Jerusalim: Zlatni grad i pupak sveta

Jerusalim je sveti grad za judaiste, hrišćane i muslimane, godišnje ga poseti oko četiri miliona turista, ali tu se nalazi i jedno od najstarijih groblja, gde je za grobno mesto potrebno izdvojiti čak milion dolara.

Izvor: B92

Subota, 04.01.2014.

13:42

Default images

Toliko košta parcela dva puta jedan metar zemlje na groblju starom oko 3.000 godina, koja ima pogled, kako se veruje, na mesto budućeg dolaska mesije. Upravo to tu lokaciju čini najskupljom na svetu.

Jerusalim je glavni grad Izraela, s tim što Palestinci smatraju istočni deo Jerusalima za svoj glavni grad, što je jedno od glavnih pitanja u rešavanju bliskoistočnog konflikta.

Stari grad je podeljen na jevrejsku, hrišćansku, jermensku i muslimansku četvrt, međusobno odvojene zidovima koji sami za sebe svedoče o burnoj istoriji.

Jevreji grad zovu Jerušalajim ili "grad mira", hrišćani ga nazivaju Jerusalim, a muslimani Al Kuds ili Sveti grad. O njegovom značaju govore i njegovi drugi nazivi kao što su "Zlatni grad", "Pupak sveta", "Svetilište svih svetilišta"...

Vlasnica turističke agencije "Jerusalim turs" i vodič Berta Zekić Belson je ispričala Tanjugovom novinaru da je Jevrejsko groblje u Jerusalimu jedno od najstarijih poznatih groblja na svetu, s obzirom da su neki grobovi stari čak 3.000 godina - poput, recimo, groba Avesaloma, sina kralja Davida.
Via dolorosa (Foto: Remi Jouan Wikimedia Commons)
"Hiljadama godina Jevreji, kada osete da im se bliži smrt, dolaze ovde kako bi bili sahranjeni na ovom groblju, verujući da će na Sudnji dan ustati iz groba i moći da posmatraju ulazak mesije u Jerusalim kroz kapiju koja je danas zazidana, kroz zlatna vrata ili Kapiju milosrđa", objašnjava Belson.

Jevreji veruju da će "ustati iz mrtvih" na Sudnji dan, i zato je na Jevrejskom groblju ostalo još svega nekoliko slobodnih parcela. Za Jevreje su Jerusalim i Maslinova gora veoma važni, jer očekuju da će odatle doći mesija, pošto je Jerusalim za njih Božja kuća.

Za hrišćane je mesija već bio tu - gde je dočekan kao spasitelj, a kasnije raspet i vaskrsao. Muslimani, pak veruju da je odatle Muhamed otišao u nebo i zato je to za njih treće sveto mesto.

"To je upravo razlog što ovde dolaze milioni turista godišnje, a najveći broj njih su hodočasnici - što znači hodati i častiti Boga. Dolaze i obični turisti koji Jerusalim žele doživeti kao svojevrsnu kulturološku i civilizacijsku atrakciju", istakla je Belson.

U uskim ulicama Jerusalima oseća se i pravi preduzetnički duh, pošto se suveniri i unikatni turistički i verski predmeti mogu kupiti u načičkanim radnjama, a vešti prodavci se sa turistima "dogovaraju" o ceni.

Hrišćanima je najvažnija poseta "Via dolorose" - puta Isusovog stradanja, kojim je prošao noseći krst na kojem je razapet na brdu Golgoti, gde se nalazi Crkva svetog vaskresenja ili Crkva svetog groba.
Beta/AP
Put Isusovog stradanja, kojim je išao od izricanja smrtne presude do vaskrsnuća, počinje od "Lavlje kapije" i sastoji od 14 stanica na kojima su izgradene kapele i crkve, a u vezi su sa važnim događajima do mesta na kojem je razapet i vaskrsao.

Hrišćani mogu da vide i Getsimanski vrt u kojem je uhvaćen Isus nakon Judine izdaje, a zanimljivo je da su pojedine masline u tom vrtu, prema tvrdnjama crkve, živi svedoci tog istorijskog događaja.

Crkva svetog vaskresenja je sedište grčkog pravoslavnog patrijarha jerusalimskog i podeljana je između pravoslavne - kojoj pripada najveći deo, katoličke, jermenske, koptske i drugih hrišćanskih zajednica.

Zanimljivo je da se u toj crkvi svake godine na Veliku subotu uoči pravoslavnog Vaskrsa javlja "Blagodatni oganj" odnosno plamen koji se po tvrdnji vernika čudesno pojavljuje na Svetom grobu, a koji za vernike predstavlja vidljivo javljanje Duha svetoga i potvrdu Isusovog vaskrsenja.

"Blagodatni oganj" se "priziva" nakon što se prethodno proveri da u hramu ne postoje bilo kakva zapaljiva sredstva. Jerusalimski patrijarh sam ulazi u crkvu, moli se i prvi prima oganj na svoju sveću i predaje ga ostalima.
Beta/AP
Hodočasnici i turisti mogu da kupe snop od 33 vezane sveće, koje simbolizuju godine Isusovog života, a koje mogu da se upale plamenom "Blagodatnog oganja" i odnesu kući. Taj snop sveća uvek kada se kasnije upali gori tim plamenom, koji može da se prenese i na drugu sveću.

Istorijski podaci kažu da su zabeležena dva pokušaja od strane drugih crkava da "prizovu" "Blagodatni oganj"- prvi od strane katolika, u vreme krstaške vladavine, kada su oduzeli od Grka svetkovinu Svetog ognja, ali pošto im se plamen nije javljao nakon nekoliko sati molitve, vratili su "priziv" pravoslavnom patrijarhu i Oganj se ponovo počeo javljati.

U toj crkvi se može videti veliki broj vernika kako sa nestrpljenjem, ali i velikom ozbiljnošću i divljenjem, čekaju u redovima da uđu u Isusov grob odnosno pećinu u koju je bilo položeno telo nakon raspeća.

Vernici na grobnu ploču spuštaju kese sa svećama, ikonama i drugim crkvenim predmetima i relikvijama, i tako ih osvećuju. Čak i turisti toj prostoriji prilaze sa velikim strahopoštovanjem, krste se i posle pale sveće za svoje najbliže.

Muslimani mogu u Jerusalimu da posete Omarovu džamiju sagrađenu na mestu srušenog Jevrejskog hrama i džamiju Al Aksu na platou Jevrejskog hrama i Solomonovih odaja.

Jevrejski Zapadni zid, ili kako ga turisti nazivaju Zid plača - zbog tužnih molitvi Jevreja, ostatak je nekadašnjeg Jevrejskog hrama i sada potporni zid kompleksa sa džamijama, što je takođe jedan od uzroka konflikta Jevreja i muslimanskog sveta.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: