Aman, bezbedan i moderan
14. oktobar 2009.
Pošaljite komentar
Jedan od kontinuirano najduže naseljenih gradova na svetu, Aman je danas metropola od 2 i po miliona ljudi i još uvek najbezbednija prestonica na Bliskom istoku.
Izvor: B92
 |
| Budući izgled distrikta Al Abdali - Photo: Joeyzaza / Wikimedia Commons |
Aman je jedan od turistički najposećenijih gradova na Bliskom istoku, a glavna atrakcija je stari deo grada, njegove uske i krivudave ulice i bezbrojni sukovi.
Uprkos tome što se neprekidno i mnogo gradi oko centra, istorijski deo Amana koji lokalci zovu Balad u mnogome je zadržao nekadašnji izgled.
Ipak, Aman je pre svega jedan moderan arapski grad koji se razvio tek nedavno, i ne može da parira kulturnim prestonicama regiona kao što su Damask ili Kairo.
Širi centar grada danas čine dva velika dela: istočni Aman – siromašni urbanizovani kvartovi i palestinski izbeglički kampovi u predgrađima, i zapadni Aman koji čine rezidencijalni kvartovi puni zelenila, umetničkih galerija i trendy kafea.
ATRAKCIJE
Jabal al-Qal'a je citadela na najvišem brdu u gradu (850 m), za koje se smatra da je naseljeno preko 7.000 godina. Najstarije građevine su iz rimskog perioda, a najveća je Herkulov hram iz 166. godine, masivna struktura, veća od bilo kojeg hrama u samom Rimu. Citadela i ceo kompleks okruženi su 1700 metara dugim zidinama.
Rimski amfiteatar je sagrađen u 2. veku za vreme vladavine Marka Aurelija. Ima strme tribine, mesta za 6.000 gledalaca, i još uvek se koristi za sportske i kulturne događaje.
Džamije – Aman ima neke od najgrandioznijih džamija na Bliskom istoku. Ne propustite Džamiju kralja Abdulaha I sagrađenu 1989, sa impresivnim mozaikom na kupoli. U džamiju može da stane 3.000 vernika.
Džamija Abu Darviš je najatraktivnija džamija u gradu, sagrađena 1961. po crno-beloj mustri koja je karakteristična za Jordan. Pepito šara postoji samo sa spoljašnje strane džamije, dok unutrašnjost nema tu šaru. Nemuslimanima ulaz nije dozvoljen.
 |
| Photo: whobee / Flickr |
Tursko kupatilo Ali Paša (ul. Al-Mahmoud Taha) – pun tretman uključuje parno kupatilo džakuzi, 40 minuta masaže i dva bezalkoholna pića, a sve to u zgradi projektovanoj u maniru tradicionalnih turskih hamama.
Noćni život je razvijen, ali i dalje ni blizu kao što je to slučaj u Tel Avivu ili Libanu. Na skupljim mestima pivo košta i do 3 €, ali i to se menja, pogotovo od kad se nedavno na svakom koraku pojavilo točeni Amstel. Tradicionalno oblačenje je sve ređe u Amanu, i majice i kratke suknje su normalna pojava među lokalcima. U gradu ima više pabova nalik na onima u Britaniji i zapadnoj Evropi, a radno vreme je do oko 1 posle ponoći, dok klubovi rade do ujutro.
KAKO STIĆI
Voz – svake nedelje iz Istanbula kreće udoban i klimatizovan voz do Damaska u Siriji, a put traje manje od 48 sati. U Damasku se preseda na drugi voz do Amana, a vožnja traje oko 9 sati.
BURNA POLITIČKA PROŠLOST JORDANA
Aman je bio važan regionalni centar od rimskog perioda, ali nakon serije zemljotresa u 17. veku broj stanovnika je opao i grad se pretvorio u selo okruženo ruševinama.
Situacija se promenila kada je 1908. sagrađena 1300 km duga Hedžaška pruga od Damaska do Medine, koja je prolazila i kroz Aman. Zahvaljujući hodočasnicima koji su odlazi na hadž, Aman se brzo postao glavna međustanica i na velika vrata se vratio na trgovinsku mapu regiona.
Tokom Prvog svetskog rata , sin Emira od od Meke, Abdulah I je napravio vojni savez sa Vinstonom Čerčilom i osnovao Emirat Transjordaniju. U Amanu tada nije postojala nijedna zgrada koja bi mogla da bude emirova palata tako da je Abdulah u početku vladao iz železničke stanice, a njegova lična kancelarija bila je smeštena u jednom rashodovanom vagonu.
Ipak, broj stanovnika Amana počeo je značajno da raste tek nakon što je buknuo rat između novoproklamovane države Izrael i njenih arapskih suseda kada je u grad je počeo da se sliva veliki broj palestinskih izbeglica.
 |
| Photo: Argenberg / Flickr |
Tokom 1970ih, Aman je bio poprište žestokih sukoba između Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i jordanske vojske kada je ogroman broj ljudi, ali zgrada stradao od granata ispaljenih sa obe strane.
Aman je u nekoliko navrata doživeo veliki priliv izbeglica, a najviše tokom dva rata u Iraku, 1991. i 2003. godine. Ipak, smatra se da je Aman od toga i profitirao, jer je značajan broj od ukupno 100.000 izbeglica 2003. bio visoko obrazovan.
Jordan je dugo uživao reputaciju najbezbednijeg grada na Bliskom istoku sve do eksplozije bombe u jednom hotelu 2005. kada je poginulo nekoliko desetina ljudi. Odgovornost za napad je preuzela jedna islamska militantna organizacija sa sedištem u Iraku.
Ipak, Aman je donekle i prinuđen da bude bezbedan grad jer za razliku od većine drugih zemalja na Bliskom istoku, Jordan nema izvore nafte tako da privreda zemlje u mnogome zavisi od usluga, turizma, ali i strane pomoći koja najviše stiže od Sjedinjenih država.
Zemlja je danas na pragu da sprovede reforme čiji su zagovornici sve glasniji, a jordanska vlada u inostranim odnosima već niz godina ima tradiconalno miroljubiv pristup.
Jordan je jedna od samo dve arapske nacije koja je u miru sa Izraelom i jedan je od ključnih saveznika SAD.
|
Polja obelezena zvezdicom je obavezno popuniti. Ostavljanje e-mail adrese
nije obavezno, naročito ako zelite da izbegnete da vaša e-mail adresa bude
javno objavljena uz vas komentar, čime dajete mogućnost drugim čitaocima
da vas privatno kontaktiraju. B92 ne snosi odgovornost za eventualne zloupotrebe
vaše adrese. Komentari sa validnom e-mail adresom imaju prednost nad komentarima
bez nje. Anonimni komentari se ne objavljuju.
Molimo vas da obratite pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost komentara
koje šaljete jer time znatno olakšavate posao moderatorima. Komentari napisani
suprotno elementarnim pravilima gramatike neće biti objavljeni. To posebno
vazi za komentare napisane isključivo velikim ili malim slovima.
Komentari koji sadrze vređanje, nepristojan govor, rasnu i nacionalnu mržnju
kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen
na sajtu B92.
Zbog ograničenog prostora, komentare koji predstavljaju komentar drugih
(već objavljenih) komentara ne objavljujemo, kao ni polemike između komentatora.
Ljubazno vas molimo da u svrhe nastavka diskusije sa komentatorima koristite
Forum B92
ili direktno kontaktirate autore sa kojima želite da polemisete.
Pre pisanja samog komentara, molimo vas da izaberete tačan naslov vesti
na koju se odnosi komentar. Komentari koji sadržajem ne korespondiraju sa
vešću sa koje su poslati, neće biti objavljeni.
Molimo vas da duže komentare, kao i komentare koji se ne odnose na same
vesti, saljete u Forum
B92. Prihvatljivom dužinom smatramo do desetak rečenica.
B92 ne odgovara za sadrzaj objavljenih komentara.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara
i ne predstavljaju stavove redakcije B92.
|
|
|