Izvor: glassrpske.com

Krajem 1975. godine (27. novembra) postavljeni su poslednji metri pruge Beograd - Bar. Više od 100 godina, pre konačne realizacije, ona je bila u strateškom, ekonomskom, graditeljskom programu i želji Srbije, ali je ovaj najveći jugoslovenski građevinski poduhvat počeo tek 1952.

Više od 27 odsto pruge prolazi kroz tunele i ide preko vijadukta i mostova. Pruga koja ima 254 tunela i 234 mosta dugačka je 476 kilometara, od čega je 301 na teritoriji današnje Srbije. Prugu je u potpunosti finansirala Srbija iako je ona imala mnogo širi značaj. Time je otvoren robni put za Jadransko more.

Pruga Beograd - Bar je međunarodna železnička linija izgrađena u SFRJ koja je povezala glavni grad Jugoslavije sa morskom lukom.

Prilikom gradnje pruge nije se mnogo obraćalo pažnje na činjenicu da devet kilometara pruge prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, ali je to kasnije postalo zanimljivo. Na teritoriji Republike Srpske danas postoji takozvana "ćelija" Štrpci, ali tu voz ne staje već služi samo kao ćelija za posebne situacije.

U ovom grandioznom poduhvatu izgrađena su 254 tunela u ukupnoj dužini od 114,4 km. Najduži tunel je "Sozina" na dionici Podgorica - Bar od 6.170 metara. Sledeći tuneli po dužini su "Zlatibor", "Trebešnica", "Goleš"…

Na pruzi je i najviši železnički most u Evropi. Na njoj su izgrađena i 234 mosta u ukupnoj dužini od 14,6 km. Most iznad Male reke je najviši u Evropi. Dužine je oko 500, a visine 200 metara. U stubove je ugrađeno 23.000 metara kubnih betona, a čelična konstrukcija je teška 25.000 tona.

Tačno 30. maja 1976. godine iz Beograda je krenuo prvi voz ka Baru i time je zvanično uspostavljen železnički saobraćaj između Srbije i Crne Gore. Dva dana ranije, 28. maja, barskom prugom je prošao "plavi voz", u kome je prvi putnik bio predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom i njegova brojna svita iz svih republika.

O barskoj pruzi u svojim "Sećanjima" akademik Dejan Medaković je 28. maja 1976. godine zapisao:

"Danas je prošao prvi voz za Bar. Veliko slavlje. Tito govori da je pruga delo svih naroda i republika Jugoslavije. Da je tako, bio bih radosniji, spokojniji. Drugi su bili protivni pruzi, novac nisu dali i sve su učinili da je spreče. Čak i u famoznoj deobi fondova, Srbija se odrekla preostale savezne obaveze i sama je finansirala prugu. Podaci o narodnom zajmu biće još porazniji za druge. A sad, kad je sve gotovo, zajedno samo je gradili. Opet se to čini radi viših ciljeva..."

Još osamdesetih godina 19. veka u Srbiji se počelo govoriti o jadranskoj železnici i o želji Srbije "da izađe na more". Bilo je mnogo natezanja, problema, osporavanja... I ratovi su učinili svoje: dva balkanska i Prvi svetski rat, pa zatim i Drugi svetski rat, uoči koga su počeli izvesni radovi između Valjeva i Kosjerića, na Bukovima. Posle Drugog svetskog rata, 20. jula 1951. godine, Privredni savet Vlade FNRJ odobrio je sadašnji pravac pruge Beograd - Bar, pa su naredne godine počeli radovi na deonicama Resnik - Valjevo i Titograd - Bar, a 1955. godine i na deonici Priboj - Prijepolje. I u Društvenom planu za period 1961 - 1965. godine bilo je predviđeno da se pruga "u periodu posle 1965. godine završi u najkraćem roku". I pored svega rečenog, radovi su sporo odmicali, jer su u to svoje prste umiješala i republička rukovodstva Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Odlučujuću prekretnicu u nastavku radova na pruzi Beograd - Bar imalo je savetovanje o problemima izgradnje pruge Beograd - Bar. Užičko savetovanje održano je 17. januara 1965. godine.

Zbog sve češćih prigovora, u toku 1966. godine Savezno i Privredno veće Savezne skupštine usvojili su Zakon o učešću Federacije za dovršenje izgradnje pruge Beograd - Bar. Međutim, i pored Zakona, Federacija nije ispunjavala svoje preuzete obaveze, sa gradnjom pruge se i dalje kuburilo, politiziovalo i ometalo. U takvoj situaciji Republika Srbija je od 1971. godine u celini preuzela finansiranje dovršetka izgradnje pruge kroz Srbiju. Raspisan je i narodni zajam, pa je krajem maja 1976. godine konačno barska pruga puštena u redovan saobraćaj.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.