7 manje poznatih arhitektonskih čuda (FOTO)

Zaboravite na Tadž Mahal i Koloseum - ovo su neke od najimpresivnijih građevina na svetu.

Izvor: B92

Utorak, 21.04.2015.

16:38

Default images

Palata Parlamenta u Bukureštu, Rumunija

U pitanju je najveća, najskuplja i najteža civilna administrativna građevina na svetu. Sagrađena je u neoklasičnom stilu 1984. godine, u doba vladavine Nukole Čaušeskua. Ima 12 spratova i oko 3.100 soba koje se prostiru na 330.000 kvadratnih metara. Nažalost, ove građenje građevine ovih razmera zahtevalo je rušenje velikog dela gradskog jezgra, uključujući poznate istorijske delove grada, 30 crkvi i sinagoga, i oko 30.000 domova.
Džamija šeika Loftolaha, Iran

Nalazi se na trgu Nagš-i Džahan, i predstavlja jedno od najelegantnijih i najprefinjenijih rešenja iranske arhitekture. Podigao ju je šah Abas I između 1603. i 1619. godine, a ime je dobila po vladarevom tastu, šeiku Loftolahu. Zanimljivo je to što nikada nije imala minarete i dvorište, najverovatnije zato što nikada nije bila namenjena javnoj upotrebi, već kao sakralno mesto koje stajalo na raspolaganju ženama iz šahovog harema. Najverovatnije iz tog razloga do molitvene sale dolazi se dugačkim podzemnim prolazom, a dekoracija džamije jedan je od najizvanrednijih primera islamske umetnosti.

Velika Džamija u Đeneu, Mali

U pitanju je najveća građevina od blata na svetu, izgrađena gotovo u potpunosti od zemljanih opeka sušenih na suncu, peska i maltera na bazi blata. Smatra se vrhuncem sudansko-sahelijskog arhitektonskog stila, a od 1988. godine pod zaštitom je UNESCO-a.
Tvrđava Deravar u Pakistanu

Ova tvrđava monumentalnih razmera sastoji se od 40 bedema koji se izdižu iz pustinje u kvartatnoj fomaciji. Zanimljivo je što većina Pakistanaca ne zna za nju, iz dobrog razloga: Da bi se došlo do tvrđave, potrebno je unajmiti vodiča sa vozilom na 4 točka i poći na celodnevno putovanje od Bahavalpura do pustinje Čolistan, gde se tvrđava nalazi. A da bi se kročilo u samu građevinu, potrebno je dobiti dozvolu od emira ili lokalnog vladara.
Veliki zid u Radžahstanu, Indija

Za Veliki kineski zid svi smo čuli, ali malo ko zna da Indija ima svoju verziju ovog arhitektonskog čuda. U pitanju je drugi najveći zid sveta, poznat i pod imenom Kumbalgar. Sagrađen 1443. godine od strane lokalnog vladara Rane Kumbe, a proširen u 19. veku. Dug je 36 kilometara, debljina zidova na pojedinim mestima doseže do 4,5 metra, i ima 7 utvrđenih kapija. Uprkos tome što u svojoj unutrašnjosi krije više od 360 hramova, ovaj zid ostaje nepoznanica za većinu svetskog stanovništva.

Čand Baori u Radžahstanu, Indija

Čand Baori jedna je od najzapostavljenijih turističkih atrakcija u Indiji. Izgrađena je u vreme kralja Čande, pripadnika dinastije Nikumba, između 800. i 900. godine. Osnova bunara je kvadratne forme, a građevina je visoka 13 spratova. Najkarakterističniji motiv građevine predstavljaju zidovi čijom se dužinom prostiru useci dvostrukog stepeništa koji se spuštaju na dubinu od oko 30 metara, gde se prostire bazen sa smaragdno zelenom vodom. Sa svojih 3.500 stepenika, Čand Baori je jedna od najdubljih i najvećih građevina sveta.
Stari most u Mostaru, Bosna i Hercegovina

Stari most iznad Neretve, sagrađen od 456 blokova lokalnog kamena 1566. godine, projektovao je turski arhitekta Mimar Hajrudin. Sa 4 metara širine, 30 metara dužine i 24 metara visine, predstavlja jednu od najprepoznatljivijih znamenitosti grada i jedan od vrhunskih primera islamske arhitekture na Balkanu. Most je uništen 1990. godine tokom rata u Bosni, a 2004. godine ponovo je otvoren za javnost.
Foto: Dennis Jarvis, Juan Manuel Garcia, sajjad butt, Max Pfandl, Ramón/Flickr.com

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: