Izvor: B92

Da li su spomenici makedonske prestonice koji su nikli u okviru projekta Skoplje 2014 primer kiča, ili nacionalni ponos ove zemlje? Ovo pitanje obrađeno je u onlajn izdanju američkog lista "Huffington Post".

Vinston Čerčil pokazuje znak pobede sa krova Ministarstva spoljnih poslova. Aleksandar Veliki upire moćnim mačem sa vrha ogromne fontane koja “svira” klasičnu muziku. Njegov otac Filip II stoji na visokom mermernom pijadestalu podignute pesnice okružen stambenim zgradama u socijalističkom stilu i smećem.

Sve te grandiozne građevine, spomenici, fontane i mostovi – neke završene, neke ne – kite centar prestonice Makedonije kao deo vladinog projekta pod nazivom – Skoplje 2014.

On bi trebalo da obnovi izgubljene znamenitosti porušene zemljotresom 1963, piše Huffington Post.

Jedna od najvećih urbanističkih avantura u Evropi već je kritikovana od strane mnogih Makedonaca koji projekat opisuju kao kič s ciljem da se odvrati pažnja javnosti sa problema u kojima se država nalazi – poput uništene ekonomije i nezaposlenosti koja ovde iznosi oko 30 odsto.

Projekat koji je počeo 2008. naročito je kritikovan zbog njegove cene – budući da neke od 20 novih građevina i više od 40 spomenika koštaju od 80 do 500 miliona evra u zavisnosti od zvaničnih i nezvaničnih procena.

Takođe, lokalno stanovništvo tvrdi da je novac mogao biti mudrije iskorišten na izgradnju novih stambenih zgrada, fabrika ili puteva, ali određen broj njih misli da je projekat stvar nacionalnog ponosa.

Prince Roy / Flickr.com

“Nije trebalo da izgrade tako mnogo spomenika u tako kratkom periodu”, tvrdi Dimitrije Markozanski, slikar.

“Promene treba da budu postepene. Ja sam slikar i mojim kolegama i meni se sviđa kako to sve izgleda, ali je suviše natrpano. Ne smemo ući u Evropsku uniju sa mentalitetom malog grada. Ovaj grad treba da bude metropola”.

Napetost zbog ovog poduhvata dostigla je vrhunac marta 2009. kada je grupa studenata Arhitektonskog fakulteta u Skoplju mirno protestovala protiv projekta, a onda pretučena od strane nacionalističkih aktivista u prisustvu policije i medija.

U središtu ove ujdurme je 28 metara visoka bronzana statua pod nazivom “Ratnik na konju”, koji neodoljivo podseća na Aleksandra Velikog, drevnog grčkog heroja.

Zvaničnici su pažljivo odvagali da nije mudro nazvati ga “Aleksandrom” budući da se Makedonija i Grčka već 21 godinu spore o pravu ovog regiona na antičko nasleđe.

Grčka tvrdi da njen severni sused polaže lažno pravo na ime, istoriju i antičko nasleđe i blokirala je njen pristup Evropskoj uniji i NATO paktu.

Makedonci, s druge strane, tvrde da imaju jednaka prava kao Grci da sebe nazivaju potomcima Aleksandra i da je Makedonija u davna vremena bila jedinstvena geografska teritorija čiji heroji pripadaju sada odvojenim državama.

Nikolovskii / Flickr.com

Jedan od glavnih simbola projekta je Porta Macedonia, trijumfalni luk smešten u blizini Makedonskog trga.

Ova 21 metar visoka konstrukcija simboliše dugu borbu za nezavisnost Makedonije (zemlja je postala nezavisna od Jugoslavije 1991.) a 32 reljefa na njemu oslikavaju događaje iz ranije istorije i borbi.

Među mnogim monumentalnim građevinama koje su i dalje u fazi izgradnje na obalama reke Vardar su novi arheološki muzej, sedište finansijske policije i zgrada Ministarstva komunikacija – sve u različitim neoklasičnim i baroknim stilovima.

Nova zgrada Ministarstva spoljnih poslova ima nekoliko statua pokojnih zvaničnika uz ivicu krova uključujući i Čerčila i američkih predsednika Džordža Vašingtona i Abrahama Linkolna.

Dva pešačka mosta, svega desetak metara udaljena jedan od drugog, nedavno su završena.

Jedan od njih Most umetnosti, krasi 29 bronzanih skulptura poznatih slikara, pisaca, kompozitora i muzičara.

Osim Aleksandra Velikog, njegovog oca i majke, u Skoplju možete pronaći i statuu Majke Tereze, pokojne dobitnice Nobelove nagrade, koja je rođena u makedonskoj prestonici.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.