Fojnica, BiH: banjski, verski i ski turizam

Fojnica, bosanskohercegovački gradić koji slovi za simbol banjskog turizma, nalazi se podno Vranice, tačnije u planinskom prstenu kojeg, pored Vranice, formiraju Šćit, Zahora i Bitovinja. Nadasve je čuvena po franjevačkom samostanu, u kojem je pohranjena Ahdnama, povelja sultana El-Fatiha iz 1463., a u kojem će vas lijepom riječju i izuzetnim gostoprimstvom dočekati pripadnici reda Franje Asiškog, koji u BiH obitavaju 700 godina. Pored banjskog i vjerskog turizma, u povijesnim pričama o Fojnici veliku znatiželju je izazivala ona o fojničkom zlatu. Ovih dana, nanovo, lokalna turistička agencija pokušava je aktualizirati organiziranjem istinskih avanturističkih pohoda ispiranja zlata na rijekama poput Fojničke, Gromače, Radave, Rastičnice, Šćone, Borovnice, Jezernice... Godine 2003. u mapu ski-centara u BiH utisnuta je još jedna atraktivna kota - Brusnica, udaljena tek 12 kilometara od gradske jezgre. Tvorci ideje za izgradnju žičare dužine 4.100 metara kojom bi se savladala visinska razlika od gotovo hiljadu metara, te što adekvatnije iskoristili prirodni resursi za izgradnju turističkog kompleksa u Fojnici, su Jure Iviš i Adolf Golmayer. Krajnji rok predviđen za realizaciju projekta je 2011. godina.

Bosanski Schwarzwald Kao omladinski reprezentativac Austrije, Golmayer je prvi put boravio u BiH 1959. godine. "Na Jahorini je tada bila žičara jednosjed duž pola takmičarske staze, dok smo drugu polovinu morali ići pješke", prisjeća se Golmayer takmičenja na kojem je sudjelovao. Nekoliko godina poslije, radeći kao trgovački putnik, ponovo posjećuje BiH, tada upoznaje svoju buduću suprugu, porijeklom iz Fojnice. Sticajem okolnosti, dom pronalaze u Njemačkoj, ali njegova veza s BiH i fojničkim krajem u godinama koje će uslijediti postaje sve jača. Brusnicu je s velikim ushićenjem otkrio tek prije dvije godine, kada startaju njegovi razgovori s Jurom Ivišem, iz ski-centra, i razrada planova o izgradnji većeg skijaškog centra. "Jure i ja smo zaključili da bi gondola iz Fojnice na Brusnicu, koja bi radila i ljeti i zimi, bila ključna za razvoj turizma. Za sat vremena 120 gondola može povesti tri hiljade ljudi", kaže na tečnom bosanskom Golmayer, dodajući: "Takva gondola košta 20 miliona maraka, a grupa od pet stranih investitora, među kojima sam i ja, obezbijedit će 10 miliona maraka. Te investicije neće ući u zemlju, nego će se u Austriji uplatiti gondola i uvesti u Bosnu." Imena investitora iz Austrije i Njemačke Golmayer, za sada, nije želio otkrivati, rekao je samo da su pojedini od njih "prijašnji fabrikanti".

Projektom "vertikalnog transporta" predviđene su dvije polazne stanice - za gondolu iz Novog Naselja (580 metara nadmorske visine) i sjedišnice s Ribnjaka, koje bi se spajale na međustanici Veselica (1.027 metara nadmorske visine) i nastavljale gondolom do odrednice Vrata (1.512 metara nadmorske visine). Namjerava se postaviti mehanizam posnježivanja, kakav postoji još samo u dva ski-centra u Evropi, a vremenske prilike su takve da omogućavaju pravljenje i održavanje snijega sve do 1. maja. Od dolazne gondolske stanice Vrata, dalji transport ka polaznim skijaškim stazama na 1.937 metara nadmorske visine odvijao bi se sistemom sjedišnica i vučnica.

Trenutno je uređeno pet kilometara skijaških staza s neizbježnim vučnicama na prostoru Poljane, a njihovim spuštanjem ka gradu ukupna dužina bi iznosila oko 20 kilometara. "Uporedio bih Brusnicu s Bad Kleinkirchheimom kod Klagenfurta u Austriji, koji je otprilike iste veličine i visine, ili Schwarzwaldom u Njemačkoj, gdje je najviši vrh 1.460 metara i gdje se održavaju svjetski kupovi", objašnjava Golmayer dodajući da visina nije presudan faktor za organiziranje takvih natjecanja.

Ministarstvo će plaćati kamatu Iviš s ponosom ističe da je Brusnica, centar na čijem je čelu, u periodu od 15. aprila do 10. juna, uz kapacitet od 55 mjesta, stopostotno popunjen. Samo 11 mjeseci od nastanka ideje za izgradnju prvobitnog manjeg ski-centra započela je gradnja, manji lift postavljen 2003., veći 2005.: "Ponestajalo je i sredstava, jer su dva domaća investitora u međuvremenu odustala, vjerovatno su se prepali jer bi trebali dati po 200-300 hiljada KM, a mislim da su bili spremni za 20-30 hiljada. Nisam se složio s tim i izgurao sam to sam."

Ivišev zadatak u svojevrsnom partnerstvu s Golmayerom jeste menadžerski dio u vezi s izgradnjom, što uključuje i dogovor s vlastima, domaćim investitorima te operativni rad na terenu. "Razgovarao sam, među ostalima, s federalnim ministrom turizma Nevenkom Hercegom, koji je prije godinu i po prihvatio moju sugestiju da se okrene kreditnim povoljnim sredstvima. Potvrdio je da postoji spremnost da Ministarstvo plaća u prvih pet godina kamatu, što je vrlo dobar potez, pogotovo kada imamo zainteresirane strane investitore, ali i određene radnje kako bi oni ušli u projekt." Prema Iviševim tvrdnjama, 2008. je resorno ministarstvo bilo izrazito izdašno prema ski-centrima, za koje je izdvojeno 600.000 KM - za infrastrukturu, staze, te manji dio i za opremu: "Meni su, recimo, dali za staze, Kupresu i Bjelašnici za topove, itd. Ali, tada sam tražio da mi ta grant sredstva više ne daju - tipa, evo 50.000 za pomoć. To ne može pomoći, dajte vi nama jaka kreditna sredstva."

"Mi bismo trebali imati 24-satnu ponudu u 12 mjeseci, koja bi se bazirala na odmoru." Projekt predviđa smještajne kapacitete: studentski dom i učenički paviljon, hotel Vidikovac, hotel Gornja stanica i Lovački dom na međustanici Veselica. "Studentski dom bi bio malo jeftiniji objekat, gdje bi se moglo jesti i za tri-četiri marke", objašnjava Iviš. Pored hotela A kategorije s pogledom na panoramu Fojnice izlazila bi gondola, a Vidikovac bi bio na raskršću staza, kao poveznica između sjevernog i južnog dijela skijališta. Ukupan kapacitet bio bi 250 ležajeva. Što se tiče ski-liftova sa sjedalicama, njihova dužina bit će 3.000 - 3.500 metara (Striževica - Bandir, Vrata - Gruda, Ribnjak - Veselica). Svi radovi bi, prema projekcijama inicijatora projekta, trebali biti finalizirani do 1. oktobra 2011. kada bi se trebala pokrenuti gondola na put od Fojnice ka Brusnici. Za svega 15 minuta.

Aquareumal: Vodeni park za dvije godine

Na površini od oko 12.000 metara, u toku naredne dvije godine, u sklopu Aquareumala planirana je izgradnja savremenog aquaparka s wellness centrom, koji bi zauzimao oko 3.000 metara zatvorene površine. U preostalom dijelu nalazit će se četiri do pet bazena, tipično rekreativnih, s masažerima. Radovi su već počeli, a sredinom jula radovi bi trebali biti okončani na dva vanjska bazena - manjem za djecu i velikom za odrasle. Na jesen bi se, potom, radio zatvoreni bazen. Što se tiče atraktivnog apartmanskog naselja, otvoreno je prije dvije godine, a čini ga 16 vila sa 72 apartmana - ukupno 250 kreveta. Predviđa se 60-70 posto popunjenost kapaciteta tokom sezone, dok iz Reumala računaju da će po završetku radova na Aquaparku za dvije godine, praktično, biti konstantno punog kapaciteta. U sklopu apartmanskog naselja je tržni centar s restoranom, caffeom, slastičarnom, prodavnicom suvenira...

Godišnje se ubere 20 tona brusnice na Vranici

Iako Jure Iviš pamti mjesto ponad Fojnice, na kojem je sagradio hotel i skijalište, kao Crveni Borovnjak, u literaturi je pronašao naziv Brusnica. Objašnjenje je prosto - na zelenom prostranstvu lako ćete uočiti nisko crnogorično grmlje planinske brusnice, visine 20-ak cm, ali i veoma rasprostranjenu borovnicu. "Na ovom području u BiH, a možda i na Balkanu, najzastupljenija je planinska brusnica, koja uspijeva na 1.500 metara nadmorske visine." Brusnica cvate krajem maja, pa na nekoliko mjesta uočavamo bijele sitne cvjetove. Plodovi zriju krajem septembra, pa sve do kraja oktobra. "Najbolji i najkvalitetniji plodovi brusnice su poslije prvog mraza." Na Vranici se godišnje ubere do 150 tona borovnice i brusnice do 20 tona, što se izvozi iz zemlje: "Ovdje ljudi zarade za dva mjeseca berući borovnicu i brusnicu po desetak hiljada KM. Mi i seljani nešto prodajemo, ali sve ode u Italiju, Njemačku, Švicarsku, Austriju." U Brusnici je, dakako, neizostavan topli napitak - čaj od brusnice.