Krf - smaragd Jonskog mora

Krf je ostrvo bogate istorije, raznolikih plaža i od posebnog značaja za srpski nacionalni identitet. U Grčkoj nas svuda očekuje bliskost i gostoprimstvo, ali se u Kerkiri naši turisti osećaju kao kod kuće.

Izvor: Izvor: Jelena Matijeviæ / Veèernje novosti

Sreda, 16.04.2014.

08:33

Default images

Smaragdno ostrvo, dragulj Jonskog arhipelaga... Sve su ovo sinonimi za Krf. Iako vizantijski Korfio, Grci mu čuvaju staro ime - Kerkira, po istoimenoj nimfi koju je bog mora Posejdon doneo na ovo ostrvo.

Gostoprimljivost Krfljana danas je samo jedan od razloga zbog kojih ovo ostrvo godišnje poseti više od milion turista. Na dobrom glasu je, pre svega, zbog izbora predivnih plaža, od kamenitih na severu ostrva, šljunkovitih na središnjim obalama, do peščanih na jugu. Štaviše, ako dođu automobilom ili ga iznajme na 10 do 15 dana, gosti mogu obići celo ostrvo i svako od 42 poznata, bogato uređena letovališta. Dasija, Ipsos, Kasiopi, Roda, Sidari, Agios Georgios, Paleokastrica, Glifada i Kasiopi samo su neka od njih. U luksuzu i dobrom smeštaju ne oskudeva nijedno mesto, ali važi pravilo da je na zapadnoj obali voda hladnija i da je vetrovitije, dok istočnu obalu zapljuskuju mirnije, toplije vode do poznih septembarskih dana.

Ako su, pak, željni "divljih" plaža, Krf im neće uskratiti ni to zadovoljstvo, jer ih ima na svakom koraku. Dovoljno je da se raspitaju kod meštana, koji kad čuju da su turisti Srbi, razvuku širok osmeh i obavezno preporuče makar tri. I zaista, kada je reč o našim turistima, oni svuda u Grčkoj osećaju bliskost i gostoprimstvo, ali su na Krfu jednostavno kao kod kuće!

Onima koji bi i na odmoru da se rekreiraju i "podižu" adrenalin, zeleno ostrvo, takođe, pruža bezbroj mogućnosti. Najtraženiji su sportovi na vodi, ali i paraglajding. Tu je i Akvalend, jedan od najvećih vodenih parkova u Evropi. Da bi svi turisti sa bilo kog dela ostrva mogli da ga posete, izgrađen je na kopnu u središnjem delu, nedaleko od grada Krfa. I starijima pruža neverovatan užitak, ali je ovo ipak idealno mesto za decu, koja tu mogu da dožive i pustolovine pirata sa Kariba.

Ljubitelji planinarenja mogu da krenu u osvajanje nekog od ostrvskih vrhova, uključujući i Pantokrator (najviši na Krfu), sa kog po vedrom danu pogled "puca" i na istočnu i na zapadnu obalu ostrva.
Foto: rob.sandbach / Flickr.com
Kopneno "krstarenje" ostrvom trebalo bi započeti iz grada Krfa, čije je staro gradsko jezgro uvršteno na Uneskovu listu svetske kulturne baštine. U prelepoj arhitekturi ovog grada najbolje se ogleda istorija ostrva. Za razliku od drugih delova Grčke, Krfom nikada nisu zavladali Turci. Posle Vizantije, njime su gospodarili Venecijanci, potom Francuzi, pa Englezi, koji su mu 1864. godine dali nezavisnost i omogućili da se pripoji matici.

Zaštitni znak grada su uske popločane ulice, sa kamenim zgradama, prodavnicama suvenira, kafićima, restoranima, buticima, juvelirnicama, manjim i većim trgovima. Jedan od većih je Espijanada, omeđen je Listonom (kompleksom starih zgrada sa mnogobrojnim restoranima) i starom tvrđavom. Južni deo Espijanade krasi platforma na kojoj sviraju orkestri, a stoje i antičke statue i veliki teren za kriket, prepoznatljiva zaostavština Engleza. U severnom delu ovog trga smešten je Muzej azijske umetnosti, a u gradu su i Vizantijski i Muzej arheologije, kao i Srpska kuća.

U gradu Krfu ima čak 37 crkava, od kojih su najpoznatije Crkva Svetog Spiridona, zaštitnika grada, i Katedralni hram, posvećen Bogorodici. Harizmi mesta posebno doprinosi i specifičan zvuk zrikavaca iz mnogobrojnih krošnji drveća.

Desetak kilometara južno od prestonice je i čuvena palata Ahilion, koju je u čast Ahilu podigla austrijska carica Elizabeta - Sisi. Posle njene tragične smrti, u letnjikovac je dolazio car Vilhelm Drugi, a u Prvom svetskom ratu u njoj su se lečili srpski oficiri. U parku ovog letnjikovca, turisti danas razgledaju mnogobrojne kopije antičkih statua od mermera i bronze. Ipak, najsnažniji utisak ostavljaju dve: skulptura umirućeg Ahila pogođenog u petu i 11 i po metara visoka statua Trijumfalnog Ahila koji u ruci drži koplje i štit sa likom Meduze. Tu su još i bogovi sa Olimpa, muze zaštitnice umetnosti, biste antičkih pesnika i filozofa, ali i Šekspira i lorda Bajrona.
Foto: Thomas Schoch / Wikimedia Commons
Biti na Krfu a ne posetiti Paleokastricu bio bi veliki propust. Ovo malo, ali vrlo atraktivno mesto na zapadnoj obali ostrva okruženo je brežuljcima na kojima gospodare stoletne masline i stabla pomorandže i limuna. Mesto je najpoznatije po 15 predivnih plaža na razuđenoj obali, pećinama, kristalno čistom moru i žutoj podmornici koja omogućava razgledanje podvodnog sveta. Turisti obavezno posećuju i manastir iz 12. veka posvećen Bogorodici, a nedaleko je i čuveni vidikovac sa hotela "Golden foks" na kome su snimane atraktivne scene istoimenog filma o agentu 007.

Zaljubljeni bi svakako trebalo da posete Sidari, gradić na severu ostrva u koji većina turista hrli zbog čuvenog "Kanala ljubavi". Predanje kaže da ko ga prepliva izgovarajući ime svoje simpatije sigurno može da očekuje da će mu ljubav biti uzvraćena, kao u bajci "do kraja života". Krfljani veruju da je tako!

Oni koji odu u Dasiju, obavezno posete i restoran "Limun žut", u kome uživaju u srpskim i grčkim specijalitetima. Kada je o kupovini reč, iako na Krfu ima mnogo radnji sa proizvodima svetskih robnih marki, sa ostrva bi, ipak, trebalo poneti nešto "domaće". Maslinovo ulje je odličnog kvaliteta, ali zaštitni znak Krfa je kumkvat, najmanji agrum na svetu (narandžast, veličine pola palca) od koga se proizvode likeri, džemovi, slatka... Tu su naravno i sapuni od masline, jasmina i lavande, srebro i zlato, keramičke posude, čuveni med i, naravno, vina. Ali šta god od ovih proizvoda da spakujete u kofer i ponesete u Srbiju, najlepše će biti uspomene na lepotu raznolikosti Krfa i gostoprimstvo Krfljana.

Proslava Vaskrsa

Foto: damiandude / Flickr.com
Vaskrs u gradu Krfu je nezaboravan, pa su neke turističke agencije svrstale ovaj događaj u svetske festivale koje ne bi trebalo propustiti. Svetkovanje traje 10 dana, počinje na Cveti, okončava se u utorak posle Vaskrsa i "kompozicija" je pravoslavlja sa venecijanskim i rimokatoličkim nasleđem.

U praznično jutro, posle vaskršnje liturgije, litije polaze iz svih gradskih crkava, "slivaju" se na novoj tvrđavi i proslava počinje u 11 sati. Osim toga, čim crkvena zvona objave kraj posta, počinje opšte razbijanje keramičkih posuda. Do kasno posle podne, Krfljani kroz prozore bacaju saksije, tanjire, bokale, vaze, razne posude... A kada dođe vreme vaskršnjeg ručka, obavezno se služi avgolemono, supa od jaja i limuna kao i različite vrste mesa. Jagnjetine, koja je jedan od simbola grčke kuhinje, tog dana nema u jelovniku. Običaj je da, pripremljena na ražnju, na trpezi bude tek u ponedeljak.

Plava grobnica

Za srpske turiste, poseta Krfu je i svojevrsno hodočašće. Iako im se nudi mnogo fakultativnih izleta, jedini na koji svi odlaze je onaj do luke u Guviji, Srpske kuće u gradu Krfu i ostrva Vido. Spomen-ploča na pristaništu u Guviji podseća da su se tu, posle albanske golgote, januara 1916. godine iskrcali prvi srpski vojnici. U Srpskoj kući, u kojoj su Konzulat i Muzej "Srbi na Krfu", smenjuju se posetioci.

Ovde se mogu videti originalne fotografije, dokumentacija, zastave, uniforme, oružje, trube, posuđe i posmrtnica koju je Austrougarska izdala za Srbiju. Ljubazni kustos Ljubomir Saramandić posetioce podseća na odvažnost i stradanje srpske vojske na povlačenju do ostrva, gde im je "jedini bio put".

Uzvišena tišina i suze obeležavaju boravak u ovoj kući. Preko puta Srpske kuće je prodavnica u kojoj naši turisti kupuju "srpske suvenire", a potom svi odlaze u cvećaru da, pre ukrcavanja na brodić za Vido, kupe po ružu. Kada cvećarima kažu da su Srbi i da kreću put Vida, ruže dobijaju upola cene. I na brodiću tišina, čuju se samo stihovi "Plave grobnice", a osećaj beskrajnog ponosa i tuge niko ne može da izbegne.

Mauzolej podseća i opominje. Na povratku brodić zastaje, a svi bacaju ruže u Plavu grobnicu. Niko ne progovara, čak ni posle povratka u grad Krf...

Izvor: Večernje novosti

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: