Alitus – grad koji se diže iz pepela

Ako želite da vidite grad u parku, posetite Alitus. To je najveći grad na jugu Litvanije i “otet” je od bujnih šuma i nepreglednih polja.

Izvor: B92

Ponedeljak, 05.09.2011.

17:00

Default images

Alitus (Alytus) se smatra prestonicom etnografske oblasti Dzūkija. U njemu živi oko 68.000 stanovnika. Podeljen je na dva dela odvojena najvećom litvanskom rekom Nemunas, a veći deo grada nalazi se na levoj obali.

Istorija Alitusa počela je 1377. kada je u Marburškim letopisima opisano kako su vitezovi Tevtonskog reda uzdrmali grad pa je tako je zvanični život Alitusa započet razaranjem. Status grada dobio je početkom 16. veka. L

okacija Alitusa je vrlo pogodna za razvoj ali su stalni ratovi, bolesti i požari kočili procvat. Ono što je zanimljivo je da je većina ogromnih požara zapravo izazvana od strane građana koji su poznati po svom “kratkom fitilju”. Kao rezultat izgled grada se više puta menjao, ali je sa svakim obnavljanjem izgledao sve siromašnije.

U 18. veku Alitus je postao potpuno beznačajan, naročito kada je zgrada Gradske skupštine, njegov glavni simbol, uništena 1776. Posle treće deobe Poljske (od strane Rusije, Pruske i Habsburške monarhije) 1795. grad je podeljen na dva dela – levi je pripao Rusiji, a desni Pruskoj. Alitus je počeo da se širi krajem 19. veka kada je ruski car odlučio da izgradi barake, put i železnicu.

Nakon Prvog svetskog rata Alitus je ostao centar regiona i ponovo dobio na značaju. Pojavile su se nove zgrade, ulice i ulepšavali grad. Alitus je 1931. postao važan grad koji je proglašen za odmaralište i turističku destinaciju 1932. a privukao je ljude ne samo zbog lepota već i zbog živahne i avanturističke atmosfere.

Priče o ludim ljubavima koje su se rađale u romantičnom Alitusu, privukle su mnoge ljude da uživaju u njegovim lepotama, bez obzira na to što se za ulazak u grad plaćala poprilična taksa. Brzi razvoj poremetio je Drugi svetski rat, a 1941. nemačke sile su uništile centar Alitusa.

Novo poglavlje, započeto je tek 1964. kada je odlučeno da grad postane regionalni industrijski centar. Iste godine kada je Litvanija proglasila nezavisnost (1990), grad je obnovio svoju autonomiju.
Foto: Esss/Wikmedia Commons
Danas je to divan grad pun znamenitosti koje vredi posetiti. Ima dosta muzeja (Muzej regionalnih studija, Muzej borbe za slobodu, Muzej reda i zakona) i galerija, ali su njegovo najveće bogatstvo ipak parkovi.

Takođe, mnogi prirodni rezervati i zaštićene oblasti nalaze se upravo u regiji Altusa. Iako je njegovo drugo ime “grad između parkova” ni posetioci koji traže arhitektonsko i istorijsko nasleđe neče biti razočarani. Alitus ima mnoge lepe crkve, tematske spomenike i mnogo izuzetnih istorijskih mesta koje vredi posetiti. U tom gradu zabavu mogu pronaći i ljubitelji sporta zbog mnogo prostora za rekreaciju, peintbol, tenis, jahanje, skijanje i kanu.

Košarka

Foto: Christopher Johnson/Wikimedia Commons
Od polovine 20. veka počinje razvoj košarke. Od 1950. do 1970. igrači u Alitusu su još uvek bili na amaterskom nivou i nisu postigli značajnije uspehe, a 1983. je košarka konačno zaživela.

Velike zasluge za uspeh imao je Stepas Butautas, veliko ime litvanske košarke, koji je često posećivao Alitas i uložio sve napore da taj sport zaživi u gradu. Košarkaški Alita je najznačajniji košarkaški klub.

Do 1995. godine tim se takmičio u A litvanskoj košarkaškoj ligi i bio je poznat kao Vlnijus Savi, a 1996 je akcionasrsko društvo Alita postalo sponzor kluba pa je zato klub promenio ime. Klub je dva puta osvojio bronzane medalje na prvenstvu litvanskih košarkaških liga (2002. i 2003.), a iz njega su izašla braća Darius i Kšištof Lavrinovič.

Sadašnji košarkaški klub Alitus potiče od 2005., a 2007. debitovao je u okviru baltičke košarkaške lige.

Čuveni igrači iz Alitusa:

Mindaugas Lideka

Mindaugas Jaruševičius

Tomas Pačėsas (bronzana medalja na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.)

Jurgita Štreimikytė-Virbickienė (osvojila Evropsko prvenstvo za žene 1997, drugo mesto u Evroligi 1999, bronzana medalja u Euroligi 2005 i prvak Evrolige 2009. godine)

Irena Baranauskaitė (prvak Evropskog prvenstva za žene 1997)

Žygimantas Janavičius (drugo mesto na juniorskom Evropskom prvenstvu 2006 i najbolji poenter, drugo mesto na juniorskom Evropskom prvenstvu 2008)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

19 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: