Izvor: B92

Šabačka Udruženja EKOS, i Evropski centar za ekologiju pokrenuli su inicijativu da se planina Cer stavi pod zaštitu.

Planina bogata kulturno-istoprijskim spomenicima od rimskog doba, do prvog Svetskog rata, gde je i izvojevana prva pobeda srpske vojske, osim sporadičnih inicijativa, nikada nije ozbiljnije razmatrana kao prostor vredan zaštite.

Priroda, istorija i kultura, na Ceru su vekovima stvarale svoj put. Položena na migratornom putu ptica selica, bogata bujnim šumama, dobar je domaćin mnogim biljnim i životinjskim vrstama.

„Na ovom području je evidentirano sedam tipova hrastovih šuma, pet tipova bukovih šuma i jadan tip mešovitih šuma. U sastojinama bukovih šuma pronađena je prvi put i biljka krvavica koja pripada mediteranskom atlanskom elementu“ – kaže Olivera Vasić Kikanović iz udruženja „Ekos“.

„Zapadna kapija Srbije“ kako nazivaju planinu Cer, sa svojim padinama i krajolicima, gustim šumama i vidikovcima sa kojih se pruža pogled na mačvansku ravnicu, lepa je u svako godišnje doba. Svoj trag na njoj ostavljali su mnogi, o čemu svedoče vidljivi ostaci rimskog utvrđenja. U nepreglednoj šumi planine, na visini od 607 metara, uzdiže se kula Trojanovog grada, iz trećeg veka.

„To je nekada bilo najveće vojno utvrđenje na Ceru. Pored njega, tu je i Kosanin grad iz četvrtog veka. Kosanin i Trojanov grad nekada su bili povezani rimskim putem jer je to bila komunikacija između ta dva utvrđenja. Tu je i vizantijsko utvrđenje Konjuša iz VI i VII veka“, kaže Ana Pavlović, turistički vodič.

Nedavna istraživanja pokazala su da se ovde i u praistorijsko doba vadio kalaj. Podaci o rudnom bogatsvu sadžani su u udžbenicima, kao i vrednosti zanimljive istraživačima i ljubiteljima prirode. Ipak, nikada nije stavljena pod zaštitu, jer nije bilo inicijative.

„U Srbiji trenutno postoji šest odsto zaštićenog prirodnog dobra, dok evropski standard propisuje 17 odsto zaštićenih prirodnih dobara. Sa 19 hiljada hektara Cer značajno doprinosi povećanju procenta zaštićenih površina i približavanju evropskom standardu“, kaže Nemanja Arsenović, Evropski centar za ekologiju.

Ovde su se rađali junaci, ali i ginuli za slobodu svog naroda. U čast njihove pobede podignuta je spomenik u čijim temeljima su sahranjeni posmrtni ostaci palih ratnika. Sve te tajne čuva planina, čija zaštita će uskoro biti predmet nadležnog zavoda za zaštitu prirode.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.