Izvor: punkufer.hr

Negde početkom 40-ih godina prošlog veka Opatija se prometnula kao omiljeno turističko odredište.

Od tada pa do danas, svake godine ugošćuje sve više posetilaca koji ovde dolaze kako bi uživali u prekrasnom moru, velelepnim vilama i carskom ugođaju koji grad nudi.Često nazivana i biserom Jadrana, smeštena podno padine planine Učke i na samoj obali Kvarnerskog zaliva, Opatija će oduševiti svakog posetioca specifičnom klimom, prekrasnom arhitekturom, negovanim parkovima i šetalištima, kojima možete šetati tokom cele godine.

Samo naselje prvi se put spominje 1453. godine, a turistički razvoj započinje pre 170 godina. Vrata turizmu otvorio je riječki patricij, koji je u Opatiji izgradio svoj letnikovac Villa Angiolina. Ali, pravi potencijal mesta prepoznaje se pod vladavinom Austro-Ugarske, čiji su stanovnici jednostavno obožavali Opatiju.

Prvi hotel izgrađen je 1884. godine i to je bio hotel kakav još nije bio viđen na ovim područjima. Hotel Quarnero imao je 60 soba, ali i paviljon sa zatvorenim bazenom za kupanje u zagrejanoj morskoj vodi. Paralelno s njegovom gradnjom, gradio se i obalski put od Voloskog preko Opatije do Lovrana, danas popularni Lungomare.

Nedugo nakon izgradnje hotela počinju, kao gljive posle kiše, da niču raskošne vile i letnikovci u kojima su letovali pripadnici viših staleža. U ono vreme imati vilu u Opatiji bio je najveći statusni simbol kojega je pojedinac mogao imati.

Specifičnost klimatskih karakteristika opatijskog područja ubrzo je prepoznata i sa zdravstvene strane. Tako je Opatija 1889. godine proglašena klimatskim llekovitim mestom, čime je stala uz bok popularnim Karlovim Varima, Kanu i Nici.

U ono doba u Opatiji su lečili najpoznatiji lekarii u Monarhiji, otvaraju se mnogi sanatorijumi, ali se grade i mnoga kupališta i uređuju parkovi. Lepotu grada prepoznaju mnogi kraljevi i carevi, ali i književnici, filozofi, pisci, pesnici i muzičari s kraja 19. i početka 20. veka.

Franjo Josip I, rumunjska kraljica Elizabeta, carica Sisi, Čehov, Džejms Džojs Isadora Danka i Đakomo Pučini samo su neki iz redova slavnih i bogatih koji su hteli da buduviđeni u Opatiji. Jer u ono doba vredelo je videti i biti viđen, a upravo za to se dolazilo u Opatiju.

Nedugo nakon II svetskog rata Opatija se prepoznaje kao idealna destinacija za kongresni turizam. Otvaraju se prvorazredni kongresni centri, odličan smeštaj, ali počinje da se nudi i velnes kao novi vid opuštanja i odmora.

Velika pažnja usmeravala se na ljubazno i edukovano osoblje te se za ljude koji su radili u Opatiji uvrežilo mišljenje kako su to najbolji radnici koji postoje u turizmu.

Velnes centri razvijali su se kroz godine te se nije moglo dozvoliti da Opatija kaska za ostatkom sveta. Tako se uvek znalo da se u Opatiji može uživati u najnovijim vrstama masaža, saunama, ali i upoznati se s trendovima koji su navirali s dalekog Istoka i ovde pronalazili svoje poklonike.

Danas Opatija ne živi na staroj slavi nego uporno ulaže u razvoj ponude. Tako ćete ovde pronaći neke od najboljih hotela na Jadranu, restorana koji s razlogom slove kao najbolji u Hrvatskoj, ali i uživati u prekrasnim parkovima i dugim šetnjama uz morsku obalu.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.