Češko pivo - tradicijom protiv krize

Polovina potrošnje piva u Češkoj vezana je za pabove, restorane i barove jer Česi najviše cene točeno pivo. Zbog krize, smanjenja broja turista i povećanja akciza potrošnja tog pića u poslednje dve godine je u padu, ali tržište je dovoljno razvijeno pa svetski poznati brendovi i dalje među domaćim imaju jaku konkurenciju

Autor: Stevan Veljović
Izvor: Ekonom:east

Izvor: B92

Utorak, 23.11.2010.

22:55

Default images

Zaboravite sve što ste čuli o Englezima, Ircima i Nemcima, najveće pivopije u odnosu na broj stanovnika su Česi.

Oko 10,5 miliona Čeha godišnje popije oko 15 miliona hektolitara piva, tačnije 151 litar po stanovniku. Teoretski, dakle, svaki Čeh dnevno popije najmanje jednu kriglu od pola litra. Poređenja radi, prosečan stanovnik Srbije godišnje popije “samo” 60 litara piva.

Česi najviše cene točeno pivo, a polovina prometa ostvari se u pabovima, restoranima i barovima. Usled krize i smanjenja broja turista, potrošnja piva u poslednje dve godine je u padu, ali uprkos tome i dalje čini četvrtinu prometa u lokalima (više od hrane, bezalkoholnih napitaka i kafe). Osim toga, kako tvrde pivari, ni pad tržišta od šest odsto prošle godine nije drastičan ako se uzme u obzir da je dodatan udarac industrija pretrpela povećanjem akciza od 33 odsto. Pivski gradovi

Popularnost piva u Češkoj, ali i prepoznatljivost brendova, teško je objasniti ako se zanemari istorija jer se pivo smatra delom nacionalne kulture i običaja. Naime, tragovi pivarstva sežu više od 1.000 godina unazad. U manastiru Brevnov u Pragu monasi su pravili pivo još 993, dok je prva pivara u tom gradu sagrađena 1118. Ni drugi regioni u Češkoj, koji su do danas poznati po pivu, ne zaostaju mnogo. U Brnu se pivo pravi od XII veka, a u Plzenu i Češkim Budejovicama od XIII. Ta dva grada su i danas, uz Prag, najpoznatiji pivski gradovi, iz kojih potiču najpoznatiji češki brendovi, Pilsner Urquell, Budweiser Budvar i Staropramen.

Tržište je dovoljno razvijeno da i svetski poznati brendovi u Češkoj imaju jaku konkurenciju. Domaće pivo proizvodi se u 47 pivara i 77 mini-pivara, a od manastira, koji su u srednjem veku bili središte pivarstva, preostalo je samo nekoliko koji prave i prodaju pivo za tržište.

Najveće kompanije koje se bave proizvodnjom piva u Češkoj su Plzensky Prazdroj, u vlasništvu SAB Millera, Pivara Staropramen, deo grupe StarBev, i Heineken.

Najveći segment tržišta i najbolju prodaju imaju takozvani kor ili glavni brendovi, 51 odsto, u koje spadaju Gambrinus, Staropramen i Zlatopramen. Segment premium-piva, kao što su Pilsner Urquell, Budvar, Heineken, Stella Artois, učestvuju u prodaji s 13 odsto, dok 16 procenata drže jeftinija piva iz kategorije “vrednost za novac“ (value for money) kao što su Branik, Pardal ili Primus. Preostalu petinu tržišta drže regionalni brendovi, poput piva Starobrno ili Ostravar, i specijalne vrste piva, kao što su Leffe ili Hoedgarden, koje obično imaju veći procenat alkohola.

Česi snagu piva ne izražavaju u procentu alkohola, već u takozvanim platoima, koji pokazuju koncentraciju šećera. Slabija piva, od 10 platoa, imaju, na primer, oko četiri odsto alkohola, dok pivo s 12 platoa sadrži pet odsto alkohola.

U poslednje vreme, u Češkoj je sve popularnije pivo od 11 platoa, koje ima nešto manje od pet odsto alkohola i nešto je blažeg ukusa od standardnog. Povrh krize, akcize

Uprkos tradiciji i popularnosti koju uživa, industrija piva je i u Češkoj osetila posledice krize. Prošle godine, potrošnja je bila šest odsto manja nego 2008, a do kraja godine očekuje da tržište “padne“ dodatnih šest do osam odsto. Iako su tržišni segmenti uglavnom stabilni, kriza je učinila svoje, pa i inače izbirljivi ljubitelji piva više vode računa o ceni i prelaze sa skupljih brendova na nešto jeftinije, sa premium na kor-brendove, ili sa kor na jeftinija piva. Pored štedljivosti domaćih pivopija, na tržište je uticao i manji broj turista, posebno u Pragu, koji su takođe značajni potrošači.

Prema mišljenju Zbinjeka Kovara, direktora pivare Staropramen, najveći uticaj na pad potrošnje piva u Češkoj imali su ekonomska kriza i rast akciza.

S jedne strane, ljudi imaju manje novca, a pivo je poskupelo više nego neke druge kategorije proizvoda jer je povećanjem akciza cena piva za krajnjeg kupca porasla osam odsto. “I pored toga, potrošnja piva u Češkoj nije pala više nego u drugim kategorijama proizvoda, čak je taj pad negde i manji, što govori o stabilnosti piva kao kategorije”, ističe Kovar.

Činjenica je, međutim, da je do pre nekoliko godina pivo više konzumirano u barovima i restoranima nego što je kupovano u trgovinama, a danas su ta dva segmenta gotovo izjednačena. Jedina konstanta je da su konzerve i pet-ambalaža zadržali marginalni udeo od nekoliko procenata, dok više od 90 odsto proizvodnje otpada na buriće i flaširano pivo.

Pad tražnje na domaćem tržištu češki pivari delimično nadoknađuju kroz povećanje izvoza, posebno na tradicionalno najveća strana tržišta, u Nemačku, Veliku Britaniju, Švedsku, Slovačku, Rusiju... Karte na koje igraju su kvalitet i tradicija, a u slučaju Staropramena, dodatni adut je taj što se pivo pravi baš u “zlatnom” Pragu. To pivo od nedavno se proizvodi i u Srbiji. Inovacije

Pored recesije i povećanja akciza, na tržište piva sve veći uticaj imaju promene u životnim stilovima, koje nisu direktno povezane sa ekonomskom krizom. Budući da se u Češkoj pivo pre doživljava kao hrana nego kao alkohol, pivari u Češkoj veruju da popularnost zdravih životnih stilova ne utiče na potrošnju piva koliko se navike menjaju usled većih mogućnosti u provođenju slobodnog vremena.

I u Češkoj su, kao i u Srbiji, aktuelne kampanje za odgovorno konzumiranje piva, potrošači su skloni probanju različitih piva i menja se, uopšte, čitava kultura pijenja. Otud i proizvođači veću pažnju posvećuju inovacijama, kako u vrstama piva (kao što je pomenuta “jedanaestica” ili pivo posebno pravljeno za dijabetičare), tako i zanimljivim pakovanjima (poput samohladećih burića ili specijalnih novogodišnjih paketa), novim ukusima, partnerstvima sa značajnim festivalima i sportskim manifestacijama...

Novine ne zaobilaze ni tradicionalna mesta za ispijanje piva, kao što su pabovi i restorani. Staropramen je, na primer, 1999. pokrenuo franšizu restorana Potrefena husa. Ona danas broji 25 lokala u Češkoj i tri u Slovačkoj, u kojima se spajaju ponuda različitih vrsta piva tog proizvođača i češke hrane, uključujući neizbežne kolenice. Sličan koncept može se naći i kod drugih pivara, a za one najprobirljivije uvek su tu male pivare sa sopstvenim pabovima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: