Paket aranžman na Antarktiku
23. oktobar 2005.
Pošaljite komentar
Komercijalni turizam na Antarktiku počeo je još 1957. godine, a ozbiljnije se razvio 1969. Te godine, Lars-Eric Linblad je svojim brodom Lindblad Explorer, specijalno napravljenim za tu svrhu, organizovano poveo turiste na Antarktik. Njegova deviza bila je "Ne možeš zaštititi prirodu koju ne poznaješ".
Piše Uroš Veličković
 |
Turisti na Antarktik dolaze u glavnom da bi videli spektakularni pejzaž, divlje životinje i mesta gde su kampovali rani istraživači. Mala, ali sve veća manjina insistira na drugim aktivnostima – skakanje s padobranom, alpinizam, surfovanje, ronjenje, nordijsko skijanje. Organizovane škole ronjenja počeće već sledeće godine.
Antarktik je jedino mesto na svetu gde nikada nije bilo rata, gde je okolina u potpunosti zaštićena, i gde su naučna istraživanja prioritet. To je istovremeno najviši, najhladniji i najvetrovitiji kontinent.
Ali, tamo nije toliko hladno kao što se misli. Prema vremenskoj prognozi za ovu nedelju, poslednju nedelju oktobra, vreme na najisturenijem poluostrvu Faraday ne razlikuje se mnogo od beogradske zime. Biće umereno oblačno, dnevna temperatura oko nule, a noću ne hladnije od minus 10. Pada slab sneg, a vetra gotovo da nema. Doduše, na samom južnom polu, temperatura zimi padne i do minus 70.
Navala turista
 |
| Brod Lindblad Explorer kojim je 1969. organizovan prvi paket aranžman na Antarktiku |
Danas na Antarktik ode skoro 30,000 turista godišnje, i taj broj neprekidno raste. Da bi sačuvali prirodu od zagađenja, sedam privatnih operatera osnovalo je Međunarodnu asocijaciju turističkih operatera na Antarktiku (IAATO) koja je postavila najviše moguće standarde za putovanje u ovaj najdelikatniji deo planete.
Ipak, Koalicija za Antarktik i Južni Okean, koja prati uticaj turizma na prirodu na Antarktiku, nedavno je zatražila da se broj turističkih tura i zvanično ograniči kako bi se sačuvala prirodna okolina.
Godine 2003. British Antarctic Survey je predvideo da će do kraja decenije broj turista na godišnjem nivou dostići 27,000. Međutim, već prošle godine ta cifra se popela na 28,000, i ako nastavi ovim tempom do 2010. može dostići 80,000.
Konsultant u Koaliciji, Alan Hemings, kaže: "Nismo protiv turizma. Operateri koji dovode turiste savršeno vode računa da za sobom ne ostavljaju otpad. Ali moramo vodimo računa da u bliskoj budućnosti helikopteri i avioni ne počnu previše da zagađuju prirodu."
Avionom ili brodom?
 |
I danas većina turista na Antarktik dolazi brodom, mada se dešava da stižu i avionom preko Australije ili Južne Amerike.
Australijska kompanija Antarctica Flights svake godine organizuje let iznad Antarktika. Ove godine polasci su 31. decembra i 18. februara, iz Sidneja i Melburna.
Sedišta su organizovana u sedam klasa. U prvoj klasi za 3250 eura dobijate stalno mesto pored prozora, a sedišta mogu da se pretvore u pravi krevet. Najjeftinija, ekonomska klasa u centralnom koridoru aviona, gde ćete imati lošiji pogled i gde sedišta ne mogu da se rotiraju, košta 560 eura. Polazak je ujutro, povratak uveče.
Ipak, glavni doživljaj je obilazak obale brodom i povremeno, višečasovno iskrcavanje na kopno. Glavne kompanije koje organizuju ekskurzije na Antarktik su Mountain Travel Sobek, Quark Expedition i Discover the World.
Ali operateri se gomilaju. Jedan brod čileanske ratne mornarice preimenovan je u Antarctic Dream, i renoviran tako da ima udobne dvokrevetne kabine koje mogu da prime 84 turista. Prvi polazak je 24. oktobra, a do kraja leta južne hemisfere biće organizovano još 17 putovanja.
Otkrijte svet za 4,000 eura
 |
Za Antarctic Dream ste zakasnili, ali Discover the World organizjje prvi polazak na Antarktik već 8. novembra.
Ceo aranžman s punim pansionom, 12 dana u dvokrevetnoj kabini na donjoj palubi broda Orlova košta 3,320 eura. Na to dodajte još 1,100 eura za put od Londona do najjužnijeg grada na planeti, Ushuaia, odakle brod polazi.
|
Polja obelezena zvezdicom je obavezno popuniti. Ostavljanje e-mail adrese
nije obavezno, naročito ako zelite da izbegnete da vaša e-mail adresa bude
javno objavljena uz vas komentar, čime dajete mogućnost drugim čitaocima
da vas privatno kontaktiraju. B92 ne snosi odgovornost za eventualne zloupotrebe
vaše adrese. Komentari sa validnom e-mail adresom imaju prednost nad komentarima
bez nje. Anonimni komentari se ne objavljuju.
Molimo vas da obratite pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost komentara
koje šaljete jer time znatno olakšavate posao moderatorima. Komentari napisani
suprotno elementarnim pravilima gramatike neće biti objavljeni. To posebno
vazi za komentare napisane isključivo velikim ili malim slovima.
Komentari koji sadrze vređanje, nepristojan govor, rasnu i nacionalnu mržnju
kao i netoleranciju svake vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen
na sajtu B92.
Zbog ograničenog prostora, komentare koji predstavljaju komentar drugih
(već objavljenih) komentara ne objavljujemo, kao ni polemike između komentatora.
Ljubazno vas molimo da u svrhe nastavka diskusije sa komentatorima koristite
Forum B92
ili direktno kontaktirate autore sa kojima želite da polemisete.
Pre pisanja samog komentara, molimo vas da izaberete tačan naslov vesti
na koju se odnosi komentar. Komentari koji sadržajem ne korespondiraju sa
vešću sa koje su poslati, neće biti objavljeni.
Molimo vas da duže komentare, kao i komentare koji se ne odnose na same
vesti, saljete u Forum
B92. Prihvatljivom dužinom smatramo do desetak rečenica.
B92 ne odgovara za sadrzaj objavljenih komentara.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara
i ne predstavljaju stavove redakcije B92.
|