Ruma, varoš velikog potencijala

Neposredna blizina Nacionalnog parka "Fruška gora" i reka Save i Dunava, kao i arheološka nalazišta Gomolava i Basijana, te gradsko izletište Borkovac, otvaraju mogućnost da Ruma ubrzo postane turističko-sportski centar, a veliki turistički potencijal nudi i blizina 18 fruškogorskih manastira, jedinstvena kulturna baština čak i u svetskim okvirima

Izvor: Caffe Vojvodina, magazin za turizam i ugostiteljstvo

Izvor: B92

Četvrtak, 11.11.2010.

22:00

Default images

Opština Ruma se nalazi u središtu ravnog i plodnog Srema, smeštenog između Dunava i Save, u podnožju prelepe Fruške gore. Poseban geografski kuriozitet leži u činjenici da kroz Rumu prolazi 45. uporednik, te da se 20. meridijan nalazi na svega petnaestak kilometara zapadno od grada. Opština Ruma se prostire na površini od 582 kvadratna kilometra, a na njoj živi oko 60 hiljada stanovnika, od čega polovina u gradu Rumi, a druga polovina u preostalih 16 naseljenih mesta.

Naziv grada prvi put se pojavljuje u "Sremskom defteru" iz 1566. godine, ali njegovo tačno značenje još uvek nije odgonetnuto. Kao multinacionalna i višekonfesionalna sredina, Ruma je još sredinom 18. veka imala dve gimnazije - Srpsku i Katoličku. Poveljom carice Marije Terezije od 20. jula 1747, Ruma je stekla status slobodne varoši-trgovišta, sa pravom na održavanje nekoliko godišnjih vašara i redovnom nedeljnom pijacom.
Ruma se od mnoštva lepih vojvođanskih varošica razlikuje pre svega po odličnom geografskom položaju. Smeštena izmežu dva najveća centra u državi, Beograda i Novog Sada, na samo tridesetak kilometara od međunarodnog aerodroma "Nikola Tesla", ova varoš poseduje velike industrijske, kulturne i turističke potencijale. Na periferiji grada nalaze se autoput E-70 i železnička pruga na koridoru 10. Na taj način je opština Ruma povezana sa celom zapadnom i jugoistočnom Evropom.

Neposredna blizina Nacionalnog parka "Fruška gora", reke Sava i Dunav, arheološka nalazišta Gomolava i Basijana, te gradsko izletište Borkovac, otvaraju mogućnost da Ruma postane turističko-sportski centar ispunjen sadržajima za odmor i rekreaciju. Veliki turistički potencijal ogleda se i u blizini 18 fruškogorskih manastira, koji čak i u svetskim okvirima predstavljaju jedinstvenu kulturnu baštinu.
Ruma sa ponosom nosi naziv Grad festivala. Tradicija održavanja različitih festivalskih priredbi seže do daleke prošlosti, a ovde se i danas održavaju međunarodni festivali koji zauzimaju veoma važno mesto na kulturnoj mapi Vojvodine. To su, pre svega, Mežunarodno takmičenje amaterskih pozorišnih trupa "Trema fest", Festival tamburaških orkestara Srbije, Festival muzičkih društava Vojvodine kao takmičenje ansambala folklornih igara i horova iz čitave pokrajine, Borkovačka likovna kolonija i odnedavno "Rumska fijakerijada" sa takmičenjem u vožnji dvoprega i četvoroprega i bogatim pratećim kulturnim programom.

Bogatoj kulturnoj ponudi Rume umnogome doprinose i mnogobrojna amaterska društva sa tradicijom i od preko 100 godina, kao što su KUD "Branko Radičević", KUD "Stevan Petrović - Brile", KUD "Desanka Maksimović" iz Hrtkovaca, HKPZ "Matija Gubec", KUD "Petefi Šandor" i mnoga druga. U rumi se takođe, sada već tradicionalno, održavaju moto susreti, u okviru kojih su nastupila i neka od najvećih imena nekadašnje rok-scene. U rumskoj hali sportova tradicionalno se održava i novogodišnji turnir u malom fudbalu, kojeg organizuje sportska TV stanica "SOS".
.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: