Ohrid, biser kulture i prirode

Ukrasi, pastrmka i ribolov jesu jaki, ali ne i jedini motivi da se hiljade turista tokom cele godine sjate na „makedonsko more”, a poslednja Gutenbergova štamparija je posebna preporuka

Izvor: B92

Ponedeljak, 26.04.2010.

07:00

Default images

Po mnogima koji su već tamo bili, Ohridsko jezero i sam grad Ohrid, sa svojom očuvanom prošlošću, duša su Makedonije i Balkana, o kojim već više decenija brine Unesko.

Pri pomenu imena grada Ohrida, koji se nalazi na jugozapadu bivše jugoslovenske republike, sa oko pedeset hiljada stanovnika, mnogiće se najpre setiti školskih ekskurzija.

Ponekom će pasti na pamet istorija pismenosti i hrišćanstva na Balkanu, oličena u prosvetiteljima svetom Klimentu Ohridskom, svetom Naumu Ohridskom i njihovim učiteljima Ćirilu i Metodiju.

Ali,„lepšem polu” će se oteti pokoji uzdah za čuvenim ohridskim biserima koje su možda propustile da kupe. Jer, originalni ohridski biseri su sve ređi, ali je sam grad Ohrid sa istoimenim jezerom, četiri puta većim od Bokokotorskog zaliva, najveći turistički biser, ne samo za makedonske i srpske turiste, već i one zahtevnije što sebe zovu Evropljanima.

Malo ko će, međutim, Ohrid dovesti u vezu sa Gutenbergom, istorijom štamparske tehnike ili tehnologije izrade papira, koja se još uvek može videti „uživo” baš u starom delu grada.

I dok u Beogradu i drugim srpskim gradovima i selima ćirilica ustupa mesto globalističkoj pismenosti i kulturi, u Ohridu se otima od zaborava hrišćanska kultura, pravoslavlje, ćirilica i istorija balkanskih naroda, što nije nimalo slučajno kada se imaju na umu navedene istorijske ličnosti i njihova kulturna misija.

Ova posebna atrakcija Ohrida nalazi se u srcu Starog grada, u blizini nacionalnog istorijskog muzeja. To je jedna od tri u svetu sačuvane, poslednje i originalne, Gutenbergove štamparije, kao i radionica za izradu papira, na način kako se papir izrađivao pre dve hiljade i više godina.

Vlasnici te radionice su naslednici porodične loze koja ima dugi rodoslov i čuva tradiciju štamparstva od kada postoji Gutenbergova štamparska „mašina”. Po nekim izvorima, postoje još samo dve takve štamparske prese – jedna na Bledu u Sloveniji i jedna u muzeju u Gutenbergovom rodnom gradu Majncu.

Od te štamparske prese i papira, koji se pravi na licu mesta, izdržavaju se vlasnici radionice. Tu, u radionici, prodaju svojeručno izrađeni papir umetnicima, prigodne radove radoznalim turistima i suvenire i štampane ikone izrađene po narudžbini naočigled radoznalih posetilaca.

Ohridski biseri, pastrmka i ribolov, kupanje i sunčanje jesu jaki, ali ne i jedini motivi da se hiljade turista tokom cele godine, a naročito vikendom, sjate na „makedonsko more”. Dobar razlog je i to što je Ohrid na pola puta do Grčke, i što je u njemu jeftinije i od grčkog, i od crnogorskog primorja.

Tek, na Ohridskom jezeru ima i sve više turista iz Srbije. Bliska i nostalgična prošlost, sličan jezik i posebna ljubaznost meštana prema turistima iz Srbije (prema Beograđanima još više) jestejoš jedan dodatni razlog da se makar deo godišnjeg odmora (malo je jedan vikend) provede u Ohridu. Ali, jedan od najjačih motiva svakako je „poslednja” Gutenbergova štamparija. Uz dužno poštovanje Bila Gejtsa i njegovog veličanstva – računar, „izlet” u srednjovekovno štamparstvo i praktičnu praistorijsku tehnologiju pravljenja papira posebna je preporuka.

----------------------------------------------

Inspirativni izvori

Na potpuno suprotnim krajevima Ohridskog jezera su manastirski kompleks Sveti Naum na jugu i Struga na severu jezera. Ove dve destinacije su posebno interesantne kao izvorište i ušće najstarijeg prirodnog jezera na Balkanu.

Jezero nastaje od egzotičnih ohridskih izvora, pored samog manastirskog kompleksa Sveti Naum, kao i od podvodnih izvora u samom jezeru, a otiče kao reka Crni Drim kroz gradić Strugu i dalje u Albaniju. Ohridski izvori se ponegde opisuju i kao izvorište Crnog Drima, iako faktički ta reka nastaje na drugom kraju Ohridskog jezera.

Sami ohridski izvori pored Svetog Nauma stvaraju površinu vode ravnu i mirnu kao ogledalo i bistru i providnu kao suza, koja je ispresecana drvenim mostićima.
Po ohridskim izvorima se može krstariti „ekološkim” čamcem sa veslima i pri tom napraviti egzotične i nestvarne slike zlatnožute boje jeseni, odsjaji žarkog letnjeg sunca ili oblaka, zavisno od veštine snimatelja.

Voda iz ohridskihizvora se izliva u veliko jezero, ispod većeg drumskog mosta, uz veliki buk i simfoniju tonova i boja koje stvaraju sunčevi zraci, klobuci brzaka i kapljice raspršene vode. I tako nastaje, a čini se tu i počinje Ohridsko jezero.

U jezerskom priobalju ima više zelenih oaza, obraslih trskom i drugim rastinjem, u kojimase nalazi stanište retkih ptica, zbog kojih je ta flora pod zaštitom.

Jezerom plutaju manje kolonije belih labudova, mameći pažnju i šepureći se pred fotoaparatima radoznalih turista, oživljavajući asocijacije na Ohridsku legendu, za koju je nadahnuti kompozitor Stevan Hristić verovatno i našao inspiraciju, uklapajući narodnu ljubavnu priču iz tog miljea, lokalni folklor i jezerske motive u kultnu baletsku predstavu Labudovo jezero.

Ohridski izvori i Struga opevani su i u pesmama o Biljani i neimenovanom momku i dočarani u vrhunskim umetničkim delima, poput Ohridske legende, zasnovanim na građi iz bajki i legendi, u kojima se govori o vremenu robovanja pod Turcima.

Živorad Okanović

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: