Plava Istra: Rabac i Labin

Istra je najveći jadranski poluotok te najzapadnija hrvatska regija. Najviša planina Istre je Učka (1.396 metara), a najdulja rijeka Mirna (32 kilometra). Najveći istarski grad je Pula (82.000 stanovnika), ujedno i sjedište Istarske županije. Istarska obala s brojnim zaljevima, poluotocima i otočićima duga je 537 kilometara. Zapadna je zbog razvedenosti i brojnih otočića duga 327 kilometara, a istočna 212 kilometra.

Prosječna temperatura zraka najhladnijeg mjeseca (veljače) je 6 °C, dok je najviša prosječna temperatura u srpnju 24 °C. Godišnji prosjek je ugodnih 14 °C. Najhladnija prosječna temperatura mora iznosi 9 °C, a najtoplija 24 °C.

Priobalni dio Istre, zvan i Plava Istra, obiluje velikim brojem hotela i apartmana, s bogatom ponudom sportskih, rekreacijskih, smještajnih i zabavnih sadržaja. Ukupni kapaciteti u stotinjak hotela broje oko 35.000 postelja te 24.000 postelja u apartmanima. Osim toga u Istri postoji mogućnost smještaja u kvalitetnim sobama i apartmanima u privatnom smještaju s oko 35.000 postelja. Usprkos tome da je najveći interes za odmorom i smještajem u turističkim kompleksima priobalne Istre tijekom ljetne turističke sezone, pojavljuje se i sve veći interes za organizacijom i drugih vidova turizma u predsezoni i posezoni. Istarski hoteli svojom opremom i sadržajima zadovoljavaju sve potrebne kriterije za održavanje brojnih kongresa i drugih poslovnih skupova, stoga je sve raširenija pojava kongresnog turizma. Pored toga, uz neizostavni doprinos prirodnih klimatskih i ambijentalnih uvjeta, sa svojim mnogobrojnim sportsko rekreativnim i rehabilitacijskim sadržajima, Istra je pogodna za sportski turizam, kako radi priprema i rehabilitacije aktivnih sportaša tako i rekreativaca. Istra također nudi smještaj u jednom od 40-ak kampova s kapacitetom preko 130.000 kampista. Kampovi su otvoreni uglavnom od početka travnja do kraja rujna. Duž istarske obale, u svim turističkim središtima Istre smješteno je 15 marina koje rade tijekom cijele godine, kapaciteta 3.400 vezova, s cjelokupnom ponudom nautičkih sadržaja.

Zbog svoje blage klime Istra je ugodna za boravak u svako doba godine. Suvremene cestovne prometnice, blizina velikih europskih gradova te međunarodni aerodromi u Puli i na otoku Krku čine je odrednicom brojnih turista.

Labin

Na brežuljku udaljenom oko tri kilometra od Rapca, na nadmorskoj visini od 315 metara, smjestio se srednjovjekovni gradić Labin, odakle se pruža prekrasan pogled ne samo na veći dio Kvarnerskog zaljeva i otoke, već i na veći dio istarskog poluotoka. Njegova se povijest proteže u predrimsko doba, a za Rimskog se carstva prvi put spominje 245. godine. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova. Nakon šetnje uličicama Starog grada, preporučuje se posjetiti Narodni muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obići memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika (www.flacius.net), zaviriti u umjetničke atelijere, uživati u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina.

Današnji oblik u kojem unutar zidina prevladavaju lijepe renesansne palače Labin dobiva za Venecije u srednjem vijeku. Uz uske ulice i trgove, koje za ljetnih mjeseci mame mnogobrojne turiste iz cijele Europe, drevni Labin je prepoznatljiv po kuli, gradskoj loži, crkvi i venecijanskim lavovima iz tog vremena. Zajedno s rabačkim hotelima i plažama, destinacija Labin-Rabac privlači brojne turiste ugodnom klimom, vrhunskom gurmanskom ponudom, očuvanim okolišem (rabačke su plaže sedam godina zaredom nagrađene ekološkim priznanjem – Plavim zastavama) te gostoljubivim domaćinima. Ova destinacija godišnje ostvaruje preko milijun noćenja. Dodatnu prednost hotelsko-ugostiteljskoj ponudi pruža kvalificirano i osposobljeno osoblje rabačkih hotela, mahom domicilno stanovništvo.

Rabac

Rabac je najveće turističko odredište na istočnoj obali istarskog poluotoka. Na vrhuncu sezone ugošćuje preko 10 tisuća gostiju, od čega u hotelima i apartmanima 5.600, kampu 1.800 i 3.000 u privatnom smještaju. Danas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. Nakon toga i obilaska drugih mjesta uz obalu Istre nastala je istoimena knjiga 'Istarska obala' u kojoj opisuje i ljepote i šarm slikovitog Rapca. U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za 2. sv. rata. Prvi rabački hotel 'Quarnero' otvoren je 11.lipnja 1889. godine, a nalazio se u kući obitelji Višković, nedaleko od današnjeg ateljea '0rlando'. U tom je hotelu bilo svega nekoliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica.

Redoviti gost prvog rabačkog hotela bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova nadomak Labina, mjestu danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju i Parku skulptura. Kroničari će zabilježiti da je početkom ovog stoljeća - 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi.

Rapčani su bili i vrsni ribari te dobri pomorci i vlasnici desetak jedrenjaka, koje su s vremenom potisnuli motorni brodovi ih su nestali u vrtlogu 2. svjetskog rata. Prvi veći hotel podignut je tek za Italije, kada Rabac u svom središtu 1925. godine dobiva hotel 'Trieste' - današnje 'Primorje'. Kako je to bilo nedovoljno za sve veće zanimanje turista, uglavnom iz sjeverne Italije, tih se godina počinje intenzivnije razvijati i iznajmljivanje soba u privatnim kućama. Desetak godina kasnije radi se i hotel 'Dopolavoro', u kojem je danas restoran 'Jadran'. Turizam se u Istri kao i u Rapcu brže počinje razvijati tek početkom šezdesetih godina ovog stoljeća, kada to malo mjesto zbog svojih prirodnih ljepota dobiva laskavi naziv 'Biser Kvarnera'. Od tada su podignuti svi ostali hoteli, turistička naselja, autokamp te većina obiteljskih kuća.

Rabac zbog bijelih šljunkovitih plaža, bogatog mediteranskog raslinja i kristalno čistog mora azurnoplave boje s pravom nosi naziv Biser Kvarnera. U mnoštvu turista iz cijele Europe, i u razigranom spletu raznih jezika, Rabac je sačuvao svoju prepoznatljivost te osoban odnos prema svakom svom gostu. Samo mjesto broji 1.500 stalnih stanovnika. U ljetnim mjesecima Rabac je idealno mjesto za zabavu i obiteljski odmor, dok je u proljeće i jesen idealan za raznolike aktivnosti u prirodi. Rabac je izrazito odmorišna i sezonska destinacija, u kojoj posluje naša hotelska kuće, Rabac, d.d..

Danas Rabac d.d. u vlasništvu ima hotele Valamar Sanfior, Valamar Bellevue Hotel & Residence, Allegro, Miramar, Albona Hotel & Residence, Marina, Mediteran, turističko naselje Girandella, apartmane Sunrise Girandella i Lanterna te kamp Marina. Kapaciteti su kategorizirani od dvije do četiri zvijezdice.

Ukupan smještajni kapacitet hotela i apartmana Rapca d.d. broji 3.931 postelju, dok kamp Marina raspolaže s 311 parcela, odnosno 1.088 mjesta. Dodatnu prednost hotelsko-ugostiteljskoj ponudi pruža kvalificirano i osposobljeno osoblje rabačkih hotela, mahom domicilno stanovništvo, koje u visokoj sezoni dostiže broj od 230 stalno zaposlena i gotovo 400 sezonskih zaposlenika.

Ulaganje u destinaciju Rabac potvrđeno je nizom dobivenih nagrada. Turistička patrola Večernjeg lista dodijelila je Rapcu 2002. godine nagradu "Večernjakov jedrenjak" za najveći napredak u unapređenju mjesta i kvaliteti u razdoblju od godine dana. Ulaganje je također potvrđeno dobivanjem nagrada HTZ-a "Plavi cvijet" za najbolje javne plaže na Jadranu u 2003. godini, "Plavi cvijet sa zlatnim znakom" za najuređenije turističko mjesto na Jadranu u 2007. godini i "Plavi cvijet sa brončanim znakom" za najuređenije turističko mjesto na Jadranu u 2008.godini.

Najznačajnija pojedinačna emitivna tržišta za turizam Rapca u 2009. su:

• Njemačka - 21% noćenja
• Češka – 15% noćenja
• Francuska – 13% noćenja
• Austrija – 11% noćenja
• Italija – 9% noćenja
• Slovenija – 6% noćenja
• Hrvatska – 4% noćenja

Rabac je destinacija koja raspolaže s najkvalitetnijim i najzaštićenijim ekološkim vrijednostima obale i zaleđa u Istri te s izuzetno povoljnom lokacijom hotela (neposredna blizina plaže). Kao ostale prednosti destinacije navodimo blizinu destinacije emitivnim tržištima te ljubaznost domicilnog stanovništva.

Cestovne udaljenosti:

Villach 260 km
Venecija 280 km
Milano 540 km
Beč 550 km
München 570 km
Budimpešta 573 km
Beograd 619 km

Udaljenosti od aerodroma:

Pula 47 km
Trst 120 km
Ljubljana 165 km
Zagreb 240 km

Valamar Bellevue Hotel & Residence smješten je iznad prekrasnih šljunčanih plaža s predivnim pogledom na kristalno čisto more i sunčane otoke Kvarnerskog zaljeva. Hotel predstavlja savršenu lokaciju za opuštanje, obiteljski odmor te poslovne sastanke. Hotel je u potpunosti rekonstruiran 2007. godine te uz novo ruho dobiva i zvijezdicu više, odnosno njih četiri te je preimenovan iz hotela Neptun u Valamar Bellevue Hotel & Residence. Ljubiteljima sporta i rekreacije na raspolaganju je raznovrsna sportska animacija te brojni sportovi na vodi i teniski tereni u neposrednoj blizini hotela. Atraktivna lokacija, ugodna atmosfera i suvremeno opremljena višenamjenska dvorana pružit će svima onima koji žele spojiti posao i užitak idealne uvjete za održavanje kongresa, sastanaka i seminara.

Valamar brend zaslužio je zadovoljavajući sljedeće kriterije:

• Atraktivna lokacija (blizina mora i plaže s Plavom zastavom)
• Kategorizacija 4 zvjezdice
• Valamar buffet koncept sa show-cookingom te visoka kvaliteta smještajnih jedinica
• HACCP certifikat
• Valamar animacijski program
• Nagrade dobivene od turoperatora

Kruna dobrog odmora su dobro jelo i piće. Rabački turizam svoje ime duguje vrsnom hotelijerskom osoblju, odličnim kuharima i gastronomskim užicima temeljenim na hrani ovoga podneblja. Ukusna riba, jastozi, škampi, školjke i drugi plodovi mora tipični su za ovaj kraj, kao i seoska kuhinja u kojoj prevladavaju jela od domaćeg tijesta s raznim mesnim umacima.

Fuži ili njoki s umakom od divljači, krafi s umakom ili kao desert, ili pasutice s bakalarom samo su dio mogućih načina pripreme koje smo naslijedili od svojih baka. Nezaobilazna maneštra, jelo od graha s dodatkom kukuruza ili ječma, domaće kobasice i zarebnjak (osušeni svinjski kare) uz kiseli kupus, obavezno su jela u konobama. Uz ognjišće i kartanje u zimskim večerima: pršut i sir, domaći kruh i vino...

Istarska jela

Maneštra

Najpoznatije istarsko jelo «na žlicu» - maneštra, duboko je ukorijenjena u kulinarsku tradiciju Istre. Najčešće jelo na istarskim stolovima, u povijesti nerijetko i jedino, maneštra je danas opet u modi.

Osnovu svake istarske maneštre čine kuhani krumpir i grah, kojima se, osim suhog mesa, dodaje i nešto od sezonskog povrća, po čemu će se, tako pripravljena maneštra, i zvati: maneštra od bobići (mladog kukuruza), od jačmika (ječam), od slanca (slanutak), od koromača... Kada se za pripravu maneštre koristi kiseli kupus ili kisela repa, tada govorimo o joti – tipičnom zimskom pijatu.

Posebna karakteristika istarskih maneštra je začinjanje «peštom». Pešt se priprema tako da se zajedno dobro «iskoše» panceta (suha slanina), češnjak i list peršina, te se tako pripremljena pastasta masa doda u maneštru na samom početku kuhanja da bi se slanina dobro raskuhala. Dodatna značajka istarskih maneštri bila je ta, da se točno znalo koja vrsta suhog mesa (isključivo svinjskog), ide u koju maneštru.

Najčešće korišten i najcjenjeniji «dodatak» maneštre bila je suha kost od pršuta, koja je i danas nedostižna za maneštru od bobića, no, ako se već moglo birati: u jotu se obavezno stavljalo suhe pancete, uz slanac – suha svinjska rebra, uz jačmik – suhe svinjske nogice, uz koromač – suhi svinjski jezik...

Tjestenine

Na putu iz talijanskih pokrajina prema Istri polako su se mijenjali nazivi i odgovarajući oblici tjestenina da bi se na kraju pretvorili u autentične istarske kulinarske pojave. Ljubitelje talijanske tjestenine najviše bi mogao zbuniti naziv istarske lazanje. Ne radi se, naime, o većim pravokutnim plohama tjestenine koje se polažu jedna na drugu, te su odvojene i prelivene umakom, nego naprosto o širokim rezancima. Njihov jednostavan oblik čini ih primjenjivim u raznim jelima, uključujući i podatna gnijezda za bijele tartufe. Osim širokih lazanja tu su i usko rezane lazanje za juhu i one malo šire – lazanje za maneštre.

Značajnu ulogu drže i ravioli (tijesto punjeno raznim nadjevima), od kojih primat drže labinski krafi, punjeni smjesom od sira, jaja, oraha i grožđica, najprije kuhani, a potom zaprženi slatkim umakom. U vrijeme posta najčešći oblik tjestenine bile su pasutice ili posutice (tijesto izrezano u kvadratiće), prelivene vrućim maslinovim uljem i slanim sardelama ili poslužene zajedno s bakalarom in bianco. Sve veću popularnost imaju i makaruni, žbirići ili pljukanci (tjestenina vretenastog oblika), ali najpoznatija istarska tjestenina jesu, ipak, fuži (mali tanki komadi tjestenine smotani u cjevčice, obično duge tri do pet centimetara). Od brašna, soli, jaja i vode umijesi se glatko tijesto, razvalja u tanku plohu i izreže na kvadratiće 4x4 centimetra. Preostaje dva suprotna kraka savinuti prema sredini i pritisnuti da se zalijepe.

I fuži imaju široku primjenu, no, najčešće su «okupani» domaćini žgvacetima, izvrsnim istarskim gulašima, dakle komadićima mesa u gustom umaku. Kokošji žgvacet je vrlo raširen i omiljen, inačica je i šugo od kokošjeg i goveđeg mesa, a potom i šugo od raznih vrsta krupnije divljači.

Fritaje

Jednostavna pučka jela danas se ponovno doimaju vrlo moderno: omleti, takozvane fritaje, jedan od zaštitnih znakova istarske kuhinje, to jasno pokazuju. Temelje se, prije svega, na dobrim domaćim jajima, precizno ispečenim, reklo bi se «a point» gastronomskim rječnikom.

U fritaje se onda dodaje jedna ili najviše dvije namirnice čiji okus prevladava jelom. To može biti: panceta, komadići pršuta ili kobasica, ali i mladi luk, mladi češnjak, divlji radič, gljive…Pri tomu se poštuje sezonska ponuda, što je osobito slučaj s divljim šparogama.

Ukratko: istarska fritaja od šparoga tradicionalno je pučko jelo koje zadovoljava sve kriterije suvremene visoke kuhinje.

(Turistička organizacije Rabac-Labin)