Izvor: Beta

Oko 80 odsto Srbije čine ruralna područja, a i pored toga ruralni turizam, koji bi mogao znatno da unapredi turističku ponudu zemlje, nedovoljno je razvijen, rečeno je danas u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Sekretarka Udruženja za turizam PKS Dragana Šabić kazala je novinarima da Srbija ima "fantastične potencijale" za razvoj ruralnog turizma, ali da je za njegov razvoj potrebno aktivnije učešće države.

"Potrebno je da se ljudima koji se bave tom delatnošću omoguće bolji uslovi, edukacija, potrebna je bolja saradnja ministarstva turizma i ministarstva poljoprivrede, jer ima slučajeva da su pojedine strategije ta dva sektora dijametralno suprotne", kazala je Šabićeva.

Prema njenim rečima, treba punaprediti i svest stanovništva o značaju ruralnog turizma i ekonomskom razvoju koji to može da donese.

Foto: Tanjug / Jaroslav Pap

Najveći problem, kako je navela Šabićeva, jeste to što o dolascima turista u seoska područja Srbije ne postoje konkretni statistički podaci.

"U okviru Agencije za privredne registre treba da postoji registar koji bi imao podatke o kategorizovanim seoskim domaćinstvima, lokalne samouprave su u obavezi da jednom u četiri meseca dostavljaju te podatke, ali nažalost taj registar još nije usvojen", naglasila je.

Na sastanku Grupacije za seoski turizam u PKS ocenjeno je da država treba da pomogne u kategorizaciji seoskih turističkih domaćinstava i uspostavljanju registra u APR.

Direktorka te grupacije Jasminka Stanojčić rekla je na skupu da je odnos države prema toj delatnosti "neprimeren".

Foto: Tanjug / Jaroslav Pap

Dušan Vidak iz etno-sela Čerević na Fruškoj gori ukazao je na to da problem predstavlja i to što svako privredno društvo koje se bavi seoskim turizmom, da bi poslovalo, mora imati ugovor s lokalnom turističkom organizacijom (TO).

Pošto, kako je naveo, nemaju sva sela turističke organizacije, moraju radi potpisivanja vaučera s gostima otići do najbliže TO, pa se onda vratiti u smeštaj. U njegovom slučaju najbliža TO je u Sremskim Karlovcima i udaljena je 30 kilometara.

Problem je, kako je naveo Vidak, i prijava stranih turista, te je upućen zahtev nadležnima da se omogući prijava stranaca elektronskim putem.

Sanja Knežević iz etno-sela Latkovac u opštini Aleksandrovac, dodala je da Srbija seoski turizam treba da zaštiti kao svoju prepoznatljivu robnu marku, navodeći da za privlačenje turista posebno treba iskoristiti to što su pojedina sela ostala "začaurena u nekom vremenu" i nisu se razvijala.

Prema njenim rečima, ono što strane i domaće turiste "ostavlja bez daha" u srpskim selima su zdrava hrana, čist vazduh, divna priroda, tradicija, običaji, kultura, muzika i stari zanati.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.