Vulkan koji je "prizemljio" Evropu

Kako to izgleda dimnjak koji je iz utrobe zemlje u visine poslao pepeo i pomračio nebo nad Starim kontinentom

Izvor: B92

Četvrtak, 06.05.2010.

06:40

Default images

Erupcija vulkana Ejafjajajokul koji je napravio najveći haos u novijoj istoriji aviosaobraćaja i uzrokovao gubitak od oko dve milijarde dolara, skrenula je pažnju na najsevernije ostrvo Evrope, koje se nalazi na rubu polarnog kruga i koje magnetski privlače filmadžije, romanopisce, astronaute i turiste željne da tokom cele godine uživaju u erupcijama vulkana i gejzira, kupanju u jezerima koja izviru između vulkanske lave i polarnim danima i noćima.

Glavni arhitekta Islanda je njegovo veličanstvo vulkan, a najbolja ilustracija ove teze je podatak da se na ovom ostrvu nalazi oko 140 vulkana, od kojih je 26 aktivno. Erupcije vulkana dešavaju se na svake tri godine i najčešće počinju ispod glečera – iako debljina leda iznosi 1.800 metara, dovoljno je samo sat vremena da se on istopi kada erupcija počne.

I, mada taj prizor izgleda zastrašujuće, Islanđani nisu iznenadljive prirode – za svako mestašce postoji plan evakuacije, jer iz iskustva znaju da se vulkan samo pretvara da spava. O veličini njihovog nepoverenja prema ćudima prirode najbolje govori podatak da je na Islandu najstrože zabranjeno graditi bilo kakav stambeni objekat u radijusu od nekoliko stotina kilometara od bilo kog vulkana.

Ovo ostrvo, veličine Srbije i Crne Gore, naseljava svega 300.000 ljudi, a dve trećine njih živi u glavnom gradu Rejkjaviku.

Ako se ima na umu da je svega tri odsto ove zemlje „gostoljubivo” za život, jer ostatak pripada vulkanima, glečerima i gejzirima, onda i ne čudi podatak da u najsevernijoj prestonici sveta živi samo 200.000 ljudi.

Oni se uporno trude da uz pomoć trave, koju uvoze iz Danske i ljubičastog rastinja, koje uvoze iz Aljaske, oplemene pejsaž Rejkjavika, koji izgleda kao da je neki daltonista prefarbao svaki kubni santimetar grada.

(Politika)
Postojbina Vikinga i Trolova nalazi se na svega šest sati letom iz Beograda i važi za najtrusnije područje na planeti.

Ako ne znate kako izgleda kako se zemlja trese – pravac Island. Potomci Vikinga danas u šali kažu da imaju toliko zemljotresa da nikada ne drže tanjire blizu ivice stola.

Oni znaju da svaka planina, koja na Islandu spava stogodišnjim snom Trnove Ružice, za tren oka može da doživi metamorfozu u boga Hefesta. Da li zbog toga svi vulkani na Islandu nose ženska imena?

Prva stanica na putu kroz fascinantnu geografiju Islanda je Rejkjavik, a turisti se i danas uglavnom iskrcavaju na istom mestu gde i prvi čovek koji je otvorio istorijsku čitanku ove zemlje. Norvežanin i viking Isolfur Arnarson, koji je sa nekolicinom svojih drugara zaplovio ka otvorenom moru kako bi uspostavio sopstveno kraljevstvo iskrcao se 850. godine u sadašnjem glavnom gradu Islanda.

Ovi vikinzi kasnije su ušli u istoriju i kao osnivači prvog parlamenta u Evropi, a osnivanjem države, 930. godine na skupštini u Pingveliru, Island postaje prva parlamentarna republika u Evropi.

U bukvalnom prevodu, Rejkjavik znači grad iznenađenja, iako bi se ovaj prevod mogao proširiti i na celo ostrvo. Međutim, najprijatnije vruće iznenađenje Islanda svakako je „plava laguna”, jezero sa geotermalnom vodom u zagrljaju vulkanske magme, čije azurno plavetnilo potiče od plavo-zelenih algi, mineralnih soli i silicijum oksida.

Ako vas neko upita kakav je osećaj kupati se u vodi koja izvire iz dubine od 2.000 metara, predložite mu da pomnoži zadovoljstvo koje oseća u plesu vodenih mehurića u džakuziju sa SPA tretmanom profesionalnih masera. I da u tu računicu ubaci i 40 stepeni Celzijusa, koliko iznosi temperatura vode ove nestvarne plave oaze.

Katarina Đorđević

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: