U Svetoj zemlji postoji čak 3.500 istorijskih ili svetih mesta. Teško je obići sve, a još teže odlučiti koji izbor poseta napraviti. Ali, zajedno sa svojim mondenskim predgrađem Jafom, Tel Aviv je carstvo kupovine, dobre zabave i odlične hrane.
Izrael u rano proleće miriše na limun i narandže. Cvetaju crvene anemone i makovi među žutim i ljubičastim poljskim cvećem, zelene se masline, borovi, eukaliptus, fikus, avokado i vinova loza. Prastara naselja, svedoci i mesta istorije i moderni novi kvartovi kao uklesani u strma brda, ugnezdili su se uz zelene doline ili se široko pružaju uz obale Sredozemnog mora, Galilejskog jezera ili Mrtvog mora. U njima Jevreji, hrišćani, muslimani, Druzi, Jermeni... Divno šarenilo lica, nošnji i jezika, koje se ponekad i uskomeša. Na svakom koraku hramovi i sveta mesta.
Jezikom brojki rečeno, Izrael se prostire na preko 20.000 kvadratnih kilometara – od čega je oko 70 odsto pustinja – i u njemu živi više od sedam miliona stanovnika. Slika Izraela liči malo na mediteransku, malo na bliskoistočnu, malo na starorimsku. Ali najbliže istini jeste da Izrael ne treba ni sa čim porediti. Treba ga svakako videti.
Izrael i Palestina čuvaju najsvetija mesta hrišćana, Jevreja i muslimana. To je prostor gde se Bog javljao mesijama i svom sinu, davao im zakone, ukazivao na spasenje i uzdizao ih sebi. Mesto rođenja, života i smrtnog stradanja Isusa Hrista. Sveta zemlja.
U Svetoj zemlji postoji čak 3.500 istorijskih ili svetih mesta. Teško je obići sve, a još teže odlučiti koji izbor poseta napraviti. Jat er lift, turoperator Jat ervejza, skoro da je napravio podvig kada je u petodnevnoj turi, uz odličnu organizaciju i stručnog vodiča organizovao obilazak Svete zemlje s posetama svim najvažnijim svetim mestima hrišćanstva. Sa dobro raspoloženom šarmantnom grupom Air lifta, misleći na predstojeći praznik Uskrs, obišli smo Maslinovu goru, Jerusalem, Vitlejem i manastir sv. Save Osvećenog (Mer Saba), Galileju, Jordansku dolinu i Jerihon, mesto krštenja, Kapernaum, goru Tavor i mesto čudesnog Preobraženja, Kanu Galilejsku i Nazaret, ali i Galilejsko jezero, Sredozemno i Mrtvo more....
Photo: Vesna Kneževiæ Baletiæ
Maslinova gora
Naspram Jerusalima, s njegove istočne strane nalazi se Maslinova – Maslinska / Eleonska gora (793 m), gde je Isus Hristos često boravio, tu se molio, naučio apostole molitvi, predskazao poslednje dane Jerusalima i odricanje apostola Pavla, dao oproštajne poruke svojim učenicima i vazneo se. Na Maslinovoj gori stajala je Bogorodica za vreme Hristovog vaznesenja.
Najviše zdanje na Maslinovoj gori je zvonik ruskog manastira Hristovog vaznesenja. Visok je kao zgrada od šest spratova i ima preko dvesta stepenica koje spiralno idu do ogromnog zvona na samom vrhu. U porti manastira nalazi se deo stene na kojoj je Bogorodica stajala za vreme raspeća Hristovog i koja je ovamo preneta iz crkve Hristovog groba u devetnaestom veku. Nedaleko od ovog manastira je jedna od najlepših crkava Maslinove gore – crkva svete Marije Magdalene Ravnoapostolne, koja pripada ruskoj zagraničnoj crkvi. Crkvu je podigao Aleksandar III Mirotvorac u 19. veku. U njoj je danas deo časnog krsta na kojem je mučen Isus Hristos i mošti mnogih svetih. Iznad oltara ove crkve nalazi se ogromna ikona koja oslikava kako Marija Magdalena, otišavši u Rim, predaje crveno jaje caru Tiberiju i potvrđuje da je Hristos vaskrsao. Tada je pozdravila Tiberija rečima: „Hristos vaskrse“. U prostranoj prelepoj bašti crkve svete Marije Magdalene sreli smo monahinju Nataliju koja je ovamo došla iz Srbije.
Na Gori je i katolička crkva Pater noster, „Oče naš“ za koju kažu da je na mestu gde je sve počelo. Jer, Isus Hristos se sa učenicima sklonio ovamo u pećinu i tu su ga zamolili da ih nauči da se mole. Tu je prvi put izgovorio molitvu Gospodnju, odnosno Oče naš. To mesto je pronašla sveta carica Jelena i tu izgradila crkvu 333. godine. Ova crkva je tokom ratnih razaranja porušena, a novu su izgradili krstaši u 12. a dogradila je francuska princeza u 19. veku. Na zidovima u okviru crkvenog kompleksa ispisana je molitva Oče naš na 63 jezika, među kojima i na srpskom i staroslovenskom, kao i na aramejskom, jeziku kojim je govorio Hristos. Nedaleko od ovog mesta gde se Gospod molio, u Getsimanskom vrtu, nalazi se osam maslina koje već više od dve hiljade godina listaju i daju plod. Tu je Hristos bio uhapšen posle izdaje svog učenika Jude Iskariotskog i sproveden u prvu od svoje dve tamnice, u kuću prvosveštenika Kajafe. Pored ovog mesta nalazi se crkva Svih nacija, veličanstveno zdanje, ali izgrađeno bez prozora da bi mračna unutrašnjost dočarala teške trenutke koje je Hristos na tom mestu imao i svetski bol koji je osetio na svojim plećima kad mu je Bog rekao da će biti žrtvovan.
Na dnu Maslinove gore nalazi se crkva Uspenja Presvete Bogorodice, podignuta na mestu gde je Isus Hristos primio njenu dušu i gde su se anđeli spustili i odneli je na nebo. Ovde je grob Bogorodice, u podzemnoj crkvi koju osvetljavaju samo bezbrojna kandila. Iza Bogorodičinog groba, na žrtveniku, nalazi se čudotvorna ikona Jerusalimske Majke Božije, kao i ikona svetog Jovana Damaskina.
Photo: Vesna Kneževiæ Baletiæ
Jerusalim
Jerusalim je sa 750.000 stanovnika najveći grad Izraela, a naredni je Tel Aviv koji je manji grad, ali zajedno sa predgrađima ima oko dva miliona stanovnika. Zajedno sa svojim mondenskim predgrađem Jafom, Tel Aviv je carstvo kupovine, dobre zabave i odlične hrane. Odlična kuhinja koju ćete naći i u luksuznom restoranu, skromnoj arapskoj gostionici ili omanjem jevrejskom kibucu jedno je od mnogih prijatnih iznenađenja Izraela. Izrael je zemlja visokog standarda i cene nisu niske, ali postoji velika mogućnost izbora pa se može dobro jesti ili dobro pazariti i za malo novca. Izraelska valuta je šekel, a u opticaju su i dolar i evro. Jedan dolar vredi 3,5, a evro 5,5 šekela.
Jerusalim je sveti grad celom čovečanstvu. Za muslimane on je El Kuds – sveti, za Jevreje Jerushalim je njihova prestonica još od vremena kralja Davida, a za hrišćane mesto Hristove patnje i raspeća. Jerusalim znači – Grad mira, ali kratki su bili periodi mira u njegovoj istoriji. Osvajali su ga i razarali Egipćani, Vavilonci, Grci, Rimljani, Persijanci, muslimani, hrišćani, mameluci, Turci... Smešten je na Judejskim brdima i star preko 4.000 godina. Sve zgrade u Jerusalimu građene su od kamena ili su obložene kamenom. Danas u Jerusalimu razlikujemo tri njegova dela: U novom delu žive izraelski Jevreji, u istočnom delu su Palestinci koji imaju izraelsko državljanstvo, a u starom gradu su hrišćani, Jermeni, Jevreji i Arapi. Stari grad je izgrađen 1536. godine, u vreme Sulejmana Veličanstvenog i ne izgleda kao grad u kojem je živeo Isus Hristos, ali je tačno utvrđen i rekonstruisan put njegovog stradanja i mesto raspeća.
Ulica krsnih stradanja ili Ulica bola, Via dolorosa, strma ulica od oko 1000 koraka kojom je Isus prošao noseći krst na kojem je razapet, počinje od Lavljih, odnosno Stefanovih vrata i vodi do Golgote gde je Grob Spasitelja i crkva Hristovog vaskrsenja. Pravoslavni hrišćani na tom putu Hristovog stradanja poštuju četrnaest mesta zastoja. Prva su sam Hristov zatvor, Pretorija i Stavljanje Krsta Gospodnjeg na rame, a poslednji: Prikivanje Gospoda na Krst, Podizanje Časnog Krsta sa Gospodom, Skidanje sa Krsta i pomazanje na kamenoj ploči i Polaganje Gospoda u grob.
Na mestu raspeća stoji crkva Hristovog vaskrsenja odnosno Saborna crkva Hristovog groba, koja se smatra centrom hrišćanskog sveta, a sastoji se od više crkava spojenih zajedničkim zidom i krovom. Tri centralna sveta mesta su: Golgota, na kojoj je na Veliki petak bilo Hristovo raspeće, Kamena ploča pomazanja i Grob Gospodnji. Mesto Hristovog Groba je carici Jeleni, ženi cara Konstantina, pokazao Jerusalimski episkop Makarije 326. godine. Car Konstantin je na tom mestu podigao velelepnu crkvu koja je završena i osveštena u septembru 335. godine. Crkva je više puta pljačkana i rušena, ali je svaki put obnavljana.
Photo: Vesna Kneževiæ Baletiæ
Vitlejem i sveti Sava
Mesto rođenja Isusa Hrista, Vitlejem, danas je gotovo spojeno s Jerusalimom, ali deli ih visoki zid – granica između Izraela i Palestine. Prelazimo u drugi autobus i preuzima nas palestinski vodič. Ruti, s kojom smo proveli prethodna dva dana, rođena Izraelka od oca koji je u Izrael došao iz Rume i majke koja je došla iz Vinkovaca, ostaje s druge strane bedema. Na obe strane granice su vojnici s puškama, ali nama se niko ne obraća, ne traže pasoše. Turizam podržavaju i o turistima brinu i Izraelci i Palestinci.
Iznad pećine Hristovog rođenja u Vitlejemu danas je veličanstvena crkva koju su podigli car Konstantin i njegova majka Avgusta Jelena, a deo porušenog hrama u šestom veku dogradio je car Justinijan. Oltar crkve osvetljen je mnoštvom kandila koja joj daju posebnu atmosferu, na stubovima su oslikani vaseljenski sabori zajedno sa predstavama svetih. Samo mesto Hristovog rođenja označeno je zvezdom sa četrnaest krakova koja simbolično predstavlja Vitlejemsku zvezdu. U hramu postoji nekoliko čudotvornih ikona.
Od ovog svetog mesta krećemo uz strme i gole palestinske planine do manastira koji je posebno značajan pravoslavnim Srbima. To je manastir Svetog Save Osvećenog (Mer Saba), koji je živeo u četvrtom veku i bio isposnik u pećini koju je delio s lavom, dok mu se nije javila Bogorodica i naložila da na tom mestu podigne manastir nalik na utvrđenje. Sveti Sava Osvećeni je autor prvog tipika Hrišćanske crkve i po njemu je naš Rastko Nemanjić, sveti Sava, dobio ime. Ovaj manastir, koji je i mesto upokojenja svetog Jovana Damaskina vlasnika ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, držali su srpski monasi oko 130 godina u 13. i 14. veku. Koliko nam je poznato, danas je u njemu samo jedan monah iz Srbije. Ženama nije dozvoljen ulazak u ovaj manastir.
Sa vrha Palestine vraćamo se u Izrael, a onda idemo do Mrtvog mora, pa na sever, prema Galileji, Jordanskom dolinom do Jerihona i mesta krštenja. Posećujemo, potom, Kapernaum gde je Isus činio mnoga čuda, Galilejsko jezero, Goru Tavor i mesto čudesnog Preobraženja, Kanu Galilejsku, Nazaret... A tu ima svetinja, čuda i lepote više nego što može da stane u jednu reportažu.
-----------------------------
Jat Ervejz leti za Tel Aviv na redovnoj liniji sredom (17:25) i nedeljom (19: o5.), a iz Tel Aviva za Beograd četvrtkom (0:20) i nedeljom (23:45).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić dočekuje predsednika Republike Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lorensa, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 8. do 10. juna.
Poznati pevač MC Stojan doživeo je ozbiljan peh tokom nastupa na otvaranju jednog kluba u Hrvatskoj, kada je pao sa scene. Nesvakidašnja i prilično dramatična scena odigrala se u Medulinu, gde je srpski izvođač zabavljao okupljene goste.
Kim Kardašijan ponovo se našla na udaru kritika nakon što je snimljena kako uzima peškir koji je navodno bio ostavljen za Kimija Antonelija nakon Velike nagrade Monaka.
Zvezda serije "Vatreni rivali", Hadson Vilijams, našao se na udaru kritika nakon što se ovih dana pojavila njegova stara fotografija na kojoj pozira sa grupom prijatelja.
Dejvid Saliven, suvlasnik i dosadašnji zajednički predsednik fudbalskog kluba Vest Hem Junajted, podneo je ostavku na svoju funkciju sa trenutnim dejstvom nakon zajedničke istrage BBC-jeve emisije Panorama i lista The Times o njegovom ponašanju.
Kit Harington i Sofi Tarner, koji su odrasli zajedno na setu "Igre prestola" glumeći likove za koje se godinama verovalo da su brat i sestra, ponovo su se našli pred kamerama.
Novi film Breta Goldstina zauzeo je vrh Netflixove liste gledanosti širom sveta, ali umesto klasične ljubavne priče, najveću pažnju privukla je jedna scena koju gledaoci opisuju kao nešto što "nikada neće moći da zaborave".
Novi film legendarnog reditelja Stivena Spilberga pod nazivom "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) stiže u bioskope 10. juna 2026. godine, a već sada izaziva ogromnu pažnju publike širom sveta.
Komentari 6
Pogledaj komentare