projekat tamo odbijen.

Najposećenija znamenitost

Ajfelova kula otvorena je svih 365 dana u godini, čak i na Božić. Jedna je od najposećenijih znamenosti na svetu. Samo u 2011. posetilo ju je 7 miliona ljudi. Poslednji lift do vrha leti polazi u ponoć, a tokom ostalih godišnjih doba u 23 časova.

Hitler do vrha morao pešice

Kada je nacistički vođa Adolf Hitler tokom Drugog svetskog rata posetio Pariz, Francuzi su presekli kablove lifta da bi ga naterali da se pešice penje do vrha. Ka vrhu vodi 1.665 stepenica.

'Udala' se za Ajfelov toranj

Amerikanka Erika 'Aja' Ajfel je s Ajfelovim tornjem u srećnom braku već osam godina. Erika se 'udala' za toranj nakon što je 2004. godine, kada ga je prvi put posetila, ‘osetila privlačnost’. Na drugu godišnjicu braka u emisiji 'Good Morning America' objasnila je da je ljubav prema stvarima 'osnažuje'.

Prevarant 'prodao' toranj

Jedna od najpoznatijih svetskih varalica Viktor Lustig je 1925. godine iskoristio haotičnu situaciju oko Ajfelove kule i uspeo da je 'proda' otkupljivačima metalnog otpada. Najnaivniji među njima, Andre Poason, deo je za metal 70 hiljada dolara, a ovaj mu uručio nevažeću priznanicu.

Konkurencija u Londonu

London je tri godine nakon izgradnje Ajfelove kule u Parizu odlučio da izgradi još bolji i veći toranj. Gradnja je počela 1891. godine. Ipak, projekat je propao jer je građevina već na početku bila vrlo nestabilna, pa se tokom gradnje odustalo od planova. Nedovršena konstrukcija srušena je 1907. godine.

Padobran se nije otvorio

Francuski krojač i izumitelj Franz Rajhelt poginuo je 4. februara 1912. godine u skoku s Ajfelovog tornja, dok je testirao padobran koji je sam dizajnirao. Bio je poznat kao 'Leteći krojač'.

Menja visinu

Zbog razlika u spoljašnjoj temperaturi, visina tornja svakodnevno varira. U zavisnosti od temperature može da ‘poraste’ ili se smanji za 15-ak centimetara. U vreme kada je izgrađen, bio je najviša građevina na svetu. Danas se nalazi na devetom mestu liste.

Ajfel je na vrhu napravio stan

Gistav Ajfel je odlučio da na vrhu Ajfelove kule napravi minijaturan stan za lične potrebe. Nalazi se na visini od 305 metara, a prema Henriju Žeraru, koji je o stanu pisao 1891. u svojoj knjizi ‘La Tour Eiffel de Trois Cent Metres’, u njemu se nalaze drveni nameštaj, slike i jedan veliki klavir.

Gradilo ga je 300 radnika

Boja koja prekriva sve površine tornja teži približno kao deset odraslih slonova. Nanosi se svakih sedam godina, kako bi se toranj zaštitio od rđe. Gradilo ga je ukupno 300 radnika, koji su upotrebili 18.038 komada kovanog gvožđa i spojili ih pomoću 2,5 miliona zakivaka. Da je građen danas, koštao bi oko 31 milion američkih dolara.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.