Karnevali u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Rijeka, Samobor, Split, Dubrovnik, Herceg Novi, Kotor, Venecija... koji god grad da odaberete za karnevalsko ludovanje, nećete pogrešiti. Nabacite drugo lice i zabavite se. „Norenje” je već počelo

Izvor: Lisa

Izvor: B92

Nedelja, 07.02.2010.

06:50

Default images

Karnevalsko vreme za mnoge je idealna prilika da pobegnu od stvarnosti i da, barem na trenutak, postanu neko drugi. Maske koje pri tom stavljaju neretko znače mnogo više od onoga što vizuelno predstavljaju. Izraziti svoje drugo ja, dobro se zabaviti, zaboraviti brige, osuditi „krivca“ za sve nevolje u protekloj godini... sve su to razlozi koji mnoge od nas privlače da se uputimo na - karnevalsko ludovanje. Rijeka, Herceg Novi, Kotor, Venecija, Samobor, Dubrovnik, Split... koji god grad da odaberete, nećete pogrešiti. Ludovanje, ili kako to učesnici karnevala zovu „norenje”, uveliko je počelo.

Rađanje života

Karneval je dobio ime po italijanskoj reči „carnevale“, odnosno latinskoj „carrus novalis“, što znači „brod na točkovima“. Tokom zabava okićene brodove učesnici bi vukli ulicama, a posle bi ih, početkom proleća, spuštali u more za novu plovidbu.

Upravo zato karnevali i danas predstavljaju buđenje prirode, prestanak zime i rađanje novog, boljeg života.

Mate Harač u Rijeci čeka zasluženo vešanje

Vladavina maškara u Rijeci ove godine traje od 17. janara do 17. februara. Jedan od vodećih karnevala u Evropi i ove će godine, bez sumnje, privući brojne maskirane posetioce bilo na izbor kraljice Riječkog karnevala i primopredaju ključeva grada 22. januara ili pak na središnji događaj u Međunarodnu karnevalsku povorku 14. februara. Tog poslednjeg dana karnevalskog ludovanja, u 20 sati, biće upriličeno i jedinstveno paljenje „pusta“ na moru u akvatorijumu riječke luke.

Veselje pod maskama

Karnevalski običaji na ovom području vuku korene iz davnina, kada su po narodnom predanju takozvane „grde maske“ urnebesnim veseljem rasterivale sile zla, prizivajući proleće i slaveći rađanje novog života. Zvončari, koji su danas neizostavan deo karnevalskog veselja, istovetni su sa onima koji su grad branili od najezde Turaka. „Još pre sto godina Rijeka je živela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom delu Evrope. Organizovane su karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojima je učestvovalo austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, nemački baroni, grofice i grofovi iz cele Evrope. Priređivane su i priredbe poput vrlo sugestivnog ‘Praznika cveća’ u teatru, kada su se pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu“, piše na službenim stranicama Riječkog karnevala (www.ri-karneval.com.hr). Ono što za mesec dana, koliko traje ova manifestacija u Rijeci, treba posetiti svakako je i Dečja karnevalska povorka koja će biti održana 6. februara u centru grada. Zanimljiv je bio i već tradicionalni 3. Croatia Carnival Snowboard Session 2010. godine, održan 30. januara na Korzou, gde su posetioci uživali u vratolomijama najboljih evropskih snowboardera. Ova manifestacija jedinstvena je po tome što je atraktivna snežna snowboard staza, duga 50, a široka 12 metara, udaljena od mora samo 200 metara.

Sraka, Princ Fašnik i Fiškal u Samoboru

Od 26. januara, kad je počeo 184. samoborski fašnik, ovaj gradić u blizini Zagreba opet postaje središte dobre zabave, šala, veselih maski, ali i mesto gde će Princ Fašnik tradicionalno „platiti“ za sve nevolje u protekloj godini. Samoborski gradonačelnik Krešo Beljak proglasiće slobodnu Fašničku Republiku 12. februara, kada će ključeve grada preuzeti Sraka, Princ Fašnik, Sudec i Fiškal. Uz moto „Metni masku, bil buš lepši“, na glavnom samoborskom trgu, ali i drugim lokacijama u gradu, smenjivaće se poznati muzičari i, naravno, defilovati zanimljive i smešne karnevalske maske. Uvek je atraktivan i Dečji fašnik tokom kojeg povorka maskirane dece iz vrtića i osnovnih škola na području Samobora pokazuje šta je sve njihova mašta u stanju da zamisli i napravi. Ove godine Dečji fašnik biće održan 13. i 14. februara, a 16. februara u planu je proglašenje najboljih maski i suđenje, pa spaljivanje Princa Fašnika. Više informacija o fašniku u Samoboru saznajte na www.samoborski-fasnik.com

Feštarenje u Kotoru

Tradicionalni Kotorski Karneval održava se u februaru. Tradicija karnevalskih fešti prekinuta je za vreme Drugog svetskog rata, pa ponovo počela šezdesetih godina 20. veka i traje sve do danas. Mesecima pre karnevala šiju se originalne maske. Kako je maska parodija na stvarnost, iz godine u godinu su sve interesantnije. Osim karnevala, dešavanja su na kotorskoj rivi, ulicama, pjacetama, u hotelima, a uključuje i maskenbale za decu i odrasle, uz degustaciju specijaliteta kotorske kuhinje, muzičke koncerte i pozorišne predstave. Kotorski karneval poseti nekoliko hiljada ljudi. Osim karnevalskih trupa iz Kotora i drugih primorskih i gradova Crne Gore, u Kotorskom karnevalu učestvuju i mnoge karnevalske grupe iz Evrope i sveta.

Praznik mimoze

Manifestacija Praznik mimoze zasnovana na tradiciji karnevalskih svečanosti u Herceg Novom održava se od 1969. godine. Turistički savez Boke Kotorske i Skupština opštine Herceg Novi. Od 1991. godine član je Udruženja karnevalskih gradova Evrope (FEEC). Ovaj Festival uobičajeno traje od kraja januara do početka marta, ali se poslednjih godina uglavnom održava samo u februaru. „Praznik mimoze“ je manifestacija u slavu cveća - cveta mimoze, koja u Herceg Novom izdašno uspeva u vreme kada je ostatak Evrope prekriven snegom. Specifičan začin svečanosti daju mlade Novljanke zvane mažoretke koje nastupaju uz pratnju pleh muzike, popularno prozvane „gradska muzika“.

Dubrovačka „festa“ maski

Dubrovčani pripremaju „festu“ pod nazivom „Četiri dana dubrovačkog karnevala“, i to na Stradunu i u tvrđavi Revelin, a održavaće se od 13. do 16. februara. „I naši su stari ludovali pa možemo i mi...“, kažu mnogi Dubrovčani koji tako pozivaju goste u svoj grad i u mesecu karnevala. Kako je to bilo nekada?

Grupno prerušavanje

Najpoznatije stare dubrovačke maske su Bembej, Turica, Čoroje i Vila, a slike tih karakterističnih maski sačuvane su, kažu u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika, zahvaljujući slikaru Rafu Martiniju. Vrlo zapažene i originalne maske bile jesu one grupne u kojima je učestvovao veliki broj ljudi i koja se pripremala mesecima. Jedna od najpoznatijih maski je dolazak Čerčila, Ruzvelta i Staljina u Dubrovnik da bi 1989. godine raspravljali o „podeli Jugoslavije“, aludirajući na poznati sastanak tih triju državnika na Jalti tokom Drugog svetskog rata. Kako će se Dubrovčani maskirati ove godine i ko će po njima biti kriv za sva aktualna zbivanja, možete proveriti na najvažnijoj zabavi pod maskama koja će biti održana 13. februara. Posebno veselo biće u nedelju, 14. februara, kad će Stradunom zavladati vesele dečje maskirane povorke. Vikend pre, odnosno 7. februara, ne propustite ni karneval u obližnjoj Župi dubrovačkoj, kao ni brojne izložbe i radionice karnevalskih maski u galerijama u Gradu.

LISA U NOVOM BROJU:
Moda: Za laku noć i dobro jutro!

Ivan Ivanović: Moj život je jedna velika zabava

Inspiracija: U ritmu muzike

Seks: Raspalite stare strasti

Test: Koliko poznajete svet divljine?

Deca: Ekolozi od malena

Zdravlje: Željeno majčinstvo

Mesečni horoskop

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: