Prekid gradnje autoceste do Dubrovnika

Osim na Dalmatini kod Vrgorca, prekinut će se radovi i na tunelu 'Sveti Ilija' te na autocesti Zagreb - Sisak, a morat će se odustati i od izgradnje mosta na Dravi na koridoru 5c

Izvor: Jutarnji.hr

Zbog prezaduženosti, Hrvatske autoceste neće biti u mogućnosti u idućim godinama dizati nove kredite, a kao glavna posljedica takvog stanja bit će zaustavljanje gradnje autoceste Zagreb - Dubrovnik od Vrgorca do Ploča, te odustajanje od dovršetka tunela “Sveti Ilija” kroz Biokovo nakon što se do kraja ove godine probiju tunelske cijevi, piše Slobodna Dalmacija.

Tu neslužbenu informaciju dobili smo od izvora bliskih vladajućoj koaliciji, a temelje se na četverogodišnjem planu izgradnje i investicija 2009. - 2012. što ga je Povjerenstvu za ceste nedavno uputio HAC.

Naime, Hrvatske autoceste se prema kriterijima EUROSTAT-a, statističkog ureda Europske unije, smiju zaduživati maksimalno do razine dvostrukih godišnjih prihoda te kompanije. Projekcije HAC-a govore da će ove godine ukupni prihodi biti na razini od oko 2,74 milija rde kuna, a kreditne obveze 1,3 milijarde kuna, iduće godine prihodi bi trebali iznositi oko tri milijarde kuna, a obveze 1,4 milijarde kuna, dok bi 2011. ukupni prihodi iznosili 3,2, a obveze 1,4 milijarde kuna.

To znači da bi bilo kakvo veće zaduženje HAC-a “probilo“ zaduženje iznad dvostrukih prihoda kompanije, te su u HAC-u zbog toga predvidjeli drastično smanjivanje investicija do 2012. Tako bi s 3,6 milijardi kuna investicija u ovoj godini, ta stavka u 2010. pala na 1,3 milijarde kuna, u 2011. na 850 milijuna kuna, a u 2011. na samo 400 milijuna kuna.

Kako smo neslužbeno doznali, HAC od Vlade traži da na sebe preuzme dio njegovih kreditnih obveza kako bi se ta tvrtka mogla zadužiti za nove investicije.

No Ivan Šuker, ministar financija, rekao nam je kako ne zna za sadržaj novog plana izgradnje HAC-a, te da stoga ne može komentirati ni mogućnost Vladina preuzimanja dijela HAC-ovih kreditnih obveza.

Od većih infrastrukturnih projekata, HAC bi morao odustati i od izgradnje autoceste Zagreb - Sisak, a radovi bi prestali kod Velike Gorice, te bi se odustalo i od izgradnje mosta na Dravi na koridoru 5c, odnosno autocesti Osijek - mađarska granica.

Odustajanje od gradnje autoceste Zagreb - Dubrovnik kod Vrgorca i dovršetka tunela “Sveti Ilija” HAC ne bi trebalo stajati ništa više od plaćanja radova koji će biti izvedeni, jer novi poslovi nisu ugovarani. Međutim, odustajanje od ugovorenih, a neizvedenih radova na autocesti Zagreb - Sisak i mosta na Dravi rezultiralo bi nadoknađivanjem svih troškova koje su izvođači već imali do zaustavljanja radova, te plaćanjem osiguranja i zaštite, odnosno konzerviranja radova.

Postoji i mogućnost da ti izvođači tuže HAC zbog raskida ugovora na ime neostvarene dobiti, no u HAC-u su do sada na takvu mogućnost odgovarali tvrdnjom kako izvođači radova nemaju pravna uporišta za takve tužbe.

Ministar Kalmeta nije htio komentirati zaustavljanje radova i uputio nas je da službeni stav tražimo od HAC-a. Marijo Lovrinčević, član Uprave, potvrdio nam je da HAC ima problema s razinom kreditnih obveza i da bi volio da se pronađe model koji bi omogućio nastavak gradnje. Katastrofa građevinara

Sada se situacija na tržištu donekle promijenila i HAC ima mogućnost pronalaska kreditora, ali zbog prevelike se zaduženosti, na temelju kriterija Eurostata, više uopće ne smije zaduživati.

Ako država ne uskoči kao investitor ili ne preuzme dio kreditnih obveza HAC-a, smanjivanje investiranja u cestovnu infrastrukturu s četiri milijarde kuna godišnje na 400 milijuna kuna u 2011. imat će katastrofalan utjecaj na građevinsku industriju, što će se jako osjetiti i na smanjenom rastu domaćega gospodarstva. Kamata 9 posto

Struktura prihoda HAC-a omogućuje toj tvrtki da od naknada za gorivo i koncesija za korištenje objekata na autocestama rješava problem “tekućeg održavanja“, dok su za investicije potrebni krediti.

Prvi veći problemi s nalaženjem novih kredita HAC je imao prije četiri mjeseca, kad nije mogao pronaći financijsku instituciju koja bi mu odobrila zajam, a problem je riješen zaduživanjem kod J. P. Morgana uz kamatu od čak devet posto.

Foto: Branimir Boban/CROPIX