Tenočtitlan, prošlost u tami
13. oktobar 2009.
Pošaljite komentar
Svaka zemlja, svaki narod, pa i meksički, ima u svojoj prošlosti uzbudljive tačke, čak uzbudljive periode koji, ako i ne daju razlog za kajanje i samoprebacivanje (pošto behu istorijska neminovnost), ono podstiču na razmišljanje o... hrabrosti, upornosti, dovitljivosti, uspešnosti (ili možda i pehu) svojih predaka. I rado priča o starim, makar i nerasvetljenim dogodovštinama - i među sobom, i strancima. A ponajviše turistima iz belog sveta koji posećuju Meksiko.
Izvor: Danas
 |
Meksikanci - koji su to ime dobili početkom 19. veka kao kompromis za mešavinu astečkih domorodaca, to jest Indijanaca i Španaca kao osvajača i novih žitelja - govore s ponosom o nekadašnjim uspešnim borbama svojih predaka, sposobnih da uvek pronađu najbolje mesto odbrane od drugih plemena koja su tu živela. Kao i o kasnije sve energičnijim plemenima, starosedeocima. Takođe i o, sve snažnijem i uspešnijem otporu, pa i pobedi u smislu proširivanja svoje teritorije.
- Njihovi mnogo poštovani sveštenici su im savetovali da se nastanjuju „tamo gde orao sedeći na jednom kaktusu proždire zmiju“ (jer to predskazuje sreću) - uz osmeh nas obaveštava naš domaćin Luis Tores.
Dalje saznajemo da je u plitkim vodama jezera koje se nekad nalazilo na mestu današnje prestonice Sjudad de Meksiko „stanovalo“ mnogo i orlova i zmija i da nije bilo teško ovde se trajno smestiti i vremenom osnovati grad nazvan Tenočtitlan (1325. godine). U tom svom novom staništu Asteci su se razvijali i širili, pokoravajući mnogobrojna susedna mala kraljevstva, ali i zahvaljujući svojim sposobnostima prilagođavanja i korišćenja progresivnih ideja upravo tih pokorenih starosedelaca.
U vreme kada su došli Španci Tenočtitlan je bio, kao actečki glavni grad, svetski centar jedne imperije koja se prostirala od Atlantika do Pacifika i od centralnog Meksika skoro do Gvatemale - zapisao je istoričar Monteflor. Tada su Asteci dozvoljavali osvojenim plemenima samoupravu, ali su zato tražili velike poreze i doprinose koji su uključivali i žrtvovanje ljudi svojim bogovima.
To je bio razlog što su mnoga od pokorenih plemena, pritisnuta ne samo materijalno, s radošću pozdravljala Špance, u nadi da će im „novi gospodari“ pomoći da se oslobode astečke tiranije. Kakva iluzija! Jer, španski komandant Kortes koji je početkom dvadesetih godina 16. veka u nekoliko žestokih bitaka osvojio ceo Meksiko, nije bio ni za koga u ovoj zemlji, pa ni za pokorena astečkom vladavinom maltretirana plemena, spasilac nego bezobzirni osvajač. Zaveo je teror i nemilosrdno razarao kulturu Asteka, čime je svetskoj baštini, sve do današnjeg dana, naneo neprocenjivu štetu.
- Bili bismo nedostižni sveopšti prvaci u arhitekturi, slikarstvu, vajarstvu, rezbarstvu, da korene naše kulture i umetnosti koje su već u srednjem veku bile na tako visokoj razini da ni najuspelije rekonstrukcije ne mogu u potpunosti da ih dočaraju, Španici nisu uništili - kaže Tores.
- A ipak je vaš narod pod osvajačkom vlašću masovno prelazio u hrišćanstvo, to jest, u katolicizam - primedba je stranih gostiju.
- Da, i to samo zbog legendi u koje se duboko verovalo - objašnjava naš vodič. - Po jednoj od njih Bogorodica poznata kao mrkoputa Devica Gvadalupe prikazala se Indijancu Huanu Diegu i to je bio snažan podsticaj milionima njegovih sunarodnika da prihvate katolicizam i postanu čak zaneseni vernici.
Iskrena religioznost je tada postala i nadalje ostala jedno od obeležja meksičkog mentaliteta. A bogatstvo stare kulture, makar i oštećene, s velikim naglaskom na Tenočtitlanu, neuništiva je privlačnosti Meksika kao turističkog odredišta.
Nada Mijatović
|
Polja obelezena zvezdicom je obavezno popuniti. Ostavljanje e-mail adrese
nije obavezno, naročito ako zelite da izbegnete da vaša e-mail adresa bude
javno objavljena uz vas komentar, čime dajete mogućnost drugim čitaocima
da vas privatno kontaktiraju. B92 ne snosi odgovornost za eventualne zloupotrebe
vaše adrese. Komentari sa validnom e-mail adresom imaju prednost nad komentarima
bez nje. Anonimni komentari se ne objavljuju.
Molimo vas da obratite pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost komentara
koje šaljete jer time znatno olakšavate posao moderatorima. Komentari napisani
suprotno elementarnim pravilima gramatike neće biti objavljeni. To posebno
vazi za komentare napisane isključivo velikim ili malim slovima.
Komentari koji sadrze vređanje, nepristojan govor, rasnu i nacionalnu mržnju
kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen
na sajtu B92.
Zbog ograničenog prostora, komentare koji predstavljaju komentar drugih
(već objavljenih) komentara ne objavljujemo, kao ni polemike između komentatora.
Ljubazno vas molimo da u svrhe nastavka diskusije sa komentatorima koristite
Forum B92
ili direktno kontaktirate autore sa kojima želite da polemisete.
Pre pisanja samog komentara, molimo vas da izaberete tačan naslov vesti
na koju se odnosi komentar. Komentari koji sadržajem ne korespondiraju sa
vešću sa koje su poslati, neće biti objavljeni.
Molimo vas da duže komentare, kao i komentare koji se ne odnose na same
vesti, saljete u Forum
B92. Prihvatljivom dužinom smatramo do desetak rečenica.
B92 ne odgovara za sadrzaj objavljenih komentara.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara
i ne predstavljaju stavove redakcije B92.
|
|
|