Gernika: grad koji čuva mir

Bombardovanje Gernike pre 75 godina inspirisalo je Pikasa da napravi jedno od svojih najboljih dela. A ako vas zanima da se i lično upoznate sa divnim gradićem - ovde ste uvek dobrodošli.

Izvor: B92

Četvrtak, 26.04.2012.

10:21

Default images

U pešačkoj zoni grada poređani su barovi i restorani u kojima lokalno stanovništvo provodi slobodne trenutke uživajući u domaćem vinu. Gernika je skroman gradić, udaljen pola sata vožnje od Bilbaa, sa populacijom od 16.000 stanovnika i deluje kao da svako poznaje svakoga.

Gernika je poznata po skupštinskoj zgradi, kući sa staklenim prozorima i uljanim slikama, kao i hrastovim stablom ispod koga se nalaze zakoni baskijske regije Vizcaya, napisani još u drevnim vremenima.

Za Baskijce Gernika predstavlja slobodu i demokratiju, a za ostatak sveta jedno nasilničko delo.

Pre 75 godina, 26. aprila 1937. godine, Nemci su (na poziv Franka) bombardovali Gerniku, ubili 1.600 ljudi i uništili 70% građevina.

Čim je saznao za tragičnu vest, Španac Pablo Pikaso, koji je u to vreme živeo u Parizu, počeo je da radi na svom delu.

"Kada sam prvi put pogledao sliku, pitao sam 'To je Grnika?'", kaže Luis Irionado, koji i dan danas živi u tom gradu. Luis je imao samo 14 godina kada je grad bombardovan, ali se i sada sa skoro devedeset, dobro seća tog dana.

"Na slici su se nalazili bik i konj, životinje koje niste mogli videti u našem gradu. Razumeo bih da je naslikao kravu i magarca." Međutim kasnije je Luis primetio sličnosti. "'Jel znaš šta se desilo sa Fernandovom mamom,' pitao me je prijatelj. 'Izašla je sa telom njegovog brata noseći ga u rukama. Čudno je što se na slici nalazu upravo takva scena'".
Replika Pikasove 'Gernike' na zidu (Joaquín/Wikimedia Commons)
Kada danas u ovaj grad dođe neki turista koji nije upoznat sa tragičnom prošlošću Gernike, verovatno ne bi primetio ništa neobično: tu je pogled na obalu Atlantika i "mekani" pejzaž sa brdima obučenim u zeleno. Međutim, mnogi koji su videli Pikasovu sliku, upravo zbog nje dolaze u ovo mesto.

"Ne verujem da ljudi Gerniku povezuju sa nasiljem," kaže Hose Marija Goronjo, gradonačelnik grada. "Mislim da je upravo suprotno. Mislim da je grad transformisao nasilje u kulturu mira."
Shaury/flickr
Napori grada u pormovisanju mira i pomirenja je evidentan. U gradskom Muzeju mira možete videti različite interpretacije termina "mir"; kako one iz 1937, tako i one iz 21. veka.

U Gernici postoje obrazovne radionice, konferencije i seminari na temu mira, a svake godine se proglašava dobitnik Gernika nagrade za mir i izmirenje.

Na vrhu grada nalaze se skulpture Henrija Mura i Eduarda Čilide, koje predstavljaju status Gernike kao grada mira.

Ponedeljkom, kad je pazarni dan, zeleni stolovi u gradu prepuni su pasulja, po kojem je ovaj baskijski deo i poznat, praziluka, tikvica, sira i kobasica.

Gernika je obnovljena pre mnogo godina i grad je procvetao: danas je tri puta veći nego 1937. Međutim, lokalno stanovništvo i dalje obeležava taj tužan dan od pre 75 godina. "Takvu stvar nećemo nikada zaboraviti," kaže gradonačelnik Goronjo.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: