Izvor: Tanjug

Grupa ronilaca iz Nemačke boraviće početkom aprila na Staroj planini, gde će istraživati izvor Vrelo, za koje se pretpostavlja da ističe iz ogromnog podzemnog kraškog jezera i za istraživače još uvek predstavlja veliku misteriju.

Izvorište se nalazi na istoimenom izletištu u srcu Stare planine, a ronioci nikada nisu uspeli da otkriju njegovu dubinu, niti razlog zbog koga svake godine, negde oko Preobraženja, misteriozno presuši na samo par sati, da bi se ubrzo ponovo aktiviralo.

Direktor Turističke organizacije Pirot (TOP) Bratislav Zlatkov kaže za Tanjug da su ronioci iz Nemačke, zajedno sa svojim kolegama iz Srbije, ovde već boravili prošle godine i da su se spustili do 48 metara dubine, ali dublje nisu mogli jer nisu imali specijalizovanu opremu za ekstremne uslove ronjenja.

Za početak aprila najavilli su ponovni dolazak sa specijalnom opremom i onda planiraju da u potpunosti istraže Vrelo, koje ih je oduševilo zbog vela mistike kojim je okruženo.

Na dubini od 48 metara, oktobra prošle godine, oni su došli do takozvanog sifonskog vrela koje je, kako pretpostavljaju, sistemom spojenih sudova spojeno sa ogromnim podzemnim kraškim jezerom. Iz njega je voda šikljala ogromnom brzinom i nisu smeli da idu dalje, ali sada planiraju da ponesu opremu koja će im omogućiti da i tu prepreku savladaju, kaže Zlatkov.

Prema njegovim rečima, TOP će nastojati da se ovo izletište i samo izvorište potpuno uredi, obeleže prilazi izvoru s obzirom na ogroman turistički potencijal koji ovo mesto ima.

Cela Stara planina, ističe Zlatkov, predstavlja zaista neverovatan biser prirode koji je sve popularniji kod turista, naročito onih koji žude za adrenalinom, boravkom u netaknutoj prirodi, u selima sa autentičnom arhitekturom u kojima imate osećaj kao da je vreme stalo pre par stotina godina.

U prilog tome govori i ogromno interesovanje na prošlog meseca održanom Sajmu turizma u Beogradu, gde je podeljeno više od 10.000 brošura o Staroj planini, ali i o pirotskom kačkavalju, siru, peglanoj kobasici, jagnjetini, pirotskom ćilimu i drugim brendovima ovog kraja, navodi Zlatkov.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.