Bezdan: skelom od Čarde do Hrvatske

Kad pominjem Bezdan, kao bližu odrednicu koristim reč „mesto“. Dugo je, naime, postojala dilema da li je Bezdan selo ili grad. Argumenti za grad, ili bar gradić bili su veličina mesta, broj stanovnika, a pre svega privredni razvoj. Grafičko preduzeće „Vojvodina“ bilo je čuveno u „onoj“ Jugoslaviji, sa više od 400 zaposlenih. Trikotaža „Beti“, Ugostiteljsko preduzeće „Turist“, Brodogradilište, pa poljoprivredno preduzeće i kooperacija zapošljavali su po oko 300 radnika.

Izvor: Danas

Izvor: B92

Petak, 18.02.2011.

11:25

Default images

U privrednim kolektivima u Bezdanu zapošljavale su se i komšije - žitelji Koluta, Bačkog Monoštora, Bačkog Brega, pa i Somborci. Dvadeseti vek za mnoge stanovnike Bezdana, dakle, bio je bolji nego ovaj, jer je mnogo preduzeća propalo, otišlo u stečaj, a broj zaposlenih drastično je smanjen. Naredni popis stanovništva pokazaće da li se i koliko odstupilo od brojke od 5.500 meštana.

Bezdan se nalazi na tromeđi tri države - do Hrvatske, odnosno sela Batina sa desne obale Dunava je oko pet kilometara, a samo kilometar duže je do granice sa Mađarskom, kod Bačkog Brega. Naselje je okruženo prirodnim vodama - do Dunava je pet kilometara, a tu su i Bajski kanal, DTD kanal, kanal Bezdan - Bečej, te vodotok Plazović. Vodotokove, kao po pravilu zaokružuju šume. U okolini Bezdana ima oko 700 vikend-kuća u pet vikend-naselja - Baračka, Korlatoš, Šebešfok, Daražifok i Siget. Rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ nadomak je Bezdana, pa se očekuju još bolji rezulati od turizma. Posebno su zanimljive Bezdanske turističke nedelje - na Velikoj čardi na Dunavu svakog vikenda upriličI se drugačiji program, gostuju grupe i pevači, a organizuju se takmičenja u kuvanju paprikaša - ribljeg, junećeg, pilećeg, cubok (od svinjskih nogica). Sećam se da smo iz Sombora, čak i zimi, posećivali čardu zbog kafe i pogleda iz tople sale čarde na Dunav. Dvadeset pet kilometara i toliko nazad značilo je potrošnju bar pet litara benzina, ali tome se nije pridavao značaj. Saobraćaj Dunavom, odnosno prelazak na drugu, hrvatsku obalu, nekad je organizovan skelom, baš od Velike čarde. Bilo je to zanimljivo putovanje, a osim pešaka skelom su se prevozili automobili, traktori, konjske zaprege.

Lekovita banja u Bezdanu otkrivena je 1912. godine, prilikom bušenja bunara. Izgradnja banje bogate jodom trajala je godinama, a 1954. proglašena je prirodnim lečilištem. Baš ovih dana Odeljenje za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju somborske bolnice, kako se banja zvanično zove, otvoreno je posle renoviranja u koje je Fond za kapitalne investicije Vojvodine uložio 48,5 miliona dinara. Modernizovani su smeštajni kapaciteti, bazeni, prijemna odeljenja, te tereni za revitalizaciju i rekreaciju gostiju. U banji lek za svoje bolesti godišnje potraži 1.500 ljudi koji borave u stacionaru i još oko 1.200 onih koji posećuju ambulantu. Pacijenti se leče od reumatizma, od oštećenja centralnog i perifernog nervnog sistema, dolaze i oni koji su operisali kuk, diskus herniju i posle drugih lečenja na ortopediji. U planu je da banja u Bezdanu bude osposobljena i za prijem pacijenata kojim je potrebna hemodijaliza.

Blizinu voda Bezdanci su iskoristili za razvoj sporta. Kajakaški klub „Dunav“ decenijama već slovi za jedan od najuspešnijih sportskih kolektiva u Srbiji. Na domaćoj i međunarodnoj sceni osvojeno je bezbroj medalja, KK „Dunav“ dao je i niz državnih reprezentativki. Trener Janoš Panda i saradnici, boreći se sa nemaštinom, uspeli su da stvore svetski vredan klub. Rukometni klub „Grafičar“ godinama je bio uspešan vojvođanski ligaš, a iz njegovih redova potekao je Jožef Holpert. Članovi KUD „Petefi Šandor“ organizuju nastupe. Posebno je značajan „Petospreg“, kulturna manifestacija Mađara iz pet sela.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: